DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 301 —.
Ako se gornji slojevi tia mjcsl.innre od vremena do vreinena i osu^a to
ipak prieči^ krovina od li^^t, maJiovine, l-uinusii kao i porasla travu, da se´j.e^
digne prašina, i da ju vjetar neodnese; bakterije se priiiepo na izsusene djeiove
"humusa tako, kao Sto se priiiepo mulie na Ijepivo, te jih slab vjetar n(^´mozo
da odrsese. Već sbog toga inora da je šumski u;^diih čistiji, jer Veima pranino
i jer ima u sebi manje gljivica, nego ouaj u gradovib i na prostom polju.


Sve ove osebine šumskog zemljišta dokazuju nam, da mikroorgarrizFjii u
šumi nalaze mnogo manje životnih uslova, nego u oraćem tiu i u basći ili a
nečistom tlu u napućenih nijestih. I zaista ne samo da je množina, nego i
vrst gljivica mnogo manja u šumskom tlu, nego u gnojcnoj oranici. L.
Adametz našao je u jednom gramu zemdje od pjeskovitog tla S80.000, a. u
zemlji od glinastog tla 500.000 bakterija. Shčna izkustva učinjena su u novije
\Tieme i oa drugih vrstih tla.


Prof. Emmerich u Monakovu učinio je više pokuca na 10 vrsti hnmusa
iz omorikovih i bukovih šuma bavarskog gorja, te je pronašao u 1 kub.
centimetru samo 170,000 do 190.000 bakterija, ali zato izvanredno mnogo gljivica
od pliesni. Bakterije spadale su ponajviše medju tri razne vrsti, koje su
sačinjavale djelomice tekuća gelatinu, a djelomice krute kolonije. 1 n samoj
šumi snizuje se množina bakterija prcn>a dubljini tla.


Dočim se u šnuiskom tlu nije moglo pronaći nikakovih patliof^enili bakterija,
nalazioH) u svakom tlu, koje je sa životinjskimi odpadci gnojen.o i osmradjeno,
uz neškodljive sapropliitične razdioljive gljivico još i škodljive, koje ceino
po tome poznati, sto će uslied specifične klijavosti uzsliediti poi^oljevaiije i konačno
smrt morske svinje, kunića ili nnša, ako jim razpnrimo m:ilo kozu i
pod ovu utisnemo ma i najmanju količinu takove okuzene zemlje,


Medju pathogene ])akterije, koje u gornjih slojevih oranice ili u crnici vrta
skoro uviek naJazimo, spada u prvom redu: Bacillus oedemat is m aligni,
a to je bacil, koga je naći u razTrlh trulećili stvarih, koje m se raztvarati
počele i koje po svoj prilici sa gnojem u zendjti dospiju. Ako se samo
za vrli noža ovakove zemlje metne n kesicii trbušne ko/.e morskoj svinji ili
kuniću, onda će isti redovito uginuti za 24—4S sati. Pri tom se pokažu oni
isti pojavi, koji se ukazu kod otrovanja krvi sa mokraćom. Js^davno je opoženo,
da i Čovjek za njekoliko dana umro, ako mu. bacil „maligna ocdems^^ u
ozledjena mjesta udje, kao n. pr. n te´/kn otvorenu ranu probijene kosti ili u
drugu kakovu duboku ranu.


Još godine 1885. našao je Nicolaie r u gornjih slojevih okužcna tla u
Olittingenu zemlju pujiu bacila, koje su prouzročile svaki put grčeve (Tetanus),
i smrt, ako su se uciepile pod kožu miša, kunića ili morske svinje Ove tetanus-
bacile naći je i kod ljudi, koji imaju grčeve uslied rane,


Socin u Bazelu našao je isto tako tctanus-bacile u zemlji onmici 1 od
hašće u ogromnom broju, dočim jih nije bilo u zendjišlu, koje .]c Ini
djeno sa živoliniskimi tvari, a niti u šumskom tlu.