DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
~ 273 — koto, u kom se duše fare, pa uaraali pita vraga: a gdje ti Je „buleta" (pe5at)j da smiješ kota paliti. Došao veršter, i on vidio silna drva pod kotlom, pa će vragu: čuješ vraže, jesu ii drva baletana? Vrag se pobojao, pa iztjerao obojicu van. Seljak po svom primitivnom BaSinu shvaćanja neima ni pojma o kakovoj gospodarstvenoj osnovi i o kakovom godišnjem etatu. Pravoužitaik kod nas plaća za drva pristojbu od 40 isovć. po metru. Razumije se, da imućniji ljudi iaglje skucaju njekoliko novčića, pa se požure platiti šumsku pristojbu za drva, dočim siromašniji žitelji, kakovih žalibože kod nas suviše ima, težko saberu potrebitu za nje ipak veliku svotu i to obično tek onda, kad je drvosjek već izcrpljen, a onda dakako da gospoda od imovine ni za novac nemogu dati drva. Glede jadikovke starčeve, koju sam u početku naveo o zabrani obćinskih pašnjaka, ima se ovako ; Predstojnik kotara vrginmostskoga jest čovjek, koji zna za svoje ljude misliti, koji po^na i zna, na čemu žiteljstvo oskudieva. Oa je uz to jedan od veoma riedkih upravnih činovnika, koji shvaća potrebu i važnost šuma, osobito u našem kraju. Svojskim nastojanjem´ pošlo mu je za rukom u svom području do nje kl e ukinuti neopisivo bezsavjestno postupanje sa obćiuskimi šikarami. Velim donjekle, jer je uz sve svoje plemenito nastojanje sišao s pravoga puta, što mu se nesmije u grieh upisati, j´er nije strukovnjak. On je naime zabranio samo do sad običajno prekomjerno sječenje obćinskih šikara, dočim pri tom nije potrebiti obzir uzeo i na nepovoljan upliv prekomjernog uživanja paše i prekomjernog stelarenja, te na potrebu kultiviranja obćinskih pašnjaka. Međjutim priznajem i sam, da bi nepovoljno djelovalo na žiteljstvo, ako bi se sječnja u obćinskih pašnjakah posve zabranila, jer žiteljstvo neima gdje da si nabavi potrebita drva. Spomenuti ću i tako zvane guljare. Takovim imenom okrstio je narod ovrhovoditelje imovne obćine, koji utjeruju šumske odštete. Šumski kvar bezuvjetno je velika bieda za ovdašnji narod. Sgražati će se svatko, ako mu kažem, da 70.000 žitelja počini u šumah prve banske imovne obćine na godinu kvar u vriednosti od 25.000 for., a u šumah državnih nedvojbeno isto toliko. Obćinski uredi utjerivali su taj šumski kvar unatoč mnogobrojnim i strogim naređbam upravo nikako, TJslieđ toga narasli su zaostatci na dužnih šum. odštetah samo kod imovne obćine prve banske na 120.000 for., koja se svota sad absolutno nemože utjerati. Ako se uvaži, da je etat na drvu, koji se može crpiti iz šuma prve banske imovne obćine (25.000 m´^) nerazmjerno malen i da nemože ni najmanjoj potrebi žiteljstva udovoljiti, onda će se pojmiti, da je nadošlo skrajno vrieme, da se od tolike biede žiteljstvo prve banske imovne obćine spasiti mora. A na koji način da to bude, o tom sam pisao prigodice i u ,,Šamar. listu" i razpravijao u posiieđnjoj šumarskoj glavnoj skupštini. |