DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 7     <-- 7 -->        PDF

; ,— .247 — , .


Tako se Eapravi u manometru (često kod A) ili u boci „Toriceiijeva
praznina", koja raste ili je nestaje, kad se manometar iznad žive ti bezu^đušnoj
vodi podigne. Ovim se pokusom dakle dokazuje, da transpiracijom postalo
kretanje vode niti je prouzrokovano enđosmoticnim usisanjem niti uzđuŠDim
tlakom, kojega "neima, nego da to biva izključivo sa bugacljivošću (kapilaritetoin).


Istim se pokusom pravo rekuć ad oculus demonstrira, kako postaju pl^azjiine
u sokovođnih elementih drva, koje su razredjeiiim uzdahom odnosno samo
vodenom parom napunjene. Pokus nas u6i dalje, da je kapilarna atrakcija vegetabilnog
cievija prama podjednako širokimi staklenim! cievi, nerazmjerno velika
i da u biljkah postoje vođeni mlazovi, koji su sa staničnim! stienami izprepriečeni
i kojih se hjđrostatiČBi tlak trvenjem uništuje. Ovi vodeni mlazovi
stoje posredovanjem nježnih i za vodu lako permeabilnih korienovih stanica u
neprekidnoj svezi.


Prema tomu prouzrokuje upijanje vode i penjanje sokova ista hjđralična
sila, s toga je onda pojmljivo, zašto bilina upravo vodu upija kroz korienove
stanice toliko, koliko iste iz lišća izhlapi. Male razlike dolaze ođtud, što „Toriceiijeva
praznina" postaje u sokovođnih putanjah, te je opet i nestaje.


Šema za kapilaritetom prouzrokovano kolanje vođe u transpirirajućih
biljkah (lik 3.) malo se razlikuje od onog obrazca, koji je po Boehmu još
god. 1881. u botaničkih novinah na str. 809. naveden. (B = direktno izhlapljujuća
stanica^ MM = Mesophjll, L = uzdužni mjehur u posadi, koja počiva
u uzđušnimi i sokovođnimi stanicami, WW = stanice korienova parenchjma,
S = stanica, koja vodu upija).


Da se voda kreće u sokovodnom drvu usljed uzdušnog tlaka, već je prije
kazano. Ako se umanji trvenje u susjednih sokovođnih jažah baš i kod slabije
transpiracije, onda upijaju vodu i oni prostori, koji su napunjeni razredjenim
uzđuhotn ili vođenom parom. (Ovo je najprije „Scheit" pronašao).


Tim je dokazano, da se sa jakošću transpiracije ne mienja samo količina
vode a drvu, nego i objam stabla uslieđ nejednakosti tlaka, koji postoji izmedju
praznih prostora sokovodne bjelike i vanjskog uzdaha*


Za ovaj pokus mjesto vrbovih mogu se upotriebiti isto tako i mladice od
javora, kestena, lipe i t. d. ako se kuhani dolnji dio mladici do gornje luknje
na čepu oguli i presječena ploha dobro zatvori, onda representiraju periferijske
stanice, u kojih cievlje sjedi, korienove stanice s tom samo malom razlikom,
da su ove za vodu manje propustne. Pokusi sa grančicama mogu se praviti i
onda, kad lišće opane, samo što se onda mora „periđerm" odstraniti, da se
izparivanje pospješi.


4 I četinjare (koBifere) imaja cievlje u kojemu se sokovi pesjn.


. Tvrdilo se je i još se danas tvrdij da konifere ne imaju cievlje, ali Boehm
ne obaziruć se na to, dokazuje, da su svježe grane cetinjara u uzdušnom pogledu
za vođu permeabilne, a suhe grane istih da vazduh propuštaju.