DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
™ 219 ~~ osim toga dovaža se godimice u oba ražsađiijaka oko 120 đvopreženih vozova zemlje´ i´ oko 40 vozova vegetabilicne zemlje, da biljke ondje bolje Bapreduju; ´ Iz tih se razBadnjaka izvadi svake godine oko 1,800.000 do 2,000.000 koaifera i 4 do 500.000 komada listača. . Sjetve obavljaju se n razsadiijaeih većinom u žliebovih (Riefensaaten)/a gdje kad obavlja se i sjetva na omaške (Vollsaaten), Sve biljke, koje se iz razsadnjaka izvade, proberu se prije sadnje u branjevinah, a slabe biljke presadjnju se opet u razsadnjaciii, Do sad se je na godino 2, do 300.000 komada slabih biljka presadjivalo, koje su kod sjetva u žliebovih potištene bile^ Prošle godine u jesen! 1890. proširen je prostor razsadnjaka u Senjskoj dragi.u tu svrhu, da se u buduće svake godine 800.000 do 1,000.000 komada biljku i to sve crnog bora presadi. Za zemaljsko ugar. nadzorniStvo za svilarstvo u Szegszardu odgaja se takodjer 100-000 komada stabalca bielih dudova u ovih razsađnjacih. Sve biljke, koje nađzorničtvo uzgaja, posade se u kraških branjevinah; DU u slučaju, da koja vrst biljki preteže i da se neće dalje držati^ podieli se ista po želji bezplatno dotičnim kr. kotarskim oblastim, obc^inam, gradskim poglavarstvom, raznim korporacijam i t. đ. Radnje u tih razsađnjacih obavlja jedan kr. nađlugar, a za čuvanje branjevina imade nađzorničtvo 16 lugara, dakle ukupno 17 organa. Srez jednoga lugara zaprema oko 70O do 1200 rali, a jedan lugar ima obično po dvie i do tri branjevine, da ih čuva. U slučajuj da se iz nova koja branjevina obzidje, postavi se za istu takodjer posebni lugar i to onda, ako je ta branjevina najmanje oko 500 rali velika i ako nebi radi njezinog udaljenog položaja shodno bilo, da se ista pridruži kojem drugom lugarskom srezu„ Svi troškovi od onog vremena, od kad je nađzorničtvo za pošumljenje krasa ustrojeno, i to troškovi za pošumljivanje kao i za osoblje podmirili su se iz krajiške investicionalne zaklade.. Osim Senjske drage, gdje se u duljim od jedno 3^/2 do 4 k. m. diorit i porfir zelenca nalazi, ima n svih drugih pređjelih Primorja vapnenca najnepovoljnije tvorbe na dosta- velikih prostorih, koji za sada za pošumljenje prikladni nisu, te će se morati sa pošumljenjem tako dugo počekat´i, dok se na tih površinah nebude kakove zemlje pojavilo, a to tako brzo neće biti, kako ćemo 0 tom malo niže ćuti. Medju ovakove, za pošamljenje neprikladne´ plohe, spadaju sva ona zemljišta, na kojima nije vidjeti zemlje „crljenice^= Na takovih zemljištah neraste ni najkukavnije grmlje, niti trava, jer"je vegetacija ovdje posve izumrla. Svi takovi predjeli spadaju kređnoj i tvorbi eocenovog vapnenca, i buduć da su kako vapnenac, "tako 1 kreda ovakove tvorbe tako rekuć neraztrošivi, nemogu se takova zemljišta za ovu periodu u svrhu kakvog pošuiiiljivaoja ni u obzir uzeti. |