DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 254 — Navesti ću njeke ustanove toga zakona» § 1. Na svekolike šume u hrvatsko-slavonskoj krajini, sa koje valja zakon od 8. lipnja 1871. o odkupu krajišničkoga prava drvarenja, pašareoja i^po^ biranja šumskih proizvoda i koje su dosele bile proste od poreza, razredjivat €e se i plaćat zemljarina do provedbe obcenitog uredjenja zemljarine po slieđećih ustanova. § 2. U svrhu toga razredjivanja poreza razvrstane su iraenovane šume u četiri hrpe i to: a) u prvu hrpu spadaju u ravnici posavskoj pretežno hrastovinom obrasle šume (hrastici) u okružjih nekadašnje petrovaradinske i brodske pukovnije, b) u drugu hrpu spadaju hrastici ili šume pretežno hrastovinom obrasle u ´ posavskoj i pokupskoj ravnici u okružjih nekadašnje gradiške, I. i II banske i shinjske krajiške pukovnije, c) u treću hrpu spadaju bregovite, pretežno bukovinom obrasle šume (bukvici) u okružjih nekadašnje brodske, gradiške, I. i I I banske, te slunjske pu kovnije i d) u četvrtu hrpu spadaju šume u okružjih nekadašnje ogulinske, otočke i ličke kajiške pukovnije. Savkoliki porez za čitav obseg svake pojedine hrpe bio je razdieljen na pojedinu ral po 1600 četv. hv. popriečnimi poreznim! stavkami. Taj popriečni porezni stavak bude ustanovljen ovako: za prvu hrpu 30 nč,, za drugu hrpu 25 nč., za treću hrpu 10 nč., a za četvrtu hrpu 8 nč. Razdjelba za svaku hrpu proračunane svote zemljarine na šumske odjele u istoj hrpi imala se je obaviti po razmjerju glavnične vriednosti, kako je i za odkup šumskih služnosti pronadjena, te je ovim načinom opredieljenu zemljarinu dužna bila plaćati ne samo država, nego i imovne obćine od onoga dana, od kojega su poslie ođkupa šumskih služnosti imovnim obćinam šumski đielovi u faktični posjed predani. Taj zemljarinski provisorij postojao je sve do novo uvedenoga katastra, koji je svoj rM od godine 1875. započeo i godine 1885. obavio. I ovaj zemljarinski katastar ima svojih mana On se naime nije obzirao na one šume, koje se ne mogu unovčiti, fce je i takove šume oporezovao, a osim toga kod unovčive kolikoće drva nije se obzirao ni na gubitak kod izradbe drva, a nije se postavilo ni potrebito osoblje za vođjenje o očevidnosti u slučaju promjene težatbenih vrst! i posjednika. U ostalom primjećujem, da je´ ova doba za šume najopasnija bila, jer su šumski posjednici šume prekomjerno sjekli, da porez namiriti mogu, ne brineć se za njihov uzgoj, te pripustiše šume samo prirodi, da ih ona sama goji i uzgoji. Urbarijalci, koji su suposjednici šuma bili, prosvjedovali su proti devastaciji šumš,, te je često do velikih razmirica došlo. Da se takove razmirice zapriece, ođredjeno bje, da se ima segregacija izmeđju urbarijalaca i izmedju šumskih posjednika čim prije obaviti. |