DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 282 — natopljenom vatom saSepe, a napokon se eiela ptica z.amota u karbolom namočeno platno, — Ovaj je načiu prokušan i vrlo dobar. Ljuštenje Platana* Cim pro]je<5e nastaje i mezgra u stablo krene, nabrekne i drvo Platane tako, da joj kora na deblu i granah, koja je preko zime napeta bila, popuca i posve se odljušti i odpađa. To se je moglo viditi na Platanab u drvoredu Zrinjskog trga, kad su se ovog proljeća ijušdle i podjedno sjeme rasipale, koje je preko zime na stablih klupčato visilo. Tom prigodom udarilo mi je u oči ona množina kore, koja je sa stabala odpala i koja je uz debla ležala. Ovakovu su koru djeca za gorivo sakupljala, Motrec to Ijuštrenje došlo mi je na um, da bi bilo zanimivo saznati, koliko se kore od jednog takovog stabla na godinu odljusti. Sadanje Platane, koje na Zrinjskom trgu u ljetno doba godine pod svojim bladom šetaju^e ob<5instvo ugodno okriepljuju, posadjene su godine 1872., a sadnice mogle su onda biti oko 8 godina stare, te bi prema tomu te platane mogle biti 28 godina stare. Nu prem su u drvoredu joŠ iste godine posadjene, nisu ipak jednako porasle, niti su jednako debele u deblu, jer jim podloga tla nije jednako prijala. Podloga bo je većinom mjestimice navežena ruševina, a ta ueprija platanam, što se vidi odtud, jer su one platane, koje stoje na dobrom tJu, u promjeru debla 143 eentimfc. debele, mjered 1 mt. viŠ tla, dočim su na loŠom tlu u obsegu postigle jedva 82 centimt. Da pronađjem onu količinu kore, koju stablo od Platane u dobi od 28 godina oljušti, uzeo sam jedno deblo bolje rastućih platana, te sam pronašao, da kora, koja deblo i krupnije grane krošnje obuhvaća, sačinjava površinu od 6 Q metara skupa sa debljinom kore od 2 mm., a kora sama težila je ukupno 4*5 kilograma. Kad bi stablo Platane sad 100 godina imalo, onda bi na istomu stablu površina kore nedvojbeno peterostruka već bna, a oljuštena kora imala bi 22*5 kilogr. težine. Ako bi kora na stablu Platane godimice prirašćivala, kao na plutaatom hrastu, onda bi se kora´ na 100-godišnj0j Platani na 20 cm. naslagala, te bi možebit za kakovu tehničku porabu vriedila, Buduć se kora svake godine sama Ijuštl, neima nikakove vriednosti, jer nije ni za gorivo dobra. Moguće je, da će budućnost iz platanove kore što valjana učiniti, te joj vrieđnost dići. Organička kemija napreduje od dana na dan sve viŠe, te se sad i kemičari sa iztraživanjem u velike bave, pa misle, da ee jim poei za rukom, da će se iz drveta i slame moći zamiesiti kruh, o Čem smo nedavno Čitali, pa tako će nestati nevolje glada. Tko zna, neće li i kora od platana poslužiti za umjesiti blei hlebac. Ako bude, to onda jao i šumi i šumarom. Imati će šumari punu glavu brige, jer Će doći u tiesan klanac, kako da svoje obćinare namire s drvi za umjesiti kruh, a po gotovo biti će kubure ondje, gdje neima ni sad dosta šume za potrebito gorivo, ni za hes. Trebati će misJIti o tom, kakovimi sredstvi da šume brže rastu, da bude i kruha i goriva. Krivac — organička kemija — neka onda smišlja način, kako da šumari postupaju, da šume brže rastu, prem smo uvjereni, da iz tog brašna neće biti pogače. J. E. Stanje lugarske imovinsko zaklade Oto6ke imovne obćine koncem godine 189L Po zaključku blagajničkog dnevnika od 31. prosinca 1891. imala je ta zaklada 155 for. 61 novč. u gotovom noveu, koji je pohranjen u blagajni gospodarstvenog ureda u Otočcu, te 18.088 for. 10 novč. u vriednostnih papirih, sastojećih se iz privatnih obveznica i uložnih knjižica prve hrvatske štedione, koje su kod istog gospodarstvenog ureda deponirane. Po uložnih knjižicah broj 63.856, (>1.588, 66.027, 67.177 G7 202 71561, 72.112, 72.874, 73.17G, 74.262 i 74.755 iznašala je u štcdioni uložena glavnica 8.414 for. 10 novč.^ do^un na privatne obveznice dolazi r>.B74 for., od koje je potonje svote do konca godine 183i. djelomično odplaćcuo 1117 for. |