DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™ 243. kao respiracioai organi, nego poglavito kao s oko vođa! Oi´gaBi,te da ovi osim uzdaha od male tensije još i vodu sadržavaju. Da je topau tako, možemo se osvjedočiti na vrlo lak na&in i to ovako: uzmu se od prilike 25 cm. dugačke javorove ili lipove grančice i injiciraju se pomoću žive stisnutim uzdubom (lik 1.). Već kod pritiska manje od jedne atmosfere pokaže se na gornjem presjeku kaplja sladorove sadržine, ako je .pokušaj učinjen´ poslie, kako je lišće opalo. U ljetu se ovo dogadjatek onda, kad se postupice najprije´ ciela´grana^ a onda njezina gornja polovina i t. đ. injicira. Kroz tvrde javorove i lipove grane može se sa malim pritiskom uzduh iztisnuti, naprotiv svježi oko 25 cm. dugi ogranci ili niesu ništa za stisnmti uzduh proničući ili samo, za vrieme jake izhlapnje (transpiracije), ali i onda samo relativno suhlje unutarnje drvo u malom razmjeru. Ovo je uvjetovano velikim odporom trvenja Jaminovi h lanaca (sa kapljicama vode alternirajući nzđušni mjehuri, koji se u cievčicah presječenih ogranaka naročito ljeti već nalaze ili se tek kod uštrcaja sa uzdahom naprave. ´ , ´ ´ Okrajci cievi začepe se sa tilama (Thjllen) ili teklinom (gumijom), Tile i teklina pravi se u cievih kao i pretvaranje bjelike u srž (Kernholz) i kod odsječenih .ogranaka, ako se ovi polagano osuše. Da se možemo osvjedočiti o kontinuitetu cievčica pomoću stisnutog uzduha, mora da se prije sušenja usmrti odsječeni ogranak u kipnćoj vodi ili u alkoholu (žesti). Objektivnom kritikom onih, te, jur prije 12 godina Boehmu´ poznatih činjenica kažem, 4a je mogao već onda uvidjeti, da je na krivom putu naime, da bi pravi uzrok penjanja sokova saznati mogao. Ali pređnavedene tvrdnje pomutile su mu pravi pogled. On si je predstavio, da su cievi Jaminovih lanaca razđieljene u izprepriečane sisajuće cievčice i da bjelika, koja sokove vodi, sačinjava nebrojene sisaljke, koje uspored i poprieko leže. Ako bi se takav sustav cievčica u njekoj visini u živi presjekao, onda bi se živa morala usisati u cievčici do raznih visina isto tako, kao što je to slučaj kod ogranaka, koji se pod živom presjeku.* . Ako bi penjanje sokova ovako uzsliediti moglo, onda bi morala biti napetost uzdušnih mjehura u elementih drveta, koje sokove vode, ti poznatom momentu ne samo opređieljena, nego bi morala po jednom opredieljenom ritmusu premjenjivati (varirati), što je posve ne moguće^ pošto je dokazano, da penjanje sokova vrlo brzo biva. Penjanje sokova, kao što , je već spomenuto,. biva u´ izvanjskoj bjeliki, B toga su putevi za sokove vrlo uski/^"^ Ali i gusta krošnja stabla, kojega je * Stablo se naravno ueda pođ vodom presjeci. Ako se ađventivni iietomsti ti njekoj visitii stabla što bliže deblu pod živom presjeku, to 6e se živa uviek opiti i u cievlje izvanjske bjelike. U tom upravo leži najjači dokaz, da penjanje sokova biva u najmladjem drva. ^"^ Suviše je pretjerano misliti o množim dispomrane rezervne vode za svaki sln^´aj .nužde. Iz vanjskog drva odsječene javorove grane može se postepenom iajekciom sa komprimiranim uzduliom sok izciediti jos i onda^ kad .se je lišile već posve posušilo. |