DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 45 <-- 45 --> PDF |
~ 237 — Skrbni Holauđea zasadio je svaku grudu ovakovog zemljišta^ koje za poljodjelstvo prikladno nije; kućevni Englea \jkrasuje svoj dom i kućište, a elegantni Franees ssdi drvet^e svagdje u estetičnu i sanitarnu svrhu. Sadnja drveća nedaje samo korist od samog drva, nego ona V>1ago djeluje i n^ Gitave predjele, a šumoviti predjeli djeluju blagotvorno u klimatičnom, zdravstvenom i estetičnom pogledu. KaznovretBe koristi, koju drvo daje, te prava oskudica na drvu, prinnkala je najprije Engleze^ da su počeli drvorede sadifci uz javne ceste, a ove brzo sHediše u tom i Holandezi, Francezi i Niemci. Poznato je dobro, da neima niti drva, niti grmeSka, koji se u graditeljstvu, industriji, obrtu i ku<$anstvu biid zašto upotrebiti mogao nebi. Ha pašnjacib i livadab koriste drvoredi ili pojedina stabla tim, što svojim zastorom pospjeSuju rast trave i što mladu travicu neuništuju tako lako ni posve rani mrazovi. Fasuće blago na biadovitom zemljištu puno bolje napreduje, nego na posve otvorenom, jer i same ograde^ zid ili živica^ te i pojedina stabla po dvorištih vrlo povoljno djeluju na stoku. Hladovita mjesta zdrava su za stoku ne samo za hladne jeseni, nego i za ljetne žege. — Ljetnoj žegi i sunSanoj pripeki podiegnu svake godine i ljudi, koji rade na oranicah i livadab, te u prostranih i nezaŽtic^enih ravnicah Podravine i Posavine. Osim toga uzdržaje drvede i popravlja tlo, jer na strminah nemože plaha kiša humus i zemlju odplaviti ili ju vjetar odpuhati, pošto se vegetabilije pod zastorom drveća bolje troše. Pod zastorom drveća je tlo rahlije, a žilice mogu laglje prodirati u zemlju. Prodiranjem korjenja zasadjenog drvlja u vet^u dubljinu, od kuda se nebrane poljski usjevi, popravlja se ciela zemlja u kemi<^kom i fizičkom pogledu. — Očiti primjeri ovakovog popravljanja tla jesu „Steinfeld^´ kod Bečkog Novog Mjesta i ,,nizina oko rieke Morave" u doL Austriji, koja su zemljišta nekada pusta bila t. j . go kamen i pješak, a danas se rabe za livade i oranice. Djelovanje šumovitog predjela na klimu i zdravlje danas je obde poznata Činjenica, a osobito djeluju takovi krajevi i na liepotu ciole zemlje i na moralnost dotičnog pučanstva, — Poznata je ljubav gorštaka za romantični predjel svoga kraja. U liepom šumovitom predjelu Živuči narod posve priljubi svoj dom i svoju okolicu; takav narod marljivije i intensivnije radi, bolje štedi^ te upravo drhče nad svakom gradom svoje zemlje. Isto tako je i sa sadnjom grmova i živice^ jer svuda nemože da raste stabijasto drvo ili takovu sadnju zahtievaju baŠ i druge gospodarstvene prilike. Odjeljivanje i pregradjivanje posjeda ili kulture živim plotom smatra se danas velikim napredkom u gospodarstvu. Napose koristne su živico s toga, sto su živice pristanište koristnih ptica 1 jer žive ograde na medjah liepo i trajno oraedjaguju posjed, a kod ođieljivanja kultura omogudnju preglednost gospodarstva kod velikog posjeda i osobni interes za svaku česticu na poseb. Za živice vriedi danas isto načelo, koje vrieđi i za poljske puteve t. j . takovi putevi nisu za gospodarstvo izgubljena zemljišta. Kod nas se kudišta i kulture uz puteve i na medjah uz tudji posjed ogradjuju pručem^ koljem i daskami, ali sve te ograde mnogo stoje novaca, a osim toga nagrdjuju čitava mjesta. Napokon samo se po sebi razimijeva, da se mjesto šumskog drveća mogu saditi voćke, a sadnja vočaka u tu svrhu ima jo§ i tu prednost, sto takove vodke davajn liepu korist, prem za nje nije svagdje mjesto, jer voćke zahtievaju bolju stojbinu. Ovo napisah za strukovni nas ^,Šumarski list" s toga, Što mislim, da če ovakav posaOj kako ga opisab, najprije i najlaglje Šumari obaviti. Hrvatska obiluje sumarni u |