DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 225 ~ Na gospoflarako-Kuniarskoj izložbi iaiijf^ke godine opazio sam jedan komad truda u jednom kutu izložen, pa žalim, da ne znam, je li je bio bukov ili cerov, jer ga Die^am hivio u ruci. Isto tako žalim, da ga nije izložite!] sa drvetom izložio, u kojemu se je zavrgao (izrasao), a to bi bilo upravo zanimivo, jer bi imao svaki .priliku viditi, od kud drveni trud potiče i kako u prirodi ra^te. — Ovo mi povod daje, da o trudu nješto pišem, jer u literaturi niesam našao rasprava koje bi razpravljale, od kud pohtaje, da li od kakove bolesti u niitrinji stabla ili oštećenjem debla, te koliko vremeua treba, dok ga priroda za kresanje valjano priredi. Prigodom moje prakse bio sam često od prijatelja zamoljen, da im bukova ili cerova truda pribavim, što mi ba,^ uviek idje za rukom pošlo, a to s toga, jer trud ueviri iz debla kao guba, koja na deblu bukve raste, koju možeš kad hoćeš skiniti. Svakako treba vještine i vremena, da možeš trud u bukvi ili u ceru naći, jer nije i.stina, kako se tvrdi, da u bukvi, ua kojoj guba raste, ima i truda, jer sam se cesto o tom osvjedočio. Sabiratelji truda i gube, koji su njeko& za komad truda u veličini čovječe glave po 2 do 3 for. dobivali, obilazili bi mnogo rali stare bukove šume, dok su našli truda, a mnoga je bukva prije reda sjekiri podlegla, pa ipak nije u njoj bilo truda. Kod traženja truda niesam pronašao, da bi bilo truda nizko u deblu, nego visoko ili u krošnji debla, a to su mi i pepelari potvrdili jednoć, kad su drvodjelci u šumi bukvu u hvatove prirezivali, te su našli i trud. Ja sam dao onaj komad drveta, u kojem se je trud nalazio, odpiljiti i na polovicu razkoliti, da vidim, od kud mu je 2:araetak. Ja sam pronašao, da je temelj zametka truda ona grana, koja je bila blizu debla odlomljena ili slučajno odsječena u vrieme, kad je sok u stablu počeo kolati, te se na istoj grani sušio i okorio. Na tom mjestu bio je odlomak crnim mazom omazau, i tim je bio liermetički zatvoren tako, da do njega vlaga doprieti nije mogla, te je i životna suaga odlomka grane za daljoi razvitak uništena, jer je napokon u podužem vremenu prirastom drva zarasla tako, da se od nje na deblu nije ništa viditi moglo osim nabreknute hrapave kore. Bukva, na kojoj je ta grana odlomljena, bila je stara oko 70 god., 35 centim, u promjeru jaka i podpuno u srćini zdrava. Kad je grana na istoj bukvi odlomljena biti mogla, morala je biti grana 4 cm. debela, te je na deblu oko 6 metara visoko stajala. Bukva mogla je biti n onu doba 52 godine stara. Na godišnjem drvnom prirasta povrli zaraštene grane, koja se je u trud izvrgla, kako sam pronašao, bilo je do 18 kolobara, koji su preko 5 cm. na prirastnom drvu imali. Komad truda, koji je iz bukve izvadjen, bio je kao gušće jaje velik sa đržkom od 4 cm. dugim, a na vršku držka >sa crnirn okoritim mazom zarašteu. Ovo me je osvjedočilo, đa je držak postao ođ odlomljene grane, iz koje je u proljeće sok izticati morao. Trud je bio za kresanje podpuno dobar, dapače ćiui mi se, đa je onaj od dr^lca bio tiuiji i žutći, nego onaj od grude, koji valjda još podpuno dozrlo nije, na svakako bio je cieli komad truda za kresanje dobar« |