DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 47 <-- 47 --> PDF |
-™» 239 ~ kvarevali, već izgubili i volju, da u hudn(5e narufinju u inozemstvu žive rJbe, Bilo bi dobro i probitačno, ako bi se u taj primjer ugledale i osfcalo imovne obt^iue, gdje je iole mogudcj jer bi ovo vrelo privrede moglo danas sutra iiepu korist nositi. Prodaja šumskih biljk^l. Šumski ured Maria-East grofa I. C, Zabeo kod Maribora u Štajerskoj ima na prodaju koucem travnja u mjesecu svibnju veliku ko]iko<5u jelovih i ariSevih biljka, te brekovib mladica iz brdskih predjela. 4 godiš, jelov e rasadnice stoje 3 for. 20 nvč. svaka hiljada. 3—4 godiš, ar i šev e rasadnice stoje 4 for„ svaka hiljada. 1 do 1^/2 mt. visoke brekov e miadiee stoje 3 for. 30 nv5. svaka stotina. Ove ciene ustanovljene su za dopremu i poslagivanje biljki do južnog kolodvora Maria-East i Lorenzena. Hrušteva gljiva-nametniea. Po radnjah MaČnikoffa i KrasiUtcnikova pokušao je Le Moult istraživati, da li hruštevu ličinku uništuje kakova gljivica, koja bi bila slična gljivicam, kakove su gore rečeni iztražitelji pronašli na drugih škodljivih za re^aieib. Le Moult priobćio je u Comp. rend., da je u Ceance našao hrusteve ličinke, koje su bile njekim bielim pliesnom posve obavite. Takovih pliesnom obavitlh ličinka bilo je lOo/o^ a ta pliesan pastaia je u oranici. Po savjetu Girarda sdružio je on bolestae ličinke sa zdravimi, te su sve po tonje za dva tjedna takodjer obolile. Tielo takovih okuženih i bolestnih ličinka ostaje napeto, pndržav Bvoj oblik; nu pod kožicom bolestnih ličinka opaža se njeko crvenilo. Ovo crvenilo poČima blieđlt, a onda se vidi gljivica na eielom tielu ličinke. Ta glji vica brzo probije kožu blizu vrata ličinke, te sve više i^punjuje grudi (koš, Thorax) i zadak (Abdomen). Buduć je hruštev nametnik pronadjen, potrebito je sad, da se još njegova na rav izpita, te njegova umjetna kultura pronadje u svrhu, da se mogu dalji pokusi učiniti na njivah^ u kojih hrusteve ličinke prebivaju. V. K, O uplivu vogljivosti uzdislia i svjetla na postanak bodljika i trnja. U „Buli. de la Soc. bot. de France", 18^0 sv. XXXVn, str. 176 i u „Comptes vendua", sv, 0X11., str„ 110 priobčio je A. Lotheiier niz pokusa, koje je on učinio, da pronadje upliv vugljivost i uzduha i svjetla na postanak bodljika i trnja biljka. 0 upliyu vugljivosti (vlažnine) uzduha kušao je iztraživati na žut i kov ini (Berberis vulgaris) i na giog u (Crategua o^jacautha), te je pronašao, da se lišće uplivom vugljivosti uzduha razvija sa kriepkom i podpuno zelenom Hb o vino m (Parenhjm) i dugačkimi petljami, doČim su se u suhom vazduhu s prvine razvili samo njekoji listići sa dosta podpunim clorofhluim pletežomj kojega je kod kasnijega lišt^a isve više poneatajalo, dok nije posve izeeznuo tako, da su samo u trn pretvarajuča se, rebra preostala. Prema tomu čini se, da biljke n vugljlvom nzdubu svoju izhlapljujuću površinu povenuti nastoje, budud je transpiracija (izhiapljivost) saprieČena; usuprot tomu biljke u suhom vazđubu nastoje svoju površinu umanjiti, pošto ae u usporenoj transpiraciji, koja u suhom vazduhu postaje, gubitak vode reducira. Pokuse o uplivu svjetla na postanak trnja i bodljika učinio je Lotheiier takodjer na žutikovini, bagremu, giogu i gladišu (dlea europaeus), te je pronašao, da su kod snažne osvjete (jako ra?;3vjetlenje) premnoge, kriepko razvite i bolje diiferencirane bodljike postale. ^´ ^. Šibom oslobodio zečića. Ovih dana vračajuč se oko podne sa predstojnikom L. i mjernikom B. i vozeč se uz Uvade ferovačke, čujem dreku zeca, stanem s koli i izkočih iz kola pohitim prama nesretniku zeon. Bez puške, pograbioi uzput vrbovu gibu |