DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 250 — UUe od suncokreta, koje se s takove biljke odsječe i odmah pod vodu metne, ostaje svježe čak i u direktnom sunčanom svjetlu, đocim kad se biljka metne ii vodu, u kojoj je malo zemlje pomiešano, ovehoe lišće na skoro. UpijaDJera zemljenili čestica začepi se cievlje t. j . sokovođue jaže. Lišće će uvehnati momentano u direktnom sunSanom svjetlu onda, ako se biljka u čistoj vodi pokrati za njekoliko centimetara, Na očigled ovog ne nadanog pojava ne može se više sumnjati, da se ,,Turgor" transpirirajućeg lišća ne prouzrokuje endomostićni m upijanjem, koje u sasvim pođesnili prilikah vrlo polako biva. Inače bi bilo nepojmljivo, zašto bi listiie stanice, kad izgube vodu, samo nerazmjerno eksaktnije fungirale, nego oni za vodu permeabilni mjehuri pod istimi ušlo vi. Vl^ Zemljarinski katastar. Piše Josip Ettiiiger, kr. katastr. šumar, nadzornik u miru. Kazmjerivanje zemljišta bijaše već u početku prijašnjega stoljeća u svih zemaljah radi oporezivanja započeto. Godine 1753. izišao je nalog pod caricom Marijom Terezijom, kojim se mjesto staroga popisa naređjuje sasvim novi, po kojemu se je imalo pobilježiti sve pokretno i nepokretno imanje. G-odine 1754. imalo je posebno stališko povjerenstvo svu zemlju obaći i novo popisivanje započeti. Tom se prigodom pitalo za sve zemlje i njihov prihod, a težatbena zemljišta razdieljena bijahu po vrstnoći u tri razreda, a po vrstnoći uzete su šume i pašnjaci u najmanju vriednost. Od to doba imao je svatko bez razlike stališa točno izkazati, koliko dobiva po jutru (1600Qo) čistoga prihoda, da se uzmogne na temelju ovog katastriranja zemljišta novi porez razpisati. Nu procjena zemljištfi bez poznavanja njihove količine slabo je koristila tomu podhvatn, s toga odredi car Josip godine 1784—89., da se imadu sva zemljišta katastrom izmjeriti. Akoprem ovakovo mjerenje n obće sbog nedostatnih siM, te i takovih, koje različite ođnošaje pojedinih krajeva nisu poznavali, nije točno izvedeno, ipak je mjera od god, 1818, pod carem Franjom IL služila kao podloga za katastralno oporezivanje zemljišta. Kako je već rečeno, izmjerivanje zemljišta bilo je u najtiesnijem sa?ezu s ustanovljivanjem čistog prihoda pojedinih zemljišta, koja su u buduće imala biti kao podloga oporezovanju i za koja bijaše u to doba W% čisti prihod ustanovljen. Nn primjećujem, da se je taj tako zvani „Josefinski kataster" glede oporezovanja šuma ograničio samo na one šume, koje su se sjekle i uživale, dočim su r)rašame i šipraci iz računa izpušteni. Koliko je onda šumske površine za oporezovanje u Hrvatskoj i Slavoniji bi|o^ 0 tom ne ima točnih podataka, pa ih i mi ovdje ne možemo navesti. ´-^ Vidi opazku uredništva na strani 24. broja I, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
-, ^ 251 ~ Grođine 1786. oe samo da je u Hrvatskoj i Slavoniji izmjera zemVjiUh z^poCela, nego se je i sliedeće godine 1787, izmjerivanje zemljišta i na bivšuvojnu krajnu protegnula,´ pošto nadošli naseljenici izabraše sebi oaselište po svojoj volji i okrčiše toliko šume, koliko jim je zemlje trebalo. Čim su se viže^ naselbine umnožavale, tim je sve manje, šume bivalo. U tu svrhu bio je iste godine uz kantonsku upravu- uveden i, šumski red, po kojemu su šume odlučene bile od obradjenib zemljištš> i obćinskih pa§njaka, te zaokružene i omedjašene. Da se pako uzmogne h bivših krajiških- šuma po´ načelu umnoga gospodarenja, te prema prostoru i obilju uzrasta odgovarajući dobitak izvaditi i prema tomu šume sjeći i pomlađjivati,, trebalo je prije svega saznati njihov prostor i godišnji prirast. U tu svrhu odredio, je godine 1807. nadvojvoda Ljudevit kano bivši vrhovni nadzornik vojničke krajine,, da se krajiške šume premjere,, opišu, razrede i prociene, te se je „već godine 1808. počelo mjeriti u bivšoj Otočkoj i Ogulinskoj pukovniji, pak u banskoj i slavonskoj krajini; ali godine 1809. porodivši se francezki rat prekinuo je ovo poslovanje, a poslije mira razdvoji se krajina, pošto je karlovački i banski generalat došao pod upravu francuzke vlade. Mjerenje šuma moglo se je dakle godine 1810,´, nastaviti samo u slavonskoj krajini. Koncem godine 1812. dovršeno je mjerenje šumž bivše varaždinske pukovnije i vojničkih komunitet^ varaždinskoga i karlovačkoga. Mjerenje šumš, bivše brodske i gradiške pukovnije ostalo je nedovršeno, jer je opet buknuvsim ratom prekinuto bilo. Od godine 1816. učinjene su priprave, da se nastavi mjerenje šuma, koje je.ipak tek godine 1820. nastavljeno podjedno sa mapiranjem cjelokupne monarkije, ali je istom u najnovije vrieme dovršeno. Po´popisu od godine 1816.—1817. zatim kod mjerenja od godine 1810.— 1812. zapremale su šume u bivšoj vojnoj krajni sliedeću površinu: u ličkoj pukovniji 136.599 rali u otočkoj pukovniji 195.581 „ u ogulinskoj pukovniji 205.300 „ . . ^ u slunjskoj pukovniji 54.772 „ \ u I. banskoj pukovniji 67.679 „ u I I banskoj pukovniji 74.068 „ u križevačkoj pukovniji 97.071 „ u gjurgjevačkoj pukovniji 125.366 ,, ".;. u gradiškoj pukovnniji 117.771 „, , u brodskoj pukovniji ,315.723 „ u karlovačkom komunitetu 774 ,„ , u petrovaradinskom koraunitteu 543 ^ ´ u petrinskom komunitetu 1.949 „ dakle u bivšoj hrv, i slav. krajini ukupno 1,444.187 rali Vrsti drveća, koja su se u ovih šumah nalazile^ mogle su se dovoljnom sigurnošću naznačiti. Za šume od svake krajiške pukovnije bijaše četinjavo i listnato drveće u o/^ naznačeno. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 252 — Akopreui se je moglo sa dovoljnom sigurnošću ustanoviti razmjerje šumskog narasta po obćenitoj razredbi na đvie erapiricke glavne vrsti, to je tim teže bilo pronaći godišnji prirast bez specijalnih procjena. Još teže je bilo pronaći vrieđnost krajiških šuma po šumskom prihođis, jer su posve nedostatni podatci 0 šumskih užitcih krajiških kuća i jer su prihodi iz šuma u gotovini iznašali jedva 0^2 od onoga, što bi krajišnici zaista uživati morali. Uslied toga ne predstavlja prihod u gotovini sam za sebe ni iz daleka onoga faktora, po kojeniu bi se mogle pronaći vrieđnost bivših krajiških šuma. Odmah izprva kod mjerenja šuma uvidilo se je, da one šumske pristojbe, koje su godine 1787- ustanovljene bile, ne odgovaraju trgovačkim ođnošajem, s toga bude nova tarifa za šumske proizvode izrađjena i po ratnom vie(iu 19, siečnja 1811. izdana, U toj fcarifi bje izđjelano gradjevno i obrtno drvo razvrstano 0 pet razređah, a tako isto i gorivo drvo posebice. Tom razredbom bijaše ustanovljena pristojba za gradivo i tokarsko drvo od stabala iznad 16 palaca (40 cm.) promjera za svaku kubičnu stopu i to: za I razred sa 12, za IL razred sa 8, za III. razred sa 6, za IV. razred sa 4 i za V, razred sa 2 novčića u srebru. Za gorivo po hvatu sa 6 stopž. visine, 6 stopfi širine i 3 stope duljine ustanovljena bje pristojba za drvo L razreda sa 2 forinta, IL razreda sa 1 for. 30 ne., IH. razreda sa 1 for,, IV. razreda sa 40 n5, i V. razreda sa 30 nč. u srebru- Pristojba za sitno drvo za obrt i gospodarstvo ustanovljena bje tako, da se je ista plaćala za obična selska kok, dotično za jedan voz, za komad ili za snop. Isto tako ustanovljena bje stalna pristojba i za gulenje kore, struganje smole, za šumsku žirovinu i za pašu stoke i za pčele. Za provincijaliste bile su pristojbe za žirovinu i pašu dva put veće, nego za krajišnike. U patentu od 23. prosinca 1817., kojim je Nj, Veličanstvo car Franjo IL zasnovalo nakanu o izvedenju stalnoga sustava zemljarine, određjuje se u § 4 i 7., da se pređuzme ekonomična izmjera i prociena svakoga pojedinoga zemljišta u tu svrhu, da se prema tomu može odmjeriti porez po cistom dohodku zemljištnoga posjeda. Za naše krajeve bude godine 1819—1820. naredjen neki „obći zemljarinski provisorij/^ S ovim se je prije svega htjelo ustanoviti na temelju jur obavljene izmjere i mapiranja s jedne, a procjene zemljištne vriednosti težatbenih vrsti i to kako za pojedine ohćine, tako i za pojedina porezovna područja. Ovako sabrani operati služili su za podlogu katastralnoj procjeni kod nas. Patentom od 4. ožujka 1850, odredjeno je, da se uvede stalan katastar u svrhu, da se uzmogne jednako razporezati porez na đohodke zemljarine i na zgrade u^krunovinah Ugarskoj, Erdelju, Hrvatskoj i Slavoniji, a dok se taj katastar izvede, neka se pređuzme redoviti zemljarinski provisorij. Tako bude zeraljarinski katastar u Hrvatskoj i Slavoniji iste godine uveden, te -je zemljarinski provisorij na temelju jur spomenutih starijih izmjera, procjenba i drugih |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~2bB ~ pomagala ustanoviti imao prije svega obćii površinu, đočim je stalno uvedeni katastar godine 1864. svoju radnju obavio i točno zemljištni posjed izmjerio^ te se je prema tomu odmjerila zemljarina po težatbenib yrstib. Na temelju ovib i^ka^a ima šumskog tla u Hrvatskoj i Slavoniji: , u župaBiji zagrebačkoj 313.901 rali u županiji varaždinskoj 122.127 „ u županiji križevačkoj 119.026 „ u županiji riečkoj 149.178 „ u županiji požežkoj 245.810 5, u županiji virovitičkoj 354.76,9 „ u župainiji Brieraskoj 57.741 „ Ukupno 1,362.561 rali. U vojnoj krajini; u ličkoj pukovniji . 156.812 rali u otočkoj pukovniji 231.512 ^ „ u ogulinskoj pukovniji 175.905 „ u slunjskoj pukovniji 66.437 ,, , u križevačkoj pukovniji 99.148 ^ u gjurgjevačkoj pukov. 125.320. .„ ^ -; n brodskoj pukovniji 114.000 „ u petrovaradinskoj pukovniji 94.901 „ . u. gradiškoj pukovniji 100.536 „ ^ u I. banskoj pukovniji ´ 47.107 „ u IL banskoj pukovniji 77.459 „ . ukupno 1,289.137 rali U kameralnih šumi u Hrvatskoj i Slavoniji iraa 78.000 rali U alodialnib šum& u vojnoj krajini .... . 16.449 „ Ukupno . . 94.449 rali ^ Prema tomu ima šumske površine u Hrvatskoj i Slavoniji uk. 2j46.147 rali Naputak, koji je izdan ZB. procjenjivanje šuma, bio je isti kao i u susjednih pokrajiijah monarkije. Šumski procjenitelji imali su drvnu gromadu na jednoj rali u uporabnoj dobi na hvatove procjeniti. Ta drvna gromada nazuačena je u novčanoj vrieđnosti čistoga prihoda po vrsti drva na panju i dotičnog predjela. Kod unovčive kolikoće drva nije uzet u obzir gubitak na drvu kod izradbe i gubitak kore, niti je uzet obzir na troškove gospodarenja, osim što seje od čiste privrede odbilo b^/^ TIBL uzgoj šume. Uzgredui užitci, kao paša i žirovina nisu se u račun uzimali i tako se je po ustanovljenih cieuah od hvata drva, koji je na jednoj rali pronadjen, odmjerivao zemljarinski porez u postotcih, a taj je tada iznašao do 20%. Na temelju toga zemljarioskoga provisorija za šume u županijah Hrvatske i´Slavonije izdan je previšnjim riešenjem od 16. lipnja 1874. zakon o privremenoj razredbi poreza na državne i obćinske šume u hrvatskoj i slavonskoj krajini. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 254 — Navesti ću njeke ustanove toga zakona» § 1. Na svekolike šume u hrvatsko-slavonskoj krajini, sa koje valja zakon od 8. lipnja 1871. o odkupu krajišničkoga prava drvarenja, pašareoja i^po^ biranja šumskih proizvoda i koje su dosele bile proste od poreza, razredjivat €e se i plaćat zemljarina do provedbe obcenitog uredjenja zemljarine po slieđećih ustanova. § 2. U svrhu toga razredjivanja poreza razvrstane su iraenovane šume u četiri hrpe i to: a) u prvu hrpu spadaju u ravnici posavskoj pretežno hrastovinom obrasle šume (hrastici) u okružjih nekadašnje petrovaradinske i brodske pukovnije, b) u drugu hrpu spadaju hrastici ili šume pretežno hrastovinom obrasle u ´ posavskoj i pokupskoj ravnici u okružjih nekadašnje gradiške, I. i II banske i shinjske krajiške pukovnije, c) u treću hrpu spadaju bregovite, pretežno bukovinom obrasle šume (bukvici) u okružjih nekadašnje brodske, gradiške, I. i I I banske, te slunjske pu kovnije i d) u četvrtu hrpu spadaju šume u okružjih nekadašnje ogulinske, otočke i ličke kajiške pukovnije. Savkoliki porez za čitav obseg svake pojedine hrpe bio je razdieljen na pojedinu ral po 1600 četv. hv. popriečnimi poreznim! stavkami. Taj popriečni porezni stavak bude ustanovljen ovako: za prvu hrpu 30 nč,, za drugu hrpu 25 nč., za treću hrpu 10 nč., a za četvrtu hrpu 8 nč. Razdjelba za svaku hrpu proračunane svote zemljarine na šumske odjele u istoj hrpi imala se je obaviti po razmjerju glavnične vriednosti, kako je i za odkup šumskih služnosti pronadjena, te je ovim načinom opredieljenu zemljarinu dužna bila plaćati ne samo država, nego i imovne obćine od onoga dana, od kojega su poslie ođkupa šumskih služnosti imovnim obćinam šumski đielovi u faktični posjed predani. Taj zemljarinski provisorij postojao je sve do novo uvedenoga katastra, koji je svoj rM od godine 1875. započeo i godine 1885. obavio. I ovaj zemljarinski katastar ima svojih mana On se naime nije obzirao na one šume, koje se ne mogu unovčiti, fce je i takove šume oporezovao, a osim toga kod unovčive kolikoće drva nije se obzirao ni na gubitak kod izradbe drva, a nije se postavilo ni potrebito osoblje za vođjenje o očevidnosti u slučaju promjene težatbenih vrst! i posjednika. U ostalom primjećujem, da je´ ova doba za šume najopasnija bila, jer su šumski posjednici šume prekomjerno sjekli, da porez namiriti mogu, ne brineć se za njihov uzgoj, te pripustiše šume samo prirodi, da ih ona sama goji i uzgoji. Urbarijalci, koji su suposjednici šuma bili, prosvjedovali su proti devastaciji šumš,, te je često do velikih razmirica došlo. Da se takove razmirice zapriece, ođredjeno bje, da se ima segregacija izmeđju urbarijalaca i izmedju šumskih posjednika čim prije obaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^ 2bS> — ´ NaJH^ovija katastralna 2;emljištna procjena, uveden a bje godine 1.875. i prema ustauovam z;ak. članka .VII; ocl godine 1875. trajala je do konca godine 1885. Ja(5u ovdje "u kratko navesti naputak za procjenu šumš,, po kojemu je valjalo postupati kod provedbe zakon, cl. VIL od god. 1875, Kod provadjanja spomenutog članka o uređjenju zemljarine bila je zadaća šumskim procjeniteljem ta, da po ustanovah ovoga zakona pronadju cisti prihod šuma u svrhu, da se na nje uzmogne udariti primjereni porez. Kao šume smatrala su se sva ona zemljišta, koja su za stalno za drvarenje namienjenaj dakle ne samo ona površina, koja je zaista obraštena drvećem, nego i ona, koja je stalno namienjena za šumsku gojitbu. Ovamo spadahu dakle i one izsječene šume, u kojih se je poradi iznovičnoga pošumljenja kratko vrieme i kakova di^uga korist uživala; nadalje ovamo spadahu i neovlaštene šumske plešine, koje se niti oru niti kose; isto tako i one šumske plešine/koje, se istina, kratko vrieme oru i kose, nu koje ie se sbog toga, što sačinjavaju cielost šume, tekar onda pošumiti sa susjednim! sumarni, kad ove izsječene budu. Privremeno prosti su od poreza šumski nasadi na onakovih zemljištah, koja za drugu vrst težitbe nisu trajno prikladna. Ovamo spadahu pjeskovite, kamenite i vrelovite jalove oranice, pašnjaci ili gole šumske lazine (čistine) i to pocam od onoga vremena, u kojemu je gojitba dovršena. Ovakova zemljišta bila su prosta od poreza 20—40 godina već prama tomu, da li su troškovi ogoje bili manji ili veći. Kao, čisti prihod šuma imala se je uzeti srednja ciena drva na panju i vrieđnost nuzgrednih šumskih užitaka, naime paše, žirovine, kore i šiške po odbitku godišnjih popriečnih troškova, koji su potrebiti za pošumljenje i njegovanje šuma, te za plaćanje šumskog osoblja. Prema tomu dielio se je posao katastralnog šumskog procjenitelja na troje i to: a) na gospodarstveno opisivanje šuma, nalazećih se u procjenbenom kotaru^ koje se je imalo osnivati na točnom poznavanju svih odnošaja, koji uplivaju na čisti prihod šuma, b) na ustanovljenje ljestvice čistoga´ prihoda za procjenbeni kotar, odnosno za razredbeno područje, c) na nvrstbu pojedinih šumskih Čestica u odgovarajuće jim razrede čiste privrede. Izvršujući uređovniei (organi). Sa poslovi ^emljarinskoga katastra imao je ispravljati i takove poslove rukovoditi ministar financija sa izvršujućimi uredovnici centralnih nadzornika u ministarstvu financija u Budimpešti. Hrvatsko katastralno okružje u Zagrebu bilo je razđieljeno u 16 procjenbenih kotarah, a ovamo spadahu: Rieka, Delnice, Karlovac, Jaska, VeL Gorica, Sisak^ Križ, Zagreb, Krapinske toplice, Zlatar, Varaždin, Koprivnica, Križevac, Belovar, Grjurgjevae i Oarešnica. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 256 — SlavoBsko katastralno okružje u Osieka bilo Je razđieijeno u 10 procjeubenih kotara, a ovamo spadahu: Osiek, Valpovo, Virovitica, Našice, Slatina, Djakovo, Vukovar, Euuia, Požega i Pakrac. Hrvatsko-slavoiisko katastralno okružje za bivšu vojnu krajinu u Zagrebu bilo je razdieljeBo u 18 procjenbemh kotara, a ovamo spadalio: Gračac, Gospić, Korenica, Otočac, Ogulin, Siuaj, Gliua, Kostajnica, Novagradiška, Brod, Vinkovce, Mitrovica I Zemun, L Gospodai^stveMO opisivanje šuma procjenlseEOga kotara. Da se" ljestvica Mstog prihoda šuma u procjeabenom kotaru pravedno ustanoviti i šume u odgovarajuće jim razrede čistoga prihoda uvrstiti uzmognu, potrebito bijaše, da se šumski procjenitelji, obilazeć kotar od čestice do čestice, točno upoznaju sa šumskimi odnošaji i sa stanjem šuma, te da si pribave podjedno sve one podatke, koji su potrebiti ZB> proraćunanje čistoga prihoda uz oznaku vrela, odkud su to crpili. Kod toga posla imalo se je postupati po sliedećih propisih, koje ovdje u kratko navadjam i to: 1. Imao se je opisati prostor Šuma i ojiliovo razmjerje napram cielokupuoj površini tia i broju pučanstva u kotaru. 2. Imao se je naznačiti mjestopisni položaj šuma i kako su one sastavljene, te da li šume leže n ravnici, po brežuljcih ili brdinah i u kojemu su od prilike razmjerju. Osim toga imali su se naznačiti takodjer i nazivi i pravac rieka, te potoka, na kojih se drva izvažaju, ili na kojih bi se izvažati mogla i t. d. 3. Imali su se naznačiti podnebni odnošaji obzirom na šumogojstvo; imesito imali su se naznačiti vladajući vjetrovi, t. j . đa li su škodljivi šumam; da li šume krše i lome kitine sniega i poledica i da li kukci šumu haraju. Nadalje da li su česte padavine (uzdužne oborine), te da li ima u svako doba vode u vrelih i potocih, te đa li često bivaju proljetni i jesenski mrazovi, 4. Imali su´se naznačiti odnošaji zemljišta u zemljoslovnom (geologičkom) i ratarskom pogledu t. j . geologičke formacije i vrsti kamenja, zatim vrsti tla, njihova kakvoća, dubljina, plodonosnost i t. d. 5. Imale su se izka^ati nadalje vrsti drveća t j . kako se daleko od prilike drveće proteže, te u kojem razmjerju stoji u postotcih prema cielokupDOJ šumskoj površini kotara, i koje su vrsti drveća pretežnije u kotaru, te naznačiti prirast od glavnih vrsti drveća. 6. Imao se je naznačiti uzgoj, obhodnja i stanje šumarstva; koje šume se u kotaru pravilno goje po gospodarstvenoj osnovi; po kojemu se uzgoju i obhođnji sieku one šume, koje se pravilno goje, te kojoj vrsti uzgoju i obhodDJi odgovara faktična uporaba onih šuma, s kojimi se ne postupa po osnovi. Prema uzgajanju šum4 imalo se je iztaknuti: a) da li je visoka šuma naravnim ili umjetnim načinom postala; b) da li je sitna šuma nikla iz sjemena ili iz panjeva i korienja i c) kako se sa srednjom šumom šumari. Ovdje valjalo je iztaknuti još i to, da li se sječine pošumljuju, a praznine i plešine nadopunjuju. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
_ ^57 — 7, Imao se je pronaći prihod šiim^ na drvu.po kolikoći, po uzgoju i po vrsti drveća, kao i po kakvoći drva na stoj bini. Prema "tomu imala se je ustanoviti stojbiuBka" vrstuoća, t. j . imala se Je u kubiSnih metrih izkazati ona kolikoća drva, koja se popriečno prema mjestuim odnošajem odgovarajućoj ,obhođnji kod običajnog gospodarenja unovčiti može, bez da se prekorači medja trajnoga prihoda (zak. cl. VII/§ 16,—f, 1875.), te koje su raznovrstne visoke sitne šume i t. d.^ koje se nalaze u kotaru i koje bi po rali i godini trajni prihod dati mogle. Poslie ustanovljenja kolikoće popriečnoga prihoda na drvu imalo se je iztražiti, da li se može prihod na drvu pogledom na mjestne odaošaje stalno, te posve ili pako samo djelomice unovčiti. Unovčenje protezalo se je ne samo na ono drvo, koje će se prodati, nego i na onOj kojim će se potreboće šum. posjednika imati namiritij a osim toga i na. ono drvo, koje se troši u tvornicah i^ t. d, kao takodjer na drvo, koje vlastnik šume daje bezplatno ili uz uzvratu kao patron ili napokon i na ono drvo, što ga dobivaju suovlaštenici, koji pravo na drvarenje imadu. Buđuć se vriednost pronadjene privrede na drvu samo tada pravo proračunati može, ako su poznate vrsti i razvrstbine, iz kojih prihod na drvu sastoji, ,s´ toga se je imalo razmjerje razvrstbina prihoda u drvu izkazati. U tu svrhu treba, razlikovati: a) kalanovinu, koja sastoji iz komada drva preko 15 cm. debelih i koja se prema vrsti drva po svojoj raznolikosti može unovčiti posve ili djelomično kao lies (gradja) ili kao cjepanice, b) Oblikovinu t. j . takovi komadi drva, koji su 5—15 cm. debeli; c) Kl će t j. . grane i grančice izpođ 5 centimetara, te napokon d) panjevinu, t j . prizemni i podzemni dio stabala, koji poslie podsječenoga debla preostaje u tlu kao panj i žile. Ovdje je valjalo ustanoviti, koja se drva po svih razvrstbina i u kojem razmjerja u pojedinih priedjelih kotara rabe i unovčuju, a koja se nemogu unovčiti. Poslie ustanovljenja popriečnoga prihoda na drvu i onoga diela drva, koji se prema mjestnim odnošajem unovčiti može, imali su se pronaći takodjer još i oni gubitci, koji su kod izrađjivanja i prevažanja drva nastali. Kod izračunavanja i ustanovljivanja srednjega prihoda na drvu, koji je, imala se je rabiti skrižaljka pod I. 8, Imali su se izpitati oni odnošaji za promet i obćila, koji omogućuju unovčenje drva. Ovdje se je imalo potuuko opisati, kakovi su naime odnošaji za prodaju i trgovinu drva, a osim toga valjalo je izkazati, da li žiteljstvo kotara samo, potroši cieli prihod na drvu istoga kotara ili samo stanoviti, dio i koji; nadalje, da li postoje u kotara takova poduzeća, tvornice, taonica i pilane, koja drva troše, te da li ima u kotaru potoka i rieka, koja za prevažanje drva služe i t. d. ´ "9. Valjalo ja ustanoviti, ciene drv^. Kod procjene uzimala se je u račun , ciena na panju t. j . ona vriednost, koju ima drvo na panju u šumi, a ta cieua IS |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 258 — ustanovljena je kao popriecna iz postojećih srednjih eiena tečajem 20-godišnjega razdoblja od godine 1855. do 1874. (Skrižaljka IL). Ovako pokupljeni podatci imali sii se u obra;^cu tiskanice pobilježiti i to: po vrstr i ra^vrstbioi drva, n. pr. za hrastovinu, za lies, cjepanice, oblikovina, kiće i panjevina, bukovina i t, đ. 10. Imala se je ustanoviti kakvoća i vriednost nuzgrednih šumskih koristi, kano paša, žir, kora i šiška. Ovi nuzgredni užitci ustanovljeni su obzirom na njihovu kakvoću i važnost kao i obzirom na način njihova unovčenja. Popriečna sriednja vriednost nuzgrednih užitaka ustanovljena je po rali i godini- Vriednost paše ustanovljena je prema dohodkn, kojega je šumište davalo u 25-godišnjeffi razdobju od godine 1850. do 1874., a vriednost žira isto onako kao i za pašu. Za ustanovljenje vriednosti kore imalo seje izpitati, da li posjednik šume prodaje kora na hvate ili na met. centu po ugovoru ili skupa sa drvom ili posebice. Dohodak na kori mogao se je pronaći ili iz računi ili se je mogao proračunati po prodajnoj množini i jediničnoj cieni. Za ustanovljenje uroda šiške, koji tek u poduljih razđbbjih biva, vriedili su oni podatci, koji sa se našli u računih valjano upravljanih državnih ili privatnih šuma. Vriednost šiške ustanovljena je prema godišnjem popriecnom prihoda u razdobju od 25 godina. Podatci, koji su o nuzgrednih šumskih užitcih sabrani, imali su se u obrazcu pobilježiti, te popriečnina iz tih podataka po rali i godini izračunati. U. Valjalo je izpitati odnošaje šumskog uzgajanja, načine pomladjivanja, te ustanoviti .troškove uzgoja i njegovanja šume. Ovdje se je moralo točno opisati, da li su šume po vrsti uzgoja i vrsti drveća naravnim ili umjetnim načinom pošamljene, u kojoj mjeri i kakovim uspjehom, te koji se je način pomlađjivanja rabio naime, da li sjetva ili sadjenje drveća i t. d. Nadalje imalo se je iztaći, da li će se sječine pošumljivati poslie medjutimnog poljsko gospodarstvenog uživanja tla ili ne, kakova se nadnica plaća pojedinomu mužkarcu, ženi ili dietetu kod šumskog posla u proljeću i u Jeseni. Za popriečoe vriednosti po vremenu imala se je ustanoviti ona srednja vriednost nadnice, koja se je plaćala za vrierae od 6 godina i to od god. 1867. do 1872. (zak. čl VIL § 18. od god. 1875.). Osim toga imali su se izkaKati i popriečni uzgojni troškovi za ral i godinu po vrsti uzgoja i drveća. 12. U smislu zak. čL 7. § IG. od g. 1875. imali su se od vriednosti prihoda na dan i nuzgrednib užitaka osim troškova, koji su nastali kod njegovanja i uzgajanja šume još i oni izdatci odbiti, koji su potrebiti za plaćanj e šumarskoga osoblja. Ovakovo osoblje sačinjavali sa svi činovnici i sluge, koji se ^ za upravu i čuvanje šuma stalno rabe. Ovamo nije spadalo osoblje upravljajućih viših ureda, koje se ne bavi neposrednom upravom, nego koje mu je samo veći nadzor povjeren, kano u. pr, osoblje ravnateljstva, nadzorničtva i t d. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
i/(li\t.ci, koji su potrebiti za plaćarije [lumarskog osoblja, proračunavali su se na temelju poprlečniite O-godlšnjega razd^/oja od godine 1867. do 1872., a kod ustaiiovljeiija IjevSU´ice nstoga prihoda opotrebijavala se je ona popriečaina, koja je za upravne izdatke proračiiuana. Kad je sve to uciDJetio, onda jse je iraao gospodarski opis, koji je sastavljen u smisla gore navedenih tockž za svaki pojedini procjenbeia kotar napose, skupa sa prilo;;! iia čisto prepisati i. sašiti, te po Siiniarskom procjenitelju u spora zundjenju sa dotični?!), procjenbenim povjerenikom uručiti kotarskomu povje renstvu, da ga 000 na temelju sabranih podataka preizpita i da odluči o tom, da li se ima procjenbeni kotar na jedno područje ili na više razređbenih po dničjab pođieliti. II. Ustanovljenje ljestvice žistoga priltoda za procjeiibe-iii kotar odnosno za razredbeno područje. Čisti prihod po rali dotičnog razreda u novčanoj vriednosti bje naznačeii po pojedinih strukab o onova čistom prihodu, koji je bio za svaki kotar odnosno za svako razredbono područje obziroBi na pojedine vrsti težatbe ustanovljen, a taj čisti prihod pogledom na razlikost gospodarskih, na cieli prihod djeiujućih odnošaja nije ipak smio prekoračiti preko samo sa 8 razreda ustanovljenu novčanu cienu. III. Uvrštenje pojedinih šumskih čestica u odgovarajuće im razrede čista prihoda. a) Izbor i opis uzor-čestica. Da se šumske čestice u procjenbenom kotaru odnosno u razredbenom području u pcdedine razredne ljestvice čistoga prihoda sigurnije uvrstiti !nogu, bilo je odredjeno, da se one uzor-čestice, koje označuju karastiku pojedinih razreda čistoga prihoda, u tolikom broju odaberu, da budu svi u obsegu svake občine nalazeći se razredi zastupani. Svrha uzor-čestica bijaše ta, da se svaka pojedina šumska čestica prigodom njezina razredjivanja može prispodobiti sa onira đielom šumej koji irna služiti kao uzor onog razreda, u koji se dotični dio šume uvrstiti naitijerava. Kod svakog prispodabljanja nije mjerodavna niti doba, niti dočetak uzrasta, nego uz vrstnoću stojbine samo vrst drva i uzgoja. S toga se je kod izbora uzorčestica imaJo paziti na tri potonja faktora, naime na vrst uzgaja, na vrst drva i na vrstnoću stojbine. b) IJvrstba čestica u razrede čistoga prihoda obavljala se je po obćinah na licu mjesta preslušanjem obćinskoga povjerenstva. Ako je posjednik zemljišta ili njegov zamjenik prisutan bio oj)da se je i on preslušati morao (zak. čL YIL §§. 34—39, 1875.). Uvrščivanje u razrede sastojalo se je u tom, da se je ^a svaku šumska česticu u području obćine ustanoviti imalo, u koji razred šumska čestica prema razredu uzor-čestice po svojemu čistomu prihodu spada. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-™ 260 — Uspjeh ovoga ustaiiovljeiija upisivao se je u dotični stupac skrižaijke po obrazcu XnL c) Kod uvrstbe šumsidli cestica u ustanovljene razrede čistoga prihoda imalo je obzirom ua postojeće vrsti drveća i uzgoja služiti kao pravilo u prvom redu plodnos t tl a t. j . vrstnoća stojbine. Pošto ali osim toga i razmjerje razvrstbine. ciene drva i uzgojni troškovi i t. d. na cisti prihod uplivaju, s toga je potrebito bilo prosuditi, da li su oni iuktori kod uvrstit se imajuće šumske čestice istovjetni s onimi faktori, koji su upiivali kod ustanovljivanja dotičnog razreda čistog prihoda, u koji se ima šumska čestica uvrstiti, ili su možebit povoljniji ili još nepovoljniji. Kod razredjivanja svake pojedine šumske čestice uzimao se je obzir na to. da se postojeći mjestni faktori prispodobe s onimi faktori prosječnine, koji su sabrani bili kod ustanovljivanja dotičnoga razreda čistoga prihoda. U slučaju, ako se je kod takovoga prispodabljanja pokazalo, da šumska čestica, koja se ima razrediti, sbog svoga povoljnoga položaja, nadalje sbog toga, što se veći postotak drva za lies unovčiti može, a ciene drva da su za dotičnu česticu veće, te upravni i uzgojni troškovi manji ili da bud s kojih mu drago povoljnijih okolnosti takova šumska čestica veći čisti prihod daje, nego što ga daje onaj razred ljestvice čista prihoda, u koji bi takova šum. čestica po svojoj stojbinskoj vrstnoći spadala, onda se je takova šum. čestica u odgovarajući nižji razred uvrstiti morala. Proti razredjivanju šum. čestica mogle su obćine i pojedini posjednici svoje prigovore staviti. Opotraga (reklamacija). Opotraga imala je tu svrhu, da snizi razred čistoga prihoda nadalje, da se pravedan obzir uzme na posjednika i na stanje čestice šume i da se sliedeće okolnosti izpitaju: a) da li se može sve drvo u šumi unovčiti, b) da li je razmjerje smjese drveća valjano ustanovljeno, c) da li se nuzgredni užitci kano paša, žirovina uživaju ili ne, te kako su popriecno proračunani, d) nije li šumska površina pogriešno naznačena, e) da li su troškovi za nadzor šume i za uzgoj veći ili manji, nego li su poprienno uzeti, i) da !i se sbog potežkoće izvoza iz šume do glavnih cesta drvo mučno unovčaje i čistom prihodu u obee možebit ne odgovara, g) da li se koiikoća liesa u onoj mjeri, kako je naznačena u ^Vo u obrazcu IX. u šumi dobiti ne može, h) da li se klipovina ne unovčaje i napokon i) da 1: prirast na drvu ne postoji, jer stojbina ue odgovara vrsti drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
>B1 ™ Po dovršenih radajab ^emljarmskog katastra pronadiem je, da cieloku|>na površina Hrvatske i Slavonije iznaša 7,39L052 rali ili same Hrvatske 4,41*5.591 jutara, a Slavonije 2,895,561 jutara. Od ove ukupne površine zapremaju: Šume državne . . , . . 544.251 jut. Jurisdikcija i obćina , . . 577.340 „ Svećeiistva 85.500 „ Imovnih obćiiia 719.053 „ Privatuili vlastelina. . . . 740.13493.5 Ukupno . . 2,6´oo.2649s jut. Ako sravnimo ukupnu površinu šuma s onom površinom, koja Je izkazatia od provizornog kata&tra od godine 1850. sa šumskom površinom od 2,746.147 jutara, onda nam se pokazuje u vremenu od 35 godina manjak na šumah od 79.873 Jut., a to dolazi odtud, što je od šumske površine, koja je poslie segregacije obćinam pripala, većim dielom u pašnjake preobraćeua, te u obće vrlo izkrčena i za druge kulturne svrhe upotrebijeua; kao što to još i dan danas biva. Pošto sam 0 i;ivedenju radnja zemijarinskog katastra u kratko priobćio, to ću ne upuštajue se dalje u pojedina opisivanja svratiti pozornost na podatke, koji su sadržani u sliedećih skrižaljkah, u kojih su ti podatci za bolju uputa razvrstani. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 262 ´, CH fei:J oa W "H ^ * M o §"o ^ o g o 5-crg ^ o t--o s S^ S - S; i m ^ §´-Y^1*^§S-i^ ^" i : p : : ^ : ^ g cr^ , e. o ^ ta i^* s» " , ´^ . oi . CD . ci:> o S : ?: i : ! : i a^ S. .i- ,!-*, M-. I—´ o ,„ B o Q o * o bo U^ : f 55 CD . I p2 r-^ t o o o o , co 1 : ? : .: ^ : 0 : B : ^ -P 00 1-^ Cn O ^ Ci:) <7i O H=^ O -O C3 j o cc 0 to 03 Cn CO 03 j —I pj ^ OO cji o to o ´ ! 1^ 1 -q CO 03 CO -^ pj 05. Cn O to ^ 1 0 0 ´n; to bo to 03 14^ co to B CC O H-i 05 Ot 00 , o CJ CD O^ Cn =<1 O Ol Oi CD 1 ´S Q CTJ h-^ i4^ ff^ *~i ;. bi) v-i M to 03 to to ^. p, 0 & ^ 00 H^ to O O M ^ !-´ "T^ >P^ cn -a tf^ >;^ i-i 1—´ 03 00 M -J to O^ 00 O C+< to t—^ M M . to h-^ 1—i o Pi 0 acs o to 03 00 03 rf´ p^ ?3 0 3. 00 to bO 03 ^ to 03 ^ C71 00 03 Cri bO -p .^ I—1 o I-" -^^ 0 < O »-* M O h-i ^ ^ 02 " o to , GO 00 to M^ 00 o M B ^ GH I—´ 13 O St C3 1—t >-* a« p :^* 00 05 O. . O 03 --"3 Ol o ^ ct> ^ ^ aQ o o o o o o o o CO 14^ i^ 03 03 H^ to Cn o ^^ CO *J GO ^ CO *M CL cn .O O O CA o cn o" fS ^- -^ 0 O O 1 1 ´ 1 11 -< CS CD .´ O 00 00 0"i Oi o 5 « ^. 0"t O O Cn Cn ?* U ´^ ^ bO i~»- i-i CO to o ´ e^ C71 O O O cn imetak ^ gCK5 n. §´ N 1 1 1 1 1 i . O ´ o 03 to KJ )4iw Ifi. *T:1 kl PJ 1 0 ® *-i Lpovinu cn O O Ot Oi o 10 0^ ´ P. ^ o I---o m ako je Tinov o > uračuna 0 1 ´ S6 0° sa slie-CD O Cn Hi. 03 CO C ´ o t—* 1—1. i-j i_i 1 1 cn h-i to to (-„ a ,stotci Panjorina P t-i l-A 1-* . )_4, izradbi bO =JD O Ol to 00 03 Kod uporai kori bi ve drvne eri-privoza groitiade II 1 1 1 1 1 i prav-dolazeći gu to M o to , . IjeBJa bitak na — |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 263 4^ o. T] -d ´^ S-. bi) f o T-H .1^ ^^ »r-l fi d — t C J ep —´ S CI ´ C/J ;s p r j NiJ pg -3 «3 -,« (0 P-! ^ I I p a p H 1 0" o3 >t: ! o c CD ,C3 ^ O 3 ^, . o 1 1 co -^ ,1 1 o ^ ^ O 1 1 CO (M 0 0 (>3 1 i CM o co 1i C^ co 1 i G^ rQ ´ a> ^ ^3 ^ --o a> pi j o C^ !=! -^ o >—t co 1 i o 0 0 < N XO 1—« 1— H . i 1 O<3> O t—( 1 i o t D 1—( O -rf^ T-H I1 oco V~ ! __^ i—( 1 ) 0^ O 1 i o O J c3 O H --I cđ cž ^bLj a:i ^tš ; a) f M ^ > ^ cž ož 4d ^ . C5^ >j ^ 0 o .— 1 hi ^ o O o - o I—. 09 pp r-5 c-i |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
264 Obrazac III. TJls:´aprLi na drva u Sumah Hrvatske i Slavonije, izlučen Vrstdrva Hrastovina 1 OeroTina . Bukva (60 postotaka) 1 Grab (31 postotaka) 1 Breza Vrba i topola Jasen, briest i javor Lipa Bagrem Omorika Jela Bor bieli i orni I. n. Sfcojb´ins,ka Vrst uzgoja Površina Prihod Površina Pribod u na drvu u na drvu ralili m^ ralili m^ Visoka šuma -315854 588635 305822 611644 Srednja šuma- .-9659 19378 55897 89435 Ukupno 225514 559013 361719 701079 Visoka šuma ´ 13ei 3402 3127 6254 Sitna šuma 1025 2050 7690 12804 Ukupno 2386 ´ 5452 10817 , 18558 104352 271315 498253 996506 Sitna šuma . 12859 25718 " 121955 195128 Ukupno 117211 297033 ^"20208 1,191634 Visoka suma 134 308 3985 5372 1406 5058 20218 56610 Ukupno 1539 5366 23203 61982 7799 28076 11455 32073 74205 185613 32709 65418 4778 9556 37203 5^524 Ukupno 78083 195069 69912 124942 Visoka šuma * 1800 4680 4601 9202 Sitna šuma- 745 1490 . Visoka šuma 20 64 » )i 5436 17395 68 204 1634 3968 --1 i 1 Cilavna svota 436074 1,096383 1,109025 2,160897 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
265 ,prxlxo po vrsti drva, po uzgoju i po stojbinsl^oj vrstnoći. III. IV. 1 ´ V. ´. Uk u y r s t tt 0 ć a .Površina 11 Prihod na drvu I´ Površina Prihod na drvu 1 Površina 1 u Prihod -na drvu Površina u 1 ral ih m´^ ´ ralih m^ 1 ralih m^ ralih 8506^ 127593 5908 5908 478 237 613123 19982 23978 8815 7060 94393 105064 151571 14733 1296^^ 478 237 707516 1892 2088 5880 1603 1924 — — — 10318 2995 4012 16198 395196 553274 282981 226385 1065 213 1/281847 74075 86490 36978 29582 1501 600 247368 ´ 469271 536764 S19959 265967 2566 813 1,529216 -^ 3119 28437 56874 2455 294-6 —. 52515 23437 56874 2455 2946 55634 , ,_._ : 19254 9383 14824 116797 . 13940 16728 7096 4741 — 63046 . 23823 31552 7095 4741 179813 3601 5041 10002 , 745 20 78717 181048 68398 81757 513 143836 1068 1922 ´ 1204 1445 37 11 4031 712958 1,071781 403844 359824 4363 1574 2,666264 pno o fx o a >o Prihod na drvu . o m^ ! P4 1,285617 2.10 139851 1.4B 1,424868 2 01 11744 2 00 16278 1 58 28022 1.73 . 2,047693 1.60 1 _ "i 337518 1.3S 2,3852 a 1, 6ij 5680 1.82 __ 121488 2.31 127168 2.20 60149 3.12 i 265756 2.23 i ] ´ 90549 1... 1 356364 1,9.0 ! i 1 18923 1.B&´ 1 1490 2.00 64 3.i>o h 280713 1.95 1 7550 1 .87 . 4,690462 I 7G 1 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 266 — Obrazac IV. Lje3tv"lca čistoga prihoda katastralnih okružja za Hrvatsku i Slavoniju. 1 Ukupna ljestvica Šumska I <^ riGJ 1 površina Froejenbeni kotar ^ pro- i 1=) T=i 1 ejenbenogj 1 ?" o i kotara p3 u ralik 1 c3 P4 11 razred čista prilioda n nove. N a 2 i Katastralno okružje žla^rebs 190 120 80 60 35 20 Eieka ´ I. 38154 150 2 Delnieo´ I. 106848 220 150 120 80 60 35 20 4 L 15132 200 170 140 120 80 50 .— Karlovac II. 29065 18o 150 130 110 80 50 20 10 I. 58156 ž30 170 140 100 70 40 20 10 Jaska II 21097 170 140 120 100 70 40 20 10 I. 31671 300 200 140 120 100 85 50 25 Gorica- I, 542 320 140 70 II 14188 320 270 220 190 130 100 60 30 III. 28610 320 220 190 120 100 70 60 30 200 IV. 20S84 300 250 170 100 80 60 30 140 I. 6517^ 280 240 120 100 80 40 25 .riz I. 44726 320 270 220 160 130 100 60 30 Zagreb . II. 16517 300 200 170 140 110 80 50 30 9 Krapinske Toplice I. 35294 140 120 100 90 70 50 40 20 JO Zlatar« = I 637B7 120 110 100 85 75 65 50 30 11 Varaždin ´. I. 58229 260 200 160 140 110 75 50 30 12 Koprivnica I. 54050 260 220 180 160 130 75 50 26 13 Križevac- -L 70154 190 160 130 110 85 60 30 20 14 Belovar L 47440 220 180 160 140 95 se 50 30 180 I. 24721 270 230 160 130 80 55 30 15 Gjurgjevae 140 IL 39891 220 180 120 80 70 40 25 120 15 G-arešnica L 31112 220 170 70 50 40 30 20 Katastralno okružje Osiek. Osiek - 22058 860 320 300 280 250 220 180 100 Valpovo 72139 300 280 240 200 180 150 100 70 Virovitica´ 47576 300 220 200 160 120 100 55 30 Našice 90641 230 200 150 130 90 70 35 16 Slatina 80406 300 240 200 150 120 90 50 16 Bjakovo ´ 74051 180 :I60 140 120 100 ,80 60 30 V^ikovar 38717 290 260 230 200 180 110 60 30 Euma ´ 20396 220 180 140 120 90 50 30 20 9\ Požeg-a ´ 72339 120 100 86 70 30 20 16 60 101 Pakrac 78927 120 U 100 85 70 50 30 20 Katastralno krajiško okružje sjetojeuo sa Hrvatskom i Slavonijom, Gračac 95757 95 45 35 25 -16 10 42 Gospić 94435 100 70 45 85 25 18 10 i B Korenica -.... -111129 160 100 65 40 30 20 10 44 Otočac-....... ^200719 160 90 50 20 120 65 40 4 5 Ognlm- 117087 160 120 90 65 50 30 20 4 Slunj...- 74987 180 140 4b 35 18 8 100 60 7! Glina 7 0033 120 90 50 35 18 8 81 Kostajnica — 89849 J90 160 120 85 75 45 30 20 ^ Nova Gradiška 84101 190 160 180 100 80 50 ,30 20 10 Brod ....,... 47101 210 180 150 140 12a 100 60 30| 11 Vinkovce -.-. 85805 230 210 390 150 140 130 100 121 Mitrovica 69497 260 230 210 190 170 140 130 120j 131 7jQmwi * 23540 250 200 170 140 120 100 90 60 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
| ~ 267 — T[^J po t o OOiO OiOC OOJ L>» C3 ^ ^ onđti^n r-l OT T-^ t ^ OD CO O Ci ^ ´H >0 lO cr; o oo dH o -MH !-<:) L-^ CiD 00 <—I CO "JD r.-O M O O "M <75 0 ,-. h CM c^ co co ^poT -niap po 00 o ^ ^: ^ o ^ <>i co co 1-H eiTiR^Aođ ´sinnR po o o ^ 1—t 1—´ T H o r - -T< o t O C l c-^ ^ ^ PH" B 3 ^ « A S r^ ^ to 00 CO ^ ^ ´ O OŠ C^ co -^ (^:) r-( P3 m M cd ^ O ^ -t i (^1 VO 0 0 o o o rM o JI? ´_ r ra ri-i 5? o ; ^ ili Ci:^ iT^ r-« CO O ^ ^ co »Ti t ^ iC O ^ !X> ^ lO TH -rf C<1 >m cd 5$ rt p l O Oi i H o odo O T-l Cft co -TI r— iO "^^ OD tr; u:*! LO co ^ —´ 00 o o oo <:<1 O lO o *d q& ^ co c o Ltrij 0 0 T-^ cO c3^ 00 CO -rH O CO t ~ CNt 00 l O (>a T H ´-I o O ^ c o l O CC l>- -4^ c v i/3 c-1 o cT: tr o —´ -TH i H 0 dl Hi 0 ft"H H ir i 5 ^ O B lo ^ ^ t;. ^ ^ S ^ a 1 Q:> o 2 ^´^^ o ^ ´C*D iH O IC O ?:: I-; rH O l OC O 1—I t- CO 00 -!^ L O CO 00 CJ CQ 1-tH cd 00 r-´ K5 lO o> O:J o 1-1 cir cr. c- t oo T-i co i— >o ^ a:i cooo 00 ^ F ri0 HJ Cd C »71! ~t3 ^^^ ^ c5 ! 0 O r-( h-´ LC flcJ CL> i O L O CO CO »O -P f^) iC co C> M OT o C^ iro c i TH tir´ 00 — CvO ^ 0 o .r-H Cl , X ! ^ o ^ H ^ ´ ^ i ^.c. ^ a a m t> r i !-i >a2 0: 1 T-H C 5 CJ:^ (3i ^-H CM OT T M tO co co r— cL: cq CO LC ^ co co x-^ r-i CO CO (?> Ci O " cr s Ot i i" ^ 1^ ^ T—I 0 3 T-? T H t^-L— 05 L^ CO IC -O C<3 00 0 0 o ; CO rH ax ^ 0 0 CM O L O O 1 § cd 52 S O 0) fr^ ^ CL. 1:3 t> rS´.^ a flO f> >cd o^ cS i^ M a> ^ «-IO Cd t> s-< W ^cd a :0 D* OD |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 26: , , „,,,.. cc -a c^ cn *^ 05 iss »-^ OOln:^ M CO H OT 0Q ^ ^ t ^ «=1 LS3 ^ G5´ C;-< O CD O ^ . E^ &? p. ^ S. ^ ^ 0 Si . OT 0Q b ? t S -§ 0 ´^ ´´ ga g as- CC> -0 1 % cl - 0 0 >— 53 , Q0 p. - p.. < . a> .—, 0i-i p . ^ < a III H ® E2 iT3 P 0 ´ ^^ OT^ ^´^ 0 - H´ 0 CN:; os to O;; t o rf^ t o Crt CTi -o;. C i OO^COCPC^Cn-0 0 to- !f*- y ^ LO —3 4 ^ 03 CO CJiOOCOCO—´CTlOi GO ´ O O CO p OC p po w m te ffIO o i-i (,/:. o ^—´ S ^ s^ 5 2^^ <1 p ^ t o h^ < i cc C i t ^ Cji t o 1-^ t o OJ t o 00 H^ 00 00 0 Cn 05 —1 0 t o ^ ^ -vT 0 1 O j Or j Mco ! h-J- > ^ c:r t o ^L^ w i-j. 050 -^ ^ 0 05 Ci;l -J H^ b:) -ii; ! ^ 1 Cr( 05 1 1 )-j.| uJ. 1_* t o co i J^ 0 i-" 0 1 v> c^ 0 1 ´ ´ ´ ´ " 1 11 1 i i <~i s» tr t p r gCJ i= t=r´ ^. 0 -d H co< 0^ ^p3 0 ´"´ gO TS _ < p ; 0 crq 0 P J ^ ^ c r 0 P^ , <1 C3 SS P ^ < 53 vx< C! B &= CQ P - C3 I (» 0< H" »ti H H´ P" 0 13 POJ J ^ 1—^050:! CO ^ ^ OO 0 5 O CT^ ri^ 00 z^ <:jx bz. ip~ CD Oi CC 00 o m ::3.Ci^ l i1 1 [ 11 B k—< 0 *~" L5 1B 1 ^ O c:* vto. -^ H-* tO ´ t-r- 05 CK) f ^ OT -^I 1 ^ o t-o 00 05 —´ ^ 10 CJi tft- H^ U» h´ rfiOJ ^^^ ! ^ C ; cn^ Cn o c^ hf^ co o 0 CD 1—i 0 ^ [ OC i 1 ri^-a -a to ^^ 0 ~-ia o i — O j t o c o * CD8 1 ri^oo to j —T Cn: 05 i t o h-^ t-^j 1 l-^f-* b´S 1 č i Ji^ co 1 I— to ^-i e? K—´ P^ 0 )T3 0 -4 T/i< B´ ga L3 3 2" ^ ^ 53 ´T3 kTt ^ P .´^´^ p ^ 0 ;2. p 4 < ´^ p 5? eri- P &= W-( P B55´ < P3 t o 05 05 tf^ O fcC* o t o t-* 0 1 K ) GO c:3 t o ,_1 . 00 So i 0 I—^ *—^ t o t—i t o CK* ´ ^ CO ^T H- C" f—´ 05 -4 Cn CO t o CO 5L t4i-C0 Cn O O i O O 0 1 -^ M t—i- (XI tf^ CTi ^ t o p O i 05 p to 03 O I´ -te 01 i.* Oi E-a (Ji. co if- j OCJ -^"" t o ^ -q ? ^ Ot "^ V 1 ^ l CO h-i O i t o CCrf^ ^ 00 o t-o 0 00 —T >ii^ 1 ^ CO t o 00 O^l t o O i CJ^ bOl -J "^3 00´ ^ i » p PT P ^ P 0 B" og 0 p . ? ^< L pi- pr . E. p ^ cc< p &3> ^ c^ os c™ )4^ t*^ Ig 03 j-i (-4 LO «5 ŠTJ 0 O l O´ v-´ ! 3 ^ lirt´^ p " 0 pa |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
NaJTCiSi posjednici šiiiisa u Hrvatskoj i Slavoniji U Hrvatskoj i Slavoniji ima 41 veleposjednika, koji posjeduju preko 5000 rali šume. Osim državnoga erara i krajiških imovnih obćin§, imadu sliedeće gospoštije preko 10,000 rali: Knez Turn-Taxis, Grobnik i Lokve; obitelj Ghyczy, Čabar; Petar Turković, Kutjevo; barun Rudolfo Stielfried (sada vlastnictvo brodske imovne obćine); Vjekoslav Tiikorj, Daruvar i Sira6; steSajnina Kendler u Pakracu; grof Dragutin Eltz, Vukovar; gospoštija Skenderovao, knez Julio Odescbalkl, Ilok; grof Petar Pejačević, Podgorac; braća PfeifFer — dva dobra; grofica Stefanija Majlath, Miholjac; grofica Marijana Normann-Ehrenfels,´ Valpovo; biskupija djakovaSka; grof Ladislav´Pejačević, Našice; grof Pavao Pejačević; knez Schaumburg- Lippe, Virovitica i napokon Aladar Janković, Virovitica. Preko 5000 rali šume imaju: Grčko-iztočni manastir u Srierau; zagrebački prvostolni kaptol; grof Rudolfo Erdody, Novi Marof; grof Ivan Drašković, Trakošćan; barun Levin Raucb, Lužnica i Martijanec; knez Ljudevit Bathyany, Ludbreg; barun Ferd. Inkey, Rasinja; zagrebačka nadbiskupija; udova Vranycanyj Severin; grof Artur Nu- gent, Bosiljevo; grof Sfcjepan Erdodj, Jaska; obćina Draganec i obćina Turopolje. Dodatak."^ Hrvatska je bila feudalna zemlja. Kraljevskimi darovnicami stvorilo se je plemstvo, koje je tečajem stoljeća domovini i kralju pružilo najvećih usluga u borbi proti izvanjskim neprijateljem, a u zemlji samoj zauzimalo najodličnija mjesta- Dovoljno je, da se sjetimo Zrinjskih, Frankopana, Karlovića, Patačić^ itđ., koji su u svoje vrieme posjedovali nebrojena imanja i gradove, te kao pcva vlastela zemlje ravnali i njezinom sudbinom. Stare hrvatske vlastele neima više, bar ne u onom smislu rieči, kako smo to vični danas razumievati. Od prastarih porodica velike hrvatske vlastele danas još u njezinu imeniku stoje samo četiri imena: Draškovići, Erđody, Keglevići i Oršići. No i ovi nemogu se više spominjati u prvom redu, pače posliednja dvojica čini se kao da će izčeznuti kao veleposjednici. Hrvatska i Slavonija zapremaju površinu od 7,39L052 jutra (42.532 č. kmt.), ili Hrvatska: 4,496.591 t. j . .61 posL, a Slavonija 2,895.461 jutro, t. j . 39 post. ciele površine, Od ove ukupne površine zaprema izkazani veleposjed 1,765.652 jutra, t. j . 22^73 post., đočim od cjelokupnog veleposjeda ođpada 927.354 jutra ili 527^2 post. na Hrvatsku, a 828.298 jutara ili 47^2 post. na Slavoniju. Drugimi riečmi: 28 V^ post. svega zemljišta u Slavoniji i 20 postot. svega zemljišta u Hrvatskoj nalazi se u rukuh veleposjednik^. S modernom državom međjutim promienio se je bitno i značaj veleposjeda. Na mjesto starih bogataša s ogromnim posjedom stupila je danas, bar ^ Ovaj đodatalc preštatcpan je iz j^Narod. Novina" od god. 1890. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 270 — kod Bas, država. Država i to kao šumski erar (imovne obćiue), kao fiaancijalni erar i kao zaklada zaprema gotovo polovinu svega veleposjeda u Hrvatskoj i Slavoniji, docim svi ostali veleposjedaici za državom daleko zaostaju. Dauas imade u Hrvatskoj i Slavoniji ukupno 608 dobara i to u Hrvatskoj´ 396, u SlavoBiji 212. Uzmemo li u obzir njihovu površinu, ukazuju nam se ona više kao „šljivarije´´ nego li kao veleposjedi, jer ih imade 387 i5:pod lOOO´jutara, pri čem participira Hrvatska sa 278, a Slavonija sa 109.. Ovaj karakter ostaje i onda, kad te brojeve dalje promotrimo. Dobara s površinom od lOOO do 2000 jutara ima 78 (Hrv. 42, Slav, 36); s površinom od 2000—3000 jutara ima 25 (Hrv. 12, Slav. 13); s površinom od´.3000-4000 jutara ima 22 (Hrv. 9, Slav. 13); s površinom od 4000—5000 jutara ima 8 (Hrv. 3, Slavonija 5); s površinom od 5000—6000 jutara ima. 3 (Hrv.. 1, SIav= 2); s površinom od 6000—7000 jutara ima 1 (Hrv.); s površinom od 7000—8000 jut. ima 4 (Hrv. 3, Slav. 1); s površinom od 8000—9000 jut. ima 1 (Hrvatska); s površinom od .9000—10.000 jutara ima 2 (Slav.)´; s površinom od 10.0()0 do 20.000 jutara ima 13 (Hrv. 4, Slav. 9); s površinom od 20.000—30.000 jut. ima 6 (Hrv. 1, Slav.´ 5); s površinom od 30.000—40.000 jutara ima 3´(Slav.); s površinom od 40,000—50.000 jutara ima 2 (Slav.); s površinom preko 60.000 jutara ima 1 (Slav.); s površinom .preko 70.000 jutara ima.2 (Hrv. 1, SI. T); B površinom preko 90.000 jutara ima 1 (Hrv.). ^ Po tom se vidi, da je glavno obilježje u Hrvatskoj mali veleposjed, a u Slavoniji veliki veleposjed. Zanimivo je ovo razmatranje i prema poviiini današnjih županija. . Prema površini županiji zaprema veleposjed" 247.805 ´jutara ili 46´Ve7o. u virovitičkoj, 292.483 jut. ili 34*V27o ^ rie5ko-modru$koj, 217.770,jutara ili 25"V27» ^ požežkoj, 94.700 jutara ili 22^0 ^ varaždinskoj, ´232.355 jutara ili IS´/^^I^ u zagrebačkoj, 197.395 jut. ili IB^^sVo u ličko-krbavskoj, 143.058 jut ili 1774^0 u sriemskoj i 116,984 jut. ili 13^0 ^ belovarsko-križevačkoj županiji. Pojedina dobra podieljena su po županijah ovako: 172 zagrebačka, 141 varaždinska,´110 sriemska, 68 virovitička, 48 belovarsko-križevacka, 34 požežka, 22-riečko-modruška, 11 licko-krbavska. Pri tom valja u obzir uzeti, da su tu uračunani šumski posjedi imovnih obdina, bez kojih nebi imala ličko-krbavska županija ni jednoga veleposjeda, a i riečko-modruška županija bila bi slabo zastupana. Glavnih veleposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji s posjedom nad´ 5000 jut. imade 40, s ukupnim posjedom od 1,565,569 jutara. Oni se redaju ovako-: 1. Državni šumski^ erar (imovne" obćine) 38 dobara a) u Hrvatskoj 460.075´ jut., b) u Slavoniji 120.091 jut.,. ukupno 580.166 jutara. ^2.´ Knez- Thurn-Takis, 9 dobara 90.782 jut: 3. Financijalni erar, 13 dobara, 79.590 jut 4. tadislav grof Janković u Vočinu 70.000 jut. 5. Knez Schaumburg-Lippe, 3 dobra 61.885 jut. — 6, Braća Tilkorj u Daruvaru 47.607´jut. — 7. Štefanija Majlathu D. Miholjcu 43.023 jut. — 8. Petar grof Pejačević, 6 dob. 35.789 jut. — 9. Ladislav grof Pejačević u Našicah 34.802 jut. ~^, 10.. Marijana grofinja Norman,, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 271 ~ .3 dob. 32.208 jut ™- IL Obitelj Ghyczy u Čabru 30=000 jut. — 12., Karlo grof Eltz, 17 dob. 28.396 jui — 13, Biskupija djakova&ka 25.463 Jut — 14. Stežajnina Kendler u Pakracu 24.098 jut. ~ 15. Petar Turković u Kutjevu 22.151 jut. ~ 16. Josip Pfeiffer,.2 dob. 20.728 jut. — 17. Elemer Jauković u Suhompolju 19,398 jut — 18. Nadbiskupija zagrebačka, 7 dob. 17,811 jut. — 19. Alađar grof Janković, 3 dob. 16.259 jiit — 2o. Rad. barun Stiellfried i drugovi, 2 dob. 16.19i, jut — 21. Nasljednici C. Tarnotzya, 2 dob. 15.220 jut. — 22/Nikola grof Zay u Topoloveu 14.358 jut. — 23. Nasljednici bar. Levina Kaucha, 7 dob. 12.970 jut — 24. Karlovački patrijarhat 3 dob. 11.997 jut. — 25. Livij knez Odescalclii, U dob. 11.026 jut-— 26: Mijo dr. Keiuer u Brestovca 10,639 jut — 27. Pavao grof Pejačević u Pođgoraču 10.451 ji^t — Braća Pfeiffer, 2 dob. 10.440 jut. — 29. Kud. grof Erđođj, 6 dob. 10.006 jut. — 30. Braća grofovi Khuen, 5 dob. 9.863 jut — 31. Balt knez OdescalcM, 4 dob. 9.404 jut. — 32. Arthur grof Bercbtold u Moslavini 8.642 jut. — 33. Kudolf grof Chottek, 2 dob. 7.963 jut — 34. Ferd. barun Inkey, 4 dob. 7.858 jut. — 35. Arthur grof Nugent, 6 dob. 7.565 jut. — 36. SchuUer i Mergl, 2 dob. 7.525 jut.,— 37. Dva državna dobra 7.440 jut —38. Gustav knez Batthyany u Ludbregu 6.255 jut — 39, Aranka grofinja Baday u Kaptolu 5.202 jut. — 40. Mirko Fabijančić u Kalinovici 6.039 jut. Iza ovih sliede zagrebački kaptol s 21 dobr. (4460), grof Marko Bombeiles rnL (4434), Mane Vranicani (4434), barun Ljudevit Ožegović (4409),Martin Nagy (4081)/Stjepan grof Erdody (4017), Josip´grof Drašković (3809), grofica Klotilda Buratti (3660), Kamilo grof Karacsony (3626), Klotilda grofica Drašković (3595), Gjuro grof Jelačić (3593)^ Theodor barun Dumreicher (3552), Arsen Milekić (3363), Ivan grof Drašković (3234), Leopold barun Edelsheim- Gyulay (3285), Geyza pl. Jariković (8051), investicioni fond (3037), Ferdo pl Šaj (3028) i K^millo pl Tiirk (3000). ,´. , Svi ostali veleposjednici imadu posjed izpod 3000 jutara. Uzev u obzir pojedina dobra kao jedinice, najveće je dobro Fužine, vlastničtvo finano. erara (75.693 jutara)., Od privatnih dobara sliede: Vočin (grof L. Janković, 7O.C00 jut.); Slatina, (knez Schamburg-Lippe, 48.886); Doljnji Miholjac, (Majlath, 43.045); Zelin-Čiče, (knez Thuni-Ta.xis, 42.024); Našice, (grof L. Pejačević, 34.802); Brod na Kupi (knez Thurn^Taxis, 30.235); &bar, (Ghyczy, 30-000); biskupija djakovačka (25.463); Pakrac , (stečaj Kendier, 24.098); Kutjevo, (Turković, 22.151); Lukovo-Indjija, (Petar grof Pejačević, 29.987); Suhopolje, (EL Janković, 18.412); Orahovica, (Pfeiffer, 16.942); Pleteruica- Velika, (barun Stiellfried, 16.191); Valpovo, (grof Norman, 15.857); Cernik, (Tamoczy, 14 408); Topolovac, (grof ,Zay, 14358); Grobnik, (knez Thurn^Taxis, 12,020); Cabuna, (Aladar^grof Janković, 10.703); Brestovac, (Reiner, 10.639); Podgorač, (Pav. grof Pejačević, 10.451); Bičarevei, (grof Norman, 10.030); Moslavina, (grof Berchtold, 8.642); Ruma, (Petar grof Pejačević,´ 7.830); Novimarof, (grof R. Erđ6dy, 7.473); Vukovar, (grof K Eltz, 7.362).; Virovitica, (knez Lippe, 7.114). Sva ostala imanja obsegom su manja. |