DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 41 <-- 41 --> PDF |
E a z h o d : Izdani zajmovi . , foi\ 1859 — nov> Izdani sudbeni troškovi , , . , 67 01 „ Odplatom zajmova umanjena vriednost obveznica ... . 1585 5) 79 „ Na poštarini i biljegovini 1 n 40 „ Tajniku nagrada 120 Blagajnički ostatak koncem god, 1891 6495 J3 91 , Ukupni r a z li 0 d 10.129 for. 11 nov. Stanje šuma na čitavoj zemlji. Ministarski savjetnik, te predstojni predstojnipredstojnik k šumskogtehničkog odjela u ces. kr. ministarstvu za poljodjelstvo u Beču g. L. Dimitz predavao je u klubu gospodara i šumara u Beču o stanju Šumž na Čitavoj nažoj zemlji, te o šumskom gospodarenju pri koncu XIX. vieka. Pored ogromnog materijala začinjeno je ovo predavanje sa vrlo važnimi statistiSkimi podatci, te dotakav se govornik gumskog gospodarenja na eieloj zemaljskoj kruglji u ob<5ej govorio je osim toga još i o stanju Šuma svih pet djelova svieta. Važnosti radi iztaknuti ću za sada samo odlomak njegovog predavanja u nadi, da 6e to svakoga struSnjaka zanimati. Iz brojka, koje je poštovani predavat navadjao, možemo razabrati, da površina cJele zemaljske kruglje iznaša oko 135,470.000 kUomtr, Nadalje vidimo, da od ove zemaljske površine odpada na Evropu 9,900.000, na Aziju 44,800.000, na Afriku 30,900.000, na Australiju 8,870,000 i na Ameriku 41,000.000 kilomt. Od ove zemaljske površine kod pojedinih pet dielova svieta pripada od šumskog tla: Evropi 30%, Americi 21%, Aziji, Africi i Australiji 207o. U vrlo poučnom predavanju spomenuo je govornik, kako je naime koja država u Evropi prama ukupnoj svojoj zemaljskoj površini zamišljena. Iz podataka razabire se^ da u eieloj Evropi dolazi po bogatstvu na Šumah na prvo mjesto Bosna i Hercegovina, koja ima 51 % Šumskog tla napram drugom ostalom zemljištu. Zatim dolaai Srbija sa 48*^/^, Finska sa SS*^/^, Eusija sa 36^^^, Švedska sa 34-lo/Oj Austrija sa 32´2%, Norveška sa 31´5%j Magjarska sa 28´8^/o, Njemačka sa 25´^/f,, Vlaška 22"2%, i Italija 22°/^^, doSim na ostale zemlje dolazi šumskog tla izpod 20%, a u Danskoj samo sa 3´4i^jo. Ove brojke govore nam dosta jasno i o kulturnom razvitku dotičnih predjela i država, — i. Ueuvanje (konserviranje) ptiejili mješina. Dogodi se vrlo često, da se dobije ili uhvati na jednoć više ptica tako, da se na jedan put sve naga dr. Frenzel, profesor i direktor na nniversi u Cordobi (Argentina) sliedeUbijenim pticama izvadimo još isti dan drob i namočimo jih u smjesu jakoga špirita i 1—2% sublimata sa koceljom (stipsom). Za manje ptice dovoljno je jednostavno zamočenje, dočim se veife moraju 1—´2 sata močiti. Kad smo pticu iz te lužine izvadili, onda osušimo ju krpom ih bugačicom i objesimo ju z.a noge na prozračnom mjestu, da se suši. Za njekoliko sati skine se ptica, te joj se žvrkno, kljun i oči pospu sa zemljom^ pjeskom ili sadrom, da se možebitna vlaga odstrani; onda joj se poravna perje, metne pod krila vate, te napokon zamota se eiela u bugačice i spravi. Ovako spravljene ptice dadu se dugo vremena čuvati, te se mogu po potrebi opet namočiti i oguliti. Dobro, svojstvo ovoga načina apravljanja je takodjer i to, da gamad ovako pripravljene mješine nenapada. U Brlinskom muzeju rabi se sliedeći način proti gnjiloči: Ubijenoj ptici metne se karbolom natopljena vata u grlo i žvrkno.^ oči joj se izvade i sa razrledjenim karbolom |