DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 44 <-- 44 --> PDF |
, _ 236 — Drvo jagnjedovo od svih vrsti drvet^a zaista najmanje vriedi. Takovo je stablo golišavo i skoro bez krošoje, a pod JJJIIB neima blada, te nije podnipošto podobno, da stanoviti predjel ukrasi, U duljih redovib aasadjeni jagnjedi vipravo nagrdjuj^ predjel, JedaolifSnu i pustu ravniet3 prikazuju još jedBoliČiiIjom i pustijom, a u krasan predjel unašaju upravo monotoraiju i mrtvilo, pred kojim se izgubi i izčezne prije ukazana panorama naravmb ljepota i roiuautiSnosti. Za drvorede jesu samo stabla sa krugljastom kroŠDJom prikladna. Druga, jagnjedu sliSna drvetfa mogla bi se iznimno posaditi samo na razkršću cesta i selskih puteva kao obilježje postranog pravca ceste ili puta u stanovito mjesto. Osim toga poznato je^ da jagnjedi svojim na daleko horizontalno razvriežujućim korjenjem kvare susjedmi agrikulturtxu zemlju^ a upravo su skrovište velikog broja štetnih zareznika. S redarstvenih razloga morali bi se jagnjedovi drvoredi uz ceste velikog prometa radi odmah posjevjetra, a uz to su jagujedi i dobri munjovodi, te u nje munja najradje treska i na sve strane drvo razbacuje. Prolaznici u drvoredih od jagnjeda u velikoj su pogibelji, da od munje ili padanjem grana postradaju. Primjećujem joŠ i to, da jagujedovo drvo svojim dalekim razvriežeujem kprjenja ruši jarke uz cestu, prem su dobri drvoredi uz ceste koristni i potrebiti, jer konzerviraju cestu. Mislim, da sam dovoljno rekao o nepraktiSnosti drvoreda od jagnjedi uz javne ceste, pa s toga sam toga mnicnja, da bi obsirom na korist takovih drvoreda za uzdržavanje cesta u dobrom stanju, te obzirom na uzgoj velike množine drva, koja bi se dobiti mogla na velikih površinah, koje danas naše ceste zapremaju, zaista probitačno bilo, da sadimo valjane drvorede od onakove vrsti drveda, koja bi služila i za poliepsavanje predjela i koja bi nuz to pučanstvu veliku korist pružala. Ali i kod toga posla treba vještaka i upravijaSa. U Englczkoj, Holaadiji, Fraucezkoj i Njemačkoj ravnaju sadnjom drvoreda ua državnih cestah posebno za to namješteni državni činovnici. Franceska se u toj kulturi osobito odlikuje, jer se sadnja drvoreda ondje upravo zuaustveno izvadja, a predstojnici kod ovakovih radnja jesu upravo glasoviti umjetnici, te u strukovnom, teoretlČkom i praktičnom znanju vrlo vješti. — Da se i kod nas na tom polju s uspjehom raditi može i bez posebnih činovnika, kazati Glede sadjenja šumskog drveda po privatnom zemljištu upozorujem na velike obdinske pašnjake i na puste ledine, koje nitko neuživa, na nepregledne ravnice, oranice i livade u Podravini i Posavini, koja zemljišta spadaju ili vlasteli u ve(5ih komplexih ili u manjih parcelah pojedinim seljakom. Ovdje biia bi najliepša prilika, ako bi se sadili drvoredi^ grmovi ili pojedina stabla na medjah ili posried posjeda. Nadvojvoda Stjepan, njekadanji palatln Ugarske, kazao je jednoč o tom ovako: „Kad bi sva nizka, vlažna, ilovasta i tvrda zemljišta zasadili jalšom, vrbom i divljim kestenom, a uz ceste topola i drugu vrst drveda odnosno, kad bi sva suha i plitka zemljišta sa lieskom i drugiml grmovi, te akacijom pošumili, zatim kad bi omedjašili sve visove, a imenito pašnjake sa brezom i drugim drvećem, jednom riečju, kad bi sva zemljišta, koja su prikladna za uzgoj drva valjano pošumili, da bi onda dotičnoj zemlji i pokrajini privriedili takvu korist, da bi se z% 0 do 15 godina nagomilala ogromna množina drva za ogriev^ neraSunajuć ovamo onu korist, koju bi crpili kokri od jasena i briesta, košaraši od vrba, bačvari od ljeska i kestena itd. Na taj način priskrbilo bi se mnogo drva za ogriev, a s vremenom dobilo bi se i dugačke deblovine za gradju. — Svaki posjednik stvorio bi si ovakvim radom sigurno i izdašno vrelo auzgvedne privrede.*´ U naprednih zemljah radi se ovako ve<$ odavna. |