DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 2Ud —


kove bolnice šanjov.ti i sulii predjeli, u kojima aeiuui niti prasne, niii laikvih
bacšia u uziluhu.


Da si u lioćl i po (iauu što više cista uzdaha pribavimo, iilazi sve više i
više n obićaj spavanje kod otvorenih proz(jra. U liovije vrieme grade se sve
više u tu svrliu u većik uredjeiiih boinicab u Njemačkoj u šunii ili na oknijku
iste za stanovanje i spavanje tako zvane otvoren e kuć e (Luftuauser), a to
je svakako velika blagodat za bolestnike im živcili, oa prsih i za ?ruilokrvne.


Sanitarna pako važnost šume Be airiije da se traži samo u d(s sad i-ečeuih
svojstvih šumskog uzduha, nego se osa proteže i na šumsko tlo (šaaiište),
koje zajedničkim životom drveća zadobije izvjestua karakteristična svojstva,
a ovim svojstvom treba dati veliku važnost sa zdravstvenoga gledišta.


11. Zdravstvcjiia važitost šumskog tla.
Petteriko fer ovim marljivim i dugogodišnjijii opažanjem i izkustvi o
miestimičiioj i povremenoj koleri i o i. zv. trbušnom tifusu (Unterleibstvpbus)
pronašlo se je, da kod postanka i razšironja ovib i drugih epidemija lokalni
sastav tla u toliko važnu ulogu igra, što se ljudskim saobraćajem iz inficiranih
mjesta razširene bolestne klice (stanovite vrsti bakterija) u povoljnih zemijištiiih
i meteoroloških prilikah u najkraćem vremenu u znatnih nuiožinah tako razvijaju
i razšire, da kad se najgornji sloj tla osuši, odnese jih vjetar sa prašinom,
te tako dospiju u zračištni uzduh, a udisanjem u tjelo i tim proiz\i)djaja
nove bolesti i epidemije. Ako tlo nije povoljno za razvoj i umnoženje speciličuili
podsticaja bolesti, onda ostanu ucdotakuuta takova mjesta ili okružja od
spomenutih infekcionih bolesti i mi kažemo, da su „inuuuni^´ ih ..sicch frei"


t. j. da su pcljoiiavi.
Vošto su hranivi i životni uslovi ovih najmanjih organizamfi izvan čovječjeg
tiela već dostatno j)ronadjeni odnosno bar u glavnom ti uslovi p(iznati, pod kojima
se te bolestne miasme rax;vijaju i šire u tlu, a toga ćenK) sad i šumsko
tlo izpitati, te ustam)viti, da li ono zahtjevom pathogenih bakterija više ili
manje udovoljava. l)r. Ebermayerov a obširna iztraživanja šumskog tla. u
posliednje vriemo pružaju za dokaz toga dovoljno matenjčila.


Kao što niti veće porastline noće da uspjevaju na svukoni tiu, tako isto
ni najmanji živući stvorovi bilinskog svieta raznih razdjeljivih gljivica za njihov
norniaini i kriepki razvoj uetrebaju izvjestnih hranivih tvari i fizikalnih uslova,
kakovih se iiemože naći u dovoljnoj množini u svakoj vrsti tla. Neima sumnje,
da sve razdjeljive gljivice, kamo se moraju ubmjati i pathogene {iakterije, nalaze
u šumskom tlu mnogo aepovoljnije životne usiove, nego u gnojenoj oramci
i u tla bašćc odnosno u tlu mnogih gradova i sela, koji su razaovrstco okuženi
facalijam.i i mokraćom životinjskih odpadaka.


Mnogo je mršavije i manje hranivije šumsko tlo sa vegetabilainu organskimi
tvad. koje su oskudne na dušiku, fosfornoj kiselini i na kalijevoj soli,
nego što je ono tlo, koje obiluje na životAiijskih tvarih, kao u. pr, oranice i
kemija u vrtovih. S to^a je posve opravdaiia ona tvrdnja, da nagomilavanje čo