DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 226" — Prema tomu moglo je biti odlomku grane oko 18 godina, od kako se je lislied prirasta drva zarasti mogao, a po tomu slutim, da je trebala grana sa svojom u deblu izraslom kvrgom najmanje 15 do 20 godina, dok je iz kvrge trud postao. Sličan trud sa debelim držkom opazio sam više put na velikih komadih, koji su bili crnim okoritim mazom obaviti. U debelih starib bukavah cesto se fflože viđiti u deblu trudu slična trulež, ali ta nije za kresanje, jer je to samo biela trulež, koja od starosti bukve nastaje. Ali ondje, gdje se biela trulež nalazi, često ćemo naći o bukvi i dobroga truda, koji je ipak postao od kakove prijašnje grane, od koje se tragovi poslie neviđe. Mjesto, na kojem se trud u bukvah i cerovab nalazi, nemože se po stalnib znakovah pronaći, t. j , neima takovih znakova, po kojih bi se moglo sigurno zaključiti, da li ga i gdje u bukvi ili u ceru ima. Ali slutim, da će se trud naći u onomu stablu, koje je đjetelj visoko na deblu prokljuvao za svoje gojezdo, jer će biti takovo drvo u srčini manjičavo i natrulo, pak s toga može djetelj stablo do truda lako prokljuvati. To se može dokazati sa izkljuvanim iverjem, koje na tlu pod stablom leži, I na deblu visoko opažene kvrge daju slutiti, da može u deblu truda biti. Isto tako gataju ljudi, da ima i na onom bukovom stablu- truda, na kojemu guba raste. Napokon primjećujem, da sam u bukvi sa crvenim drvom obično našao trud, dočim se nesjećam, da sam ga ikad našao u bukvi sa bielim drvom, a osim toga niesam takodjer ni vidio, ni čuo, da mora biti bezuvjetno srašćena s drvom odlomljena grana, od koje se trud izvrgue (izmetne) i koju već okorita maz od kiše i vlage štiti, da neiztruue, jer nam to dokazuju tanke grane od ođiomitih mlađjih stabala.^ J. E—r. * Po najnovijih iztraživanjib postaje guba (koja se broji medju gljive, polypovus) na otsih mjestili drva, na kojih se ne mogu tvoriti godovi, te koja 3U gola i izložena sporom razpadnuuu drva. Pri tora se ozledjene naslage drva i kore, — kako to i naš vriedni pisac primJ0(5uje, — sve više preraacuja, te onda nabrekuu. Ovako nabreknuti dio drva prenaglo se razvija^ a nslied toga se razori drvno tvorivo (drvnina), pošto se 3iabreklica po sredini u jednu ili vise usnati h česti razdvoji. Buduć u takovih brazdicah djelovanje naslag a earabij a prestane^ postaje uslied toga blizu ozledine (rane) preraSćivanjem velika gnka (dakle guba), Frimjećnjemo još i to, da se u južnoj Evropi veoma rabi za kresanje, a u liekarstvu za ustavljanje krvi i druga vrst gube — naime „ariseva guba" (listvenička, Poljporus officjnalis, Fr., Poljporus iarieis. Jasp.), te se n Rusiji takova guba u velike prodaje i po svietu izvaža. U tu svrhu očisti se guba od kore i cievčica, te se uroni u posadu sa vodom, u koju se meee pepel i salltar, Poslie njekoliko tjedana izvadi se guba iz takove vode, te se snsi i sa krupnimi kijaćaml (batom) tako dugo lupa, dok nebude P^´^^^´ Uredništvo. |