DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 300 — vjeejih izmetina i gnoj u blizini staaova mciogo više zdravlja škodi, aego nagoraiiaiie vegetabilne tvari, negledeć mi to, da neutralna i slabo alkalicoa reakcija IZ živ´otiiijskih ostataka prija voćem broju razdjeljivih gljivica, a osobito patbogeniaj bakterijam mnogu vise, n^^go što prija kiselo tlo od muogih treisctniii šuiiiištH, jer niaiii količi-aa prostili kiselina prieči, da se netiiogu mnoge raždieljive gljivice razvijati. Takove gljivice trebaju za avoj razvoj dovoljno vode u hranivom tlu, jer bez ove neiuoga živiti. i)ok se gljivice pliesni (ScliiBiffielpihe) zadovoljavaju i sa oiaiom vlagom, zaMieva većina raždjeljivili gljivica, osobito pathogene bakterije takovo tlo, koje u svojih kapilaraib površinab do stanovitog stupnja dovoljno tekuće vode u sebi ima. Kao što prevelika, tako jiiri oeprija ni nedovoljna vlaga. S toga a. pr. u pustarah sbog velike suše nećemo u tlu naći nikakovih gljivica. Ebermaje r je dokazao u svom povećem djelu, da dobro uzdržana i uredjeua šuma prema veličini transpiracije drveća i gustoći porastline u ravnici i a brdovitom predjelu djelomice uslied velikog potroška vode po drveću, djelomice pako i gustim sklopom krošnja, koje kao kakav krov veliki dio oborina pridržavaju, mnogo dopriuaša, da se slojevi tla u blizini žila osuše. U povoljnih prilikah može dreuirajuće djelovanje šume, osobito jelove i omorikove, tuko kriepko biti, da se mokrine izsuše i da vođa u tlu nizko padne. Umjerena vlaga većeg dieia šumišta oko žila uslied krošanja drveća, slabija i redja mokrina zemaljske površine po oborinali, slaba promjena mokrine i suše u gornjih slojevih tla, mnogo manja temperatura Madovitog šumskog zemljišta, naročito gornjih slojeva tla u ljeti i već spomenuta oskudica na hranivah, te više put kisela tvorba šumskog humusa: to su svojstva, koja daju šumskom uzduha karakterističan ´^naćaj i koja mnogo više prijaju pliesni i razdieljivim gljivicam, nego što prija bakterijam, koje zaMievaju veće uslove za svoj život i razvitak. Posve protivna svojstva imaju pognojene zemlje oranice i bašće ili sa životiojskimi odpadci osmrdjeno tlo u gradovih i selili. Usljed direktnog djelovanja sunčanih zraka, postojeća veća toplota gornjih slojeva tla, lako raztvorive pune hraniva organske tvari, neutralna i slabo alkalična reakcija ovakovih vrsti tla, veće kemicko djelovanje istih, veći stupanj trošnosti i s tim u svezi stojeća jača promjena uzduha u tlu, česta promjena vlage i suše, koja nastaje većom množinom dovedene vode i bržim osuženjem gornjih slojeva tla, lakši postanak prašine i jače gibanje uzduha na nepošumljenom terenu: to su svojstva, koja ne samo đa bolje udovoljavaju razvoju i razširenju razdieljivih gljivica, nego olahkoćuja prelaz istih u uzdah. I onda, ako bi se nalazile škodljive gljivice u šumskom uzđuhu, prelazile bi u vanjski uzduh ili posve težko ili veoma sporo, jer je gibanje uzduha u šumi ne samo mnogo slabije, nego što je a prostom polju, već se i najgornji slojevi tla uslied osjenjivanja zemaljske površine i uslied obrane krovine tla vrlo težko osuše, a toga radi ni bakterije nikad neprelaze iz vlažnog mediuma u uzdnh. |