DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 34 <-- 34 --> PDF |
™ 274 — - kako´se može dobiti vjeran otisak odrezka njekog stabla? stari naši praktiCni šumari išli su uviek putem praktike t. j . da što prije i praktičnije dođju do željena cilja, đočim nauka i Dapredno šumarstvo ide za tiiB, da što pouČBije i savršenije u što kraćem vremenu predstavi i reproducira u prirodi nalazeće se i za šumarstvo važne stvari. I dandanas naši praktični šumari služe se najpraktienijimi načini, da dobiju približnu sliku njeke stvari, na kojoj žele da osnuju razne tvrdnje i dokaze. Kako oni sniniaju slike (lik) jednog odrezka ili izjedine raznih škodljivih zareznika, to znade svatko: komadić artije i olovka, pak je otisak za oka tren gotov. Poznati su nam već odavna razni načini, kako da dobijemo posve vjeran otisak odrezka njekog stabla, a takav prema naravni vjeran i grafično liep otisak u više eksemplara, koji bi služili n. pr. kao prilog jedne publikacije, moguće je dobiti dan danas vrlo lako sa fotografiranjem i sa drugimi obnovnimi (reprodukcionimi) metodami. To se postigne tako, da se dobro priredjen i izglađjen odrezak drvenog kotura pošalje jednostavno kojemu photolithografskom zavodu, koji se takovimi otisci bavi. Profesor Dr. v, Schroede r preporučuje*, da se u svrhu otiska drvnoga prirasta izsieće proljetnje drvo, da se tako jesenjsko drvo bolje vidi i da se tako snimljeni koturi upotrebiti mogu odmah kao drvorez u štampariji. Ako uzmemo, da je kod drveta, u koga su godišnji godovi vrlo uzki i sitni, ova metoda snimanja vrlo tegotna i da otisak nemože biti posve vjeran, te da drveni koturi naročito kod četinjara neizdrže pritisak ili. se pociepaju, te se tada upotrebiti nemogu, onda dolazimo do uvjerenja, da se ni ova metoda u praksi ne sviđja, U mnogih slučajih, a naročito onda, kad se piše o šumarstvu, gdje treba nješto slikovno predočiti, ne ide se za tim, da se dobije mnogo primjeraka tih otisaka, već da se dobije brzo i praktično, odnosno Iako, savršen i naravi vjeran otisak, koji je pojmljiv svakomu lajku i koga i on sam može napraviti, makar ti otisci grafično i manje liepi bili. Suvišno bi bilo ovdje nabrajati, zašto trebamo takove otiske^ Dosta je, ako rečemo, da takove otiske pravimo onda, ako hoćemo da stalno imamo sliku odrezka njekog stabla, jer drvo popuca za kratko vrieme ili ako hoćemo da dobijemo ilustraciju analize njekog stabla i otiske sekcija pojedinih odrezaka. Veoma bi skupo biio, ako bi htjeli poslati ma samo od jednog stabla 10 do 20 kotura u takav zavod i dali napraviti photo- i xylographičke otiske. Jednostavan i odavna već dobro poznati način, kako da dobijemo spomenute otiske, sastoji se u tom, da položimo na dobro izgladjeni odrezak stabla tabak tanke artije i da vučemo preko iste šiljkom olovke ili grafitoim štapićem. Ovi otisci niesu prema naravi pođpuno vjerni. Šumaruik Bohdaneck j preporučuje ovu metodu: Sasvim svježi drveni odpiljci donesu se kući, te se radi vjernog otiska u friškom stanju oblanjaju i * Tharander forsfclichea Jabrbuch 1884. str 128. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 35 <-- 35 --> PDF |
™ 275 "" sa finim pješćanim papirom ili plovučcem (Bimsstein) poravnaju i Hglade tako, da se na njima čisto razpoznaju i najsitniji djelovi prirasta. Tako preparirani drveni kotur namaze m podjednako sa običnim štamparskim crnilom, raz;redje- Bim sa petrolejom^ i ostavi se tako 5-6 sati, dok se boja ne osuSi. Zatim se položi na kotur već ža to pripravljena artija, a preko ove i kotura prevlaci se sa elastičnim valjkom, te se tako dobije vjeran otisak. Ako hoćemo da dobijemo posve liepe otiske, onda ćemo se poslužiti sa praktičnom u tu svrhu već priređjenom prešom i jednom okruglom pločom od gumije u veličini drvenog kotura. Nađšumar Melichar iz Benešau-a javlja (Vereinsschrift fiir Forst-Jagdund Naturkunde, 157. Heft, str. 90.), da nije ni potrebito, daše odpile drveni koturi od stabla, nego da se može dobiti odmah otisak kod obaranja (sječnje), te kod piljenja istih u šumi prema potrebitoj dužini, a ovakovi otisci da su naravni i tako vjerni, da se bolje oeda ni pomisliti. Isti nadšumar poslao je svoja metodu njekoj šum. pokusnoj postaji, te i češkomu šumarskomu družtvu^ ali nije nikoga ovlastio, da njegovu metodu razglasi. Imao sam prilike ove otiske viditi prošle godine, baveći se za vrieme gospodarsko- šumarske izložbe u Pragu,.pa mogu punim pravom kazati, da su ovi otisci u glavnom posve slični onim Bohdanickjjevim, koje smo prije opisali. Obje metode niti su sasvim savršene, a niti praktične, jer kao što sam se osvjedočio na otiseih od četinjara, prikazano je tamnije obojeno jesensko drvo posve bielo, dočim je svietlije obojeno proljetno drvo posve crno, te se po tom dobivaju upravo negativne slike. Ovo dolazi od tuđ, što kod i^glađjenja odrezka tvrdje jesensko drvo daje veći odpor, nego mekše, djelomice rutavo proljetno drvo. S toga djeluje blanjanje više na jesensko drvo, te će po dovršenom blanjanju niže stajati, nego proljetna drvo. Ako se drvo crno obojadiše, onda će đodirat valjak samo visokije stojeće proljetno drvo. 0 metodž Bohđanickjjeva i Melicharova možemo reći, da su u mnogih slučajih zaista dobre, ali niti su usavršene, niti su otisci posve prema naravi vjerni. Ovdje ću još opisati metodu, s kojom se mogu dobiti otisci odrezka njekog stabla ako i tegotno, ali ipak podpuno prema naravi vjerni i to ovako: Posve dobro izgladjen odrezak stabla položi se 6—10 minuta po vrsti drveta u koncentriranu sumpornu kiselinu ili 1—1^,^ sata n raztopljenu kromovu kiselinu, zatim se oprezno opere i stavi na zračno mjesto, da se dobro osuši. Kiseline djeluju, kao što je poznato, jače na mekše proljetno drvo, nego na tvrdje jesensko drvo, Uslied toga, pošto je drvo dobro osušeno, pretvori se u prah prilično velika naslaga proljetnog drva, koje možemo odstraniti s običnom četkom. Pošto smo ga očetkali, to leži proljetno drvo mnogo niže, nego jesensko. Odrezak, koji je prije djelovanja kiseline kao ogledalo gladak bio, izgleda sada prilično grub i sad je sposoban za otiskivanje. Po tom se šatre sa valjkom od gume na kamenoj ili kovnoj ploči mala količina crne ili mrke štam |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 276 — parske boje, sa kojom.se podjednako oboji najprije valjak, a B ovim onda i odrezak. Zatim se položi na odrezak giadka, ali´ ne predebela artija, koja se dobro pričvrsti i sa elastičnim valjkom, velikim komadom ravae gume ili sa štamparskom tiskalicom napi-avi otisak. Najprije se je kušalo na odredzku stabla od Pinus svi vest ris djelovanje sumporne kiseline, te je posve dobro uspio takov otisak drvenog kotura. Dan danas dugim pokusom i vježbanjem došlo se je tako daleko, da se ovom metodom mogu dobiti posve savršeni i vjerni otisci odrezka kako od tvrdog, tako i od mekog drveća. Slike takovih otisaka iznenadile su me svojom originalnošću i vjernošću na bivšoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Beča 1890., a naročito bio je vrlo liep otisak odrezka od jedne grane Pinus austriaca, koja je samo 8 cm. debela bila i brojila je 199 godova. I tvrđe listnjače pokazuju jasne slike po metodi BohđaniekjjevoJ, akoprem i on s^m priznaje, da bi mogle još bolje i savršenije biti. Mnogo ovakovih otisaka, koji su snimljeni po. raznih metodah, mogao je viđiti njihovu dobrotu i ocieniti svaki, koji je posjetio obje posliednje gospodarsko- šumarske izložbe u Beču i Pragu, te se je mogao uvjeriti, na kako se je visoki stupanj savršenosti popeo šumar neumornim svojim radom i u ovoj grani šumske reprodukcije, a to sve za napredak naše mile zelene struke. M, D..0—. ´ Xi«J »L. ^D «L. ,X^ tr^ , Družtvene viestL upravni odbor lirvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva držao je 25. siecBJa t g. redovitu ođborsku sjednicu, o kojoj bje zapisnik u sjednici od 2. svibnja t. g. propisno ovjerovljen, fce iz kojega vadimo sliedeće: Sjednici prisustvovahu sliededa p. n. gg. članovi odbora: M. pl. Durst kao predsjednik, zatim A. Soretić, L. pl. Galiuff, J. Kollar, R, Fiachbacli, V. RaGki, D. Trotzer i tajnik F. Ž. Kesterčanek. Nakon sto je zapisnik odborske sjednice od 23. studenoga 1891. po gg, R, Fiachbachu i L. pl. Galiuffa bez primjetbe ovjerovljen, predloži predsjedništvo družtva, da $e obzirom na koncem prošle godine uzsliedivšega naimenovanja p. n. g. Ferde Zicfcmundovskoga kr, zemaljskim gumarskim savjetnikom, te istodobne izjave Njegove Freuzvišenosti g. bana u proračunskom odboru sabora n pogledu predstojet^e organizacije šumarske službe u Hrvatskoj i Slavoniji zaključak prošle glavne skupštine o predloženju predstavke Njegovoj PreuzviŠenosti sbog poskorenja´ istog predmeta svrgne za sada sa dnevnoga reda, odnosno ostavi in suspenso. ~ Predlog taj bude po odboru jednoglasno prihvaćen. Predsjedništvo družtva predloži zatim odboru, da se obzirom na jur stvoreni zaključak družtva 0 obdržanju dojduce glavne skupštine u gradu Taraždinu i okolici ime |