DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
. -— 222 — bukvom i javorom. Ositn toga izrađjuju se još u ovoj planini na stružaicali daske i letve od bielog i craog javora, koga takodjer ima na sjevero-iztočnom kraju Jastrepca, aa kosah duž stare granice s jedne i s druge strane kao i na najvećem planiiiskom visu, zvanom „Djulica i Bela stena". Pored ove vrsti drveća izradjiije se u većoj količini bukva, granica i cer za letve, kao i, za dužice ka6arske od granicevog drveta za razBovrstnu veću i manju burad, koje u ovom planinskom" kraja,sami mještani izradjuju, pošto su se prije u ovom zanatu usavršili kod roajslora-kaćara u varoši. Ovi kaSari dolaze kući, te u svojih^ selih uz težački i stočarski posao prave i kacarske dužice. Od takovog drveta izradjuju vrlo liepu i dobni burad, te ju prodavaju na pojedinih sajmovih i tržištih« — U većoj koU6ini prodavaju ovakovi kacari raznovrstne dužice stranim veletržeem. Izpođ Jastrepca, na podnožju ove planine, leže dva zaselka Se^emća i Vitanovaf, a naseljena sa sa cigani-koritari, koji se izključivo karličarskim zanatom bave. Oni imaju i svoje izabrane kmetove i odbornike, koji kupe porez i srezkoj policijskoj vlasti prodavaju, te i medjusoboe sporove sami medju sobom razpravljajn. Njihovim r^dom i vrlinom služe oni za primjer drugim okolnim se- Ijanom. U karličarskom zanatu pravi su majstori. Korita, karlice, kašike, vretena, povesma, slanike, zastruge i drugo u velikoj količini izradjuju i u izvjestno vrieme preko godine na raznih tržištih i sajmovih po cieloj kraljevini Srbiji i susjednoj Bugarskoj kneževim voze na svojih vozovih (volovskih kolih), te prodavaju svoje proizvode. Orudje, s kojim preradjuju drvo, posve je primitivno- i prosto, ali ipak izradjuju dobru i liepu drvenariju na pođpuno zadovoljstvo kupaca. Njihovoj izradi u obće, a osobito izradbi zastruga ponajviše od javorovog drveta neima prigovora. Oni obično izradjuju i jednostavne zastruge od 3 do 6 izdubljenih činija na formu porcija, koje se slažu jedna na drugu sa dobrim i lakim zatvaranjem jedan od drugog. Potrebita drveta za izradbu plaćaju državnoj kasi i to za svako drvo propisnu taksu. U drugih pak naših većih šumah u okr. Moravskom, Topličkom, Vranjskom, Krajinskom, Požarevaćkom, Rudničkom i t. d- nalazi se hrastovina, od koje se najviše izradjuju raznovrstne kacarske dužice za naše strane trgove. Sve ove već spomenute šumske površine svojina su državna (po novom zakonu o šumama), a prije bijahu obće narodne. U ovih šumskih površinab ima i šume manastirske, obćinske, odnosno seoske i privatnih posjednika. Tako je država u izvjestno vrieme veće šumske prostorije i veću količinu drveta ustupila za sjecnju u okr. Topličkom, Požarevačkom, Vraojskom, Moravskom i Eudaičkom drvotržcem Volfoeru,,, Hajterhagenu, Kaotu, Goldsteinu, Kernu, njekom frances. družtvu i dr. stranim trgovcem. Strani veletržci kupuju iz državnih šuma drveće većinom za dužice kacarske za izvoz; a^ tako isto kupuju i iz zabrana (Šuma) privatnih posjednika. |