DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 226" —


Prema tomu moglo je biti odlomku grane oko 18 godina, od kako se je
lislied prirasta drva zarasti mogao, a po tomu slutim, da je trebala grana sa
svojom u deblu izraslom kvrgom najmanje 15 do 20 godina, dok je iz kvrge
trud postao.


Sličan trud sa debelim držkom opazio sam više put na velikih komadih,
koji su bili crnim okoritim mazom obaviti. U debelih starib bukavah cesto se
fflože viđiti u deblu trudu slična trulež, ali ta nije za kresanje, jer je to samo
biela trulež, koja od starosti bukve nastaje. Ali ondje, gdje se biela trulež nalazi,
često ćemo naći o bukvi i dobroga truda, koji je ipak postao od kakove
prijašnje grane, od koje se tragovi poslie neviđe.


Mjesto, na kojem se trud u bukvah i cerovab nalazi, nemože se po stalnib
znakovah pronaći, t. j , neima takovih znakova, po kojih bi se moglo sigurno
zaključiti, da li ga i gdje u bukvi ili u ceru ima.


Ali slutim, da će se trud naći u onomu stablu, koje je đjetelj visoko na
deblu prokljuvao za svoje gojezdo, jer će biti takovo drvo u srčini manjičavo
i natrulo, pak s toga može djetelj stablo do truda lako prokljuvati. To se može
dokazati sa izkljuvanim iverjem, koje na tlu pod stablom leži, I na deblu visoko
opažene kvrge daju slutiti, da može u deblu truda biti. Isto tako gataju
ljudi, da ima i na onom bukovom stablu- truda, na kojemu guba raste.


Napokon primjećujem, da sam u bukvi sa crvenim drvom obično našao
trud, dočim se nesjećam, da sam ga ikad našao u bukvi sa bielim drvom, a
osim toga niesam takodjer ni vidio, ni čuo, da mora biti bezuvjetno srašćena
s drvom odlomljena grana, od koje se trud izvrgue (izmetne) i koju već okorita
maz od kiše i vlage štiti, da neiztruue, jer nam to dokazuju tanke grane
od ođiomitih mlađjih stabala.^ J. E—r.


* Po najnovijih iztraživanjib postaje guba (koja se broji medju gljive, polypovus)
na otsih mjestili drva, na kojih se ne mogu tvoriti godovi, te koja 3U gola i izložena
sporom razpadnuuu drva. Pri tora se ozledjene naslage drva i kore, — kako to i naš
vriedni pisac primJ0(5uje, — sve više preraacuja, te onda nabrekuu. Ovako nabreknuti
dio drva prenaglo se razvija^ a nslied toga se razori drvno tvorivo (drvnina), pošto se
3iabreklica po sredini u jednu ili vise usnati h česti razdvoji. Buduć u takovih brazdicah
djelovanje naslag a earabij a prestane^ postaje uslied toga blizu ozledine (rane)
preraSćivanjem velika gnka (dakle guba),
Frimjećnjemo još i to, da se u južnoj Evropi veoma rabi za kresanje, a u liekarstvu
za ustavljanje krvi i druga vrst gube — naime „ariseva guba" (listvenička, Poljporus
officjnalis, Fr., Poljporus iarieis. Jasp.), te se n Rusiji takova guba u velike prodaje
i po svietu izvaža. U tu svrhu očisti se guba od kore i cievčica, te se uroni u posadu
sa vodom, u koju se meee pepel i salltar, Poslie njekoliko tjedana izvadi se guba iz
takove vode, te se snsi i sa krupnimi kijaćaml (batom) tako dugo lupa, dok nebude
P^´^^^´ Uredništvo.