DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 7, u ZAGREBU, 1 srpnja 1892. God. XVi 0 gojenju gomoljike ili |e!en-gljive. Piše M. J. DndaH., - Našim je šumarom dovoljno poznata gomoljika (Triiffel), ta najtečnija gljiva, koja osobito u hrastovih šiimah Savoye (južna Franceska) uspieva, te se u trgovini skupo plaća. U vidivši pronicavi franceski gospodari, daše iz gomoljike, koja je nuzgređni proizvod šume, liep dohodak dobiva, nastojaše umjetno gojiti tii važnu gljivu i doista poslie 10-godišnjih pokušaja podje im posve za rukom "tu kulturu usavršiti na korist njihovog šumarstva. Kad samo promislimo, da je Franceska god. 1873- producirala IV^ milijuna gomoljika u vriednosti od 16 milijuna franaka, onda će nam. biti posve jasno, od kolike bi vriednosti i po našu domovinu bilOj kad bi se jednani udomila i kod nas ta kultui´a. Što se tiče uvieta, pod kojimi najbolje gomoljika uspieva, treba znati, da u Franceskoj dan danas obuhvaća ta kultura srednje i južne krajeve republike, a središte gojenja jest srez Vaueluse. — Gomoljika uspieva .u svih krajevih srednje Europe, te njezina geografična razprostranjenost biva ista sa onom vinove loze. S toga neima dvojbe, da se može u naših šumah Hrvatske i Slavonije gojiti, a sva je prilika, da će ta gljiva kod nas isto tako liepo uspie-^ vati kao u južnoj Franceskoj, pošto su klimatičke okolnosti skoro identične.— Buduć je ciena gomoljiki najmanje po´građovih naše monarkije 7—8 for. po kilogramu, jasno je, da svi posjednici šuma lateći se ove kulture mogu znatno povećati dohođke iz svojih dobara, bez đa ulože veliko svotu u tu svrhu, kako ćemo eto doznati« Usljed izkustva, stečena u Franceskoj, prvi uvjet da uspjeva umjetno gojenje gomoljike jest taj, đa ta kultura mora svakako biti spojena sa nasadom nove šume. Što se vrsti nove šume tiče, rekao bi, da vrst stabala nije mjerodavna, nego glavno je to, da neprave stabla toliko sjene na zemljište, da ovo bude dosta vlažno i topio, 20 ´ |