DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^ 2bS> — ´ NaJH^ovija katastralna 2;emljištna procjena, uveden a bje godine 1.875. i prema ustauovam z;ak. članka .VII; ocl godine 1875. trajala je do konca godine 1885. Ja(5u ovdje "u kratko navesti naputak za procjenu šumš,, po kojemu je valjalo postupati kod provedbe zakon, cl. VIL od god. 1875, Kod provadjanja spomenutog članka o uređjenju zemljarine bila je zadaća šumskim procjeniteljem ta, da po ustanovah ovoga zakona pronadju cisti prihod šuma u svrhu, da se na nje uzmogne udariti primjereni porez. Kao šume smatrala su se sva ona zemljišta, koja su za stalno za drvarenje namienjenaj dakle ne samo ona površina, koja je zaista obraštena drvećem, nego i ona, koja je stalno namienjena za šumsku gojitbu. Ovamo spadahu dakle i one izsječene šume, u kojih se je poradi iznovičnoga pošumljenja kratko vrieme i kakova di^uga korist uživala; nadalje ovamo spadahu i neovlaštene šumske plešine, koje se niti oru niti kose; isto tako i one šumske plešine/koje, se istina, kratko vrieme oru i kose, nu koje ie se sbog toga, što sačinjavaju cielost šume, tekar onda pošumiti sa susjednim! sumarni, kad ove izsječene budu. Privremeno prosti su od poreza šumski nasadi na onakovih zemljištah, koja za drugu vrst težitbe nisu trajno prikladna. Ovamo spadahu pjeskovite, kamenite i vrelovite jalove oranice, pašnjaci ili gole šumske lazine (čistine) i to pocam od onoga vremena, u kojemu je gojitba dovršena. Ovakova zemljišta bila su prosta od poreza 20—40 godina već prama tomu, da li su troškovi ogoje bili manji ili veći. Kao, čisti prihod šuma imala se je uzeti srednja ciena drva na panju i vrieđnost nuzgrednih šumskih užitaka, naime paše, žirovine, kore i šiške po odbitku godišnjih popriečnih troškova, koji su potrebiti za pošumljenje i njegovanje šuma, te za plaćanje šumskog osoblja. Prema tomu dielio se je posao katastralnog šumskog procjenitelja na troje i to: a) na gospodarstveno opisivanje šuma, nalazećih se u procjenbenom kotaru^ koje se je imalo osnivati na točnom poznavanju svih odnošaja, koji uplivaju na čisti prihod šuma, b) na ustanovljenje ljestvice čistoga´ prihoda za procjenbeni kotar, odnosno za razredbeno područje, c) na nvrstbu pojedinih šumskih Čestica u odgovarajuće jim razrede čiste privrede. Izvršujući uređovniei (organi). Sa poslovi ^emljarinskoga katastra imao je ispravljati i takove poslove rukovoditi ministar financija sa izvršujućimi uredovnici centralnih nadzornika u ministarstvu financija u Budimpešti. Hrvatsko katastralno okružje u Zagrebu bilo je razđieljeno u 16 procjenbenih kotarah, a ovamo spadahu: Rieka, Delnice, Karlovac, Jaska, VeL Gorica, Sisak^ Križ, Zagreb, Krapinske toplice, Zlatar, Varaždin, Koprivnica, Križevac, Belovar, Grjurgjevae i Oarešnica. |