DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 256 —


SlavoBsko katastralno okružje u Osieka bilo Je razđieijeno u 10 procjeubenih
kotara, a ovamo spadahu: Osiek, Valpovo, Virovitica, Našice, Slatina,
Djakovo, Vukovar, Euuia, Požega i Pakrac.


Hrvatsko-slavoiisko katastralno okružje za bivšu vojnu krajinu u Zagrebu
bilo je razdieljeBo u 18 procjenbemh kotara, a ovamo spadalio: Gračac, Gospić,
Korenica, Otočac, Ogulin, Siuaj, Gliua, Kostajnica, Novagradiška, Brod, Vinkovce,
Mitrovica I Zemun,


L Gospodai^stveMO opisivanje šuma procjenlseEOga kotara.


Da se" ljestvica Mstog prihoda šuma u procjeabenom kotaru pravedno
ustanoviti i šume u odgovarajuće jim razrede čistoga prihoda uvrstiti uzmognu,
potrebito bijaše, da se šumski procjenitelji, obilazeć kotar od čestice do čestice,
točno upoznaju sa šumskimi odnošaji i sa stanjem šuma, te da si pribave podjedno
sve one podatke, koji su potrebiti ZB> proraćunanje čistoga prihoda uz oznaku vrela,
odkud su to crpili. Kod toga posla imalo se je postupati po sliedećih propisih,
koje ovdje u kratko navadjam i to:


1. Imao se je opisati prostor Šuma i ojiliovo razmjerje napram cielokupuoj
površini tia i broju pučanstva u kotaru.
2. Imao se je naznačiti mjestopisni položaj šuma i kako su one sastavljene,
te da li šume leže n ravnici, po brežuljcih ili brdinah i u kojemu su od prilike
razmjerju. Osim toga imali su se naznačiti takodjer i nazivi i pravac rieka,
te potoka, na kojih se drva izvažaju, ili na kojih bi se izvažati mogla i t. d.
3. Imali su se naznačiti podnebni odnošaji obzirom na šumogojstvo; imesito
imali su se naznačiti vladajući vjetrovi, t. j . đa li su škodljivi šumam; da
li šume krše i lome kitine sniega i poledica i da li kukci šumu haraju. Nadalje
da li su česte padavine (uzdužne oborine), te da li ima u svako doba vode u
vrelih i potocih, te đa li često bivaju proljetni i jesenski mrazovi,
4. Imali su´se naznačiti odnošaji zemljišta u zemljoslovnom (geologičkom)
i ratarskom pogledu t. j . geologičke formacije i vrsti kamenja, zatim vrsti tla,
njihova kakvoća, dubljina, plodonosnost i t. d.
5. Imale su se izka^ati nadalje vrsti drveća t j . kako se daleko od prilike
drveće proteže, te u kojem razmjerju stoji u postotcih prema cielokupDOJ
šumskoj površini kotara, i koje su vrsti drveća pretežnije u kotaru, te naznačiti
prirast od glavnih vrsti drveća.
6. Imao se je naznačiti uzgoj, obhodnja i stanje šumarstva; koje šume
se u kotaru pravilno goje po gospodarstvenoj osnovi; po kojemu se uzgoju i
obhođnji sieku one šume, koje se pravilno goje, te kojoj vrsti uzgoju i obhodDJi
odgovara faktična uporaba onih šuma, s kojimi se ne postupa po osnovi. Prema
uzgajanju šum4 imalo se je iztaknuti: a) da li je visoka šuma naravnim ili
umjetnim načinom postala; b) da li je sitna šuma nikla iz sjemena ili iz panjeva
i korienja i c) kako se sa srednjom šumom šumari. Ovdje valjalo je iztaknuti
još i to, da li se sječine pošumljuju, a praznine i plešine nadopunjuju.