DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 256 — SlavoBsko katastralno okružje u Osieka bilo Je razđieijeno u 10 procjeubenih kotara, a ovamo spadahu: Osiek, Valpovo, Virovitica, Našice, Slatina, Djakovo, Vukovar, Euuia, Požega i Pakrac. Hrvatsko-slavoiisko katastralno okružje za bivšu vojnu krajinu u Zagrebu bilo je razdieljeBo u 18 procjenbemh kotara, a ovamo spadalio: Gračac, Gospić, Korenica, Otočac, Ogulin, Siuaj, Gliua, Kostajnica, Novagradiška, Brod, Vinkovce, Mitrovica I Zemun, L Gospodai^stveMO opisivanje šuma procjenlseEOga kotara. Da se" ljestvica Mstog prihoda šuma u procjeabenom kotaru pravedno ustanoviti i šume u odgovarajuće jim razrede čistoga prihoda uvrstiti uzmognu, potrebito bijaše, da se šumski procjenitelji, obilazeć kotar od čestice do čestice, točno upoznaju sa šumskimi odnošaji i sa stanjem šuma, te da si pribave podjedno sve one podatke, koji su potrebiti ZB> proraćunanje čistoga prihoda uz oznaku vrela, odkud su to crpili. Kod toga posla imalo se je postupati po sliedećih propisih, koje ovdje u kratko navadjam i to: 1. Imao se je opisati prostor Šuma i ojiliovo razmjerje napram cielokupuoj površini tia i broju pučanstva u kotaru. 2. Imao se je naznačiti mjestopisni položaj šuma i kako su one sastavljene, te da li šume leže n ravnici, po brežuljcih ili brdinah i u kojemu su od prilike razmjerju. Osim toga imali su se naznačiti takodjer i nazivi i pravac rieka, te potoka, na kojih se drva izvažaju, ili na kojih bi se izvažati mogla i t. d. 3. Imali su se naznačiti podnebni odnošaji obzirom na šumogojstvo; imesito imali su se naznačiti vladajući vjetrovi, t. j . đa li su škodljivi šumam; da li šume krše i lome kitine sniega i poledica i da li kukci šumu haraju. Nadalje da li su česte padavine (uzdužne oborine), te da li ima u svako doba vode u vrelih i potocih, te đa li često bivaju proljetni i jesenski mrazovi, 4. Imali su´se naznačiti odnošaji zemljišta u zemljoslovnom (geologičkom) i ratarskom pogledu t. j . geologičke formacije i vrsti kamenja, zatim vrsti tla, njihova kakvoća, dubljina, plodonosnost i t. d. 5. Imale su se izka^ati nadalje vrsti drveća t j . kako se daleko od prilike drveće proteže, te u kojem razmjerju stoji u postotcih prema cielokupDOJ šumskoj površini kotara, i koje su vrsti drveća pretežnije u kotaru, te naznačiti prirast od glavnih vrsti drveća. 6. Imao se je naznačiti uzgoj, obhodnja i stanje šumarstva; koje šume se u kotaru pravilno goje po gospodarstvenoj osnovi; po kojemu se uzgoju i obhođnji sieku one šume, koje se pravilno goje, te kojoj vrsti uzgoju i obhodDJi odgovara faktična uporaba onih šuma, s kojimi se ne postupa po osnovi. Prema uzgajanju šum4 imalo se je iztaknuti: a) da li je visoka šuma naravnim ili umjetnim načinom postala; b) da li je sitna šuma nikla iz sjemena ili iz panjeva i korienja i c) kako se sa srednjom šumom šumari. Ovdje valjalo je iztaknuti još i to, da li se sječine pošumljuju, a praznine i plešine nadopunjuju. |