DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 30     <-- 30 -->        PDF

. -— 222 —
bukvom i javorom. Ositn toga izrađjuju se još u ovoj planini na stružaicali
daske i letve od bielog i craog javora, koga takodjer ima na sjevero-iztočnom
kraju Jastrepca, aa kosah duž stare granice s jedne i s druge strane kao i na
najvećem planiiiskom visu, zvanom „Djulica i Bela stena".


Pored ove vrsti drveća izradjiije se u većoj količini bukva, granica i cer
za letve, kao i, za dužice ka6arske od granicevog drveta za razBovrstnu veću
i manju burad, koje u ovom planinskom" kraja,sami mještani izradjuju, pošto
su se prije u ovom zanatu usavršili kod roajslora-kaćara u varoši. Ovi kaSari
dolaze kući, te u svojih^ selih uz težački i stočarski posao prave i kacarske
dužice. Od takovog drveta izradjuju vrlo liepu i dobni burad, te ju prodavaju
na pojedinih sajmovih i tržištih« — U većoj koU6ini prodavaju ovakovi kacari
raznovrstne dužice stranim veletržeem.


Izpođ Jastrepca, na podnožju ove planine, leže dva zaselka Se^emća i Vitanovaf,
a naseljena sa sa cigani-koritari, koji se izključivo karličarskim zanatom
bave. Oni imaju i svoje izabrane kmetove i odbornike, koji kupe porez i srezkoj
policijskoj vlasti prodavaju, te i medjusoboe sporove sami medju sobom razpravljajn.
Njihovim r^dom i vrlinom služe oni za primjer drugim okolnim se-
Ijanom. U karličarskom zanatu pravi su majstori. Korita, karlice, kašike, vretena,
povesma, slanike, zastruge i drugo u velikoj količini izradjuju i u izvjestno
vrieme preko godine na raznih tržištih i sajmovih po cieloj kraljevini Srbiji i
susjednoj Bugarskoj kneževim voze na svojih vozovih (volovskih kolih), te prodavaju
svoje proizvode. Orudje, s kojim preradjuju drvo, posve je primitivno- i
prosto, ali ipak izradjuju dobru i liepu drvenariju na pođpuno zadovoljstvo kupaca.
Njihovoj izradi u obće, a osobito izradbi zastruga ponajviše od javorovog
drveta neima prigovora. Oni obično izradjuju i jednostavne zastruge od 3 do
6 izdubljenih činija na formu porcija, koje se slažu jedna na drugu sa dobrim
i lakim zatvaranjem jedan od drugog.


Potrebita drveta za izradbu plaćaju državnoj kasi i to za svako drvo propisnu
taksu.


U drugih pak naših većih šumah u okr. Moravskom, Topličkom, Vranjskom,
Krajinskom, Požarevaćkom, Rudničkom i t. d- nalazi se hrastovina, od
koje se najviše izradjuju raznovrstne kacarske dužice za naše strane trgove.


Sve ove već spomenute šumske površine svojina su državna (po novom
zakonu o šumama), a prije bijahu obće narodne.
U ovih šumskih površinab ima i šume manastirske, obćinske, odnosno
seoske i privatnih posjednika.


Tako je država u izvjestno vrieme veće šumske prostorije i veću količinu
drveta ustupila za sjecnju u okr. Topličkom, Požarevačkom, Vraojskom, Moravskom
i Eudaičkom drvotržcem Volfoeru,,, Hajterhagenu, Kaotu, Goldsteinu,
Kernu, njekom frances. družtvu i dr. stranim trgovcem.
Strani veletržci kupuju iz državnih šuma drveće većinom za dužice kacarske
za izvoz; a^ tako isto kupuju i iz zabrana (Šuma) privatnih posjednika.