DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 250 — UUe od suncokreta, koje se s takove biljke odsječe i odmah pod vodu metne, ostaje svježe čak i u direktnom sunčanom svjetlu, đocim kad se biljka metne ii vodu, u kojoj je malo zemlje pomiešano, ovehoe lišće na skoro. UpijaDJera zemljenili čestica začepi se cievlje t. j . sokovođue jaže. Lišće će uvehnati momentano u direktnom sunSanom svjetlu onda, ako se biljka u čistoj vodi pokrati za njekoliko centimetara, Na očigled ovog ne nadanog pojava ne može se više sumnjati, da se ,,Turgor" transpirirajućeg lišća ne prouzrokuje endomostićni m upijanjem, koje u sasvim pođesnili prilikah vrlo polako biva. Inače bi bilo nepojmljivo, zašto bi listiie stanice, kad izgube vodu, samo nerazmjerno eksaktnije fungirale, nego oni za vodu permeabilni mjehuri pod istimi ušlo vi. Vl^ Zemljarinski katastar. Piše Josip Ettiiiger, kr. katastr. šumar, nadzornik u miru. Kazmjerivanje zemljišta bijaše već u početku prijašnjega stoljeća u svih zemaljah radi oporezivanja započeto. Godine 1753. izišao je nalog pod caricom Marijom Terezijom, kojim se mjesto staroga popisa naređjuje sasvim novi, po kojemu se je imalo pobilježiti sve pokretno i nepokretno imanje. G-odine 1754. imalo je posebno stališko povjerenstvo svu zemlju obaći i novo popisivanje započeti. Tom se prigodom pitalo za sve zemlje i njihov prihod, a težatbena zemljišta razdieljena bijahu po vrstnoći u tri razreda, a po vrstnoći uzete su šume i pašnjaci u najmanju vriednost. Od to doba imao je svatko bez razlike stališa točno izkazati, koliko dobiva po jutru (1600Qo) čistoga prihoda, da se uzmogne na temelju ovog katastriranja zemljišta novi porez razpisati. Nu procjena zemljištfi bez poznavanja njihove količine slabo je koristila tomu podhvatn, s toga odredi car Josip godine 1784—89., da se imadu sva zemljišta katastrom izmjeriti. Akoprem ovakovo mjerenje n obće sbog nedostatnih siM, te i takovih, koje različite ođnošaje pojedinih krajeva nisu poznavali, nije točno izvedeno, ipak je mjera od god, 1818, pod carem Franjom IL služila kao podloga za katastralno oporezivanje zemljišta. Kako je već rečeno, izmjerivanje zemljišta bilo je u najtiesnijem sa?ezu s ustanovljivanjem čistog prihoda pojedinih zemljišta, koja su u buduće imala biti kao podloga oporezovanju i za koja bijaše u to doba W% čisti prihod ustanovljen. Nn primjećujem, da se je taj tako zvani „Josefinski kataster" glede oporezovanja šuma ograničio samo na one šume, koje su se sjekle i uživale, dočim su r)rašame i šipraci iz računa izpušteni. Koliko je onda šumske površine za oporezovanje u Hrvatskoj i Slavoniji bi|o^ 0 tom ne ima točnih podataka, pa ih i mi ovdje ne možemo navesti. ´-^ Vidi opazku uredništva na strani 24. broja I, |