DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 220 —´"´"-. ´ U neposrednoj morskoj blizini do kakovih 800 stopa nad-morem, zatim na Trijikastih gorskih grebenih i ajihovili- visočinah prevladjuje mjestimice ta tvorba vapnenca. Po aproksimativnoj procjeni imade takovih ploha na cielom primorskom krasu 20—21.000 jutara. U viših položajih od 800 do 1000 stopa nad morem nalazi se pCrljenice" dosta, a osim toga naslagana je često na istoj šipkasta prašinasta humozna zemlja 20 do 50 cm. visoko, ™ Vapnenac je više manje izprepucan i kod toga sa naslagami glinice i okra izpremješaii; takova za kulturu povoljna zemljišta spadaju k trijadskoj tvorbi. Obzirom na okolnost, da kraško pučanstvo većinom od stočarstva živi, bila bi velika pogrieška, ako bi se svakolika, za šamogojstvo sposobna ploha kraškog zemljišta, na kojem se takodjer najbolji pašnjaci nalaze, u kraške branjevine pretvorile. Posve bi dakle opravdano bilo, da se od tih, za kulturu sposobnih ploha u površini od 35,000 rali u buduće polovica dakle samo 17.600 rali zagaji. Ali prije, nego što će se glede takovog zagajivanja kraških ploha ipak potrebito odlučiti, morao bi se svakako u tu svrhu posebni zakon stvoriti i to onako, kako ga je stvorila legislativa za Kranjsku i Istru. Trgovina sa drvi u Srbiji ´ Piše M. Dj, PaiSić, kralj. srp= držav. šumar o ostavci. Pored ostalih proizvoda ix trgovini našoj veoma je važan promet sa liesom kako od hrastovih, tako i od četinjastih (čamovih) šum4, koje su na glasu sa svojih velikih površina raznovrstnog, mnogobrojnog, mladog i starog drveća. Već sama priroda obdarila je balkansko poluostrvo šumskim bogatstvom, a naročito kraljevinu Srbijo, u kojoj leži čuvena Šumadija, Iz ovih je gora sinula srpstvu zora oslobodjenjem od turskog zuluma, U ono vrieme bijahu Sr^ binu šume štićenice od neprijateljskoga zuluma, a sada pak kao i ostalim kulturnim naprednim narodom služe mu šume aa trgovinu. Može se reći, da je kod nas u novije doba vrlo razvijena trgovina sa raznovrstnim liesom kako za naše domaće trgovinske potrebe, tako i za izvoz na strani. Što kod nas trgovina nije u tolikoj mjeri razvijena, kao kod drugih naprednih naroda sa hesom, ima dovoljno uzroka, da nas je to .pobudilo, da o tom pišemo. . Kod nas se najviše, izrađjuju drva za razuovrstne građjevinske naprave i to ponajpače u glavnijih šumskih predjelih kao:´u Tari, Šarganu, Jelovoj gori, Torniku, Martenici, Mučoji i drugdje, a u okruga: Užičkom, Soču, Jastrepcu, |