DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^ 218 ~™ , „ ^´ Tekar koncem mjeseca srpnja može´ se Yidjeti, .da ii je sadnja biljka uspjela. Neće se ništa pogriešiti, ako se uztvrdi, da na površinah poćam od mora do 1500 stopa visine nad istim ugine bez razlike položaja i tla kakovih 50% ^^ posadjenih biljkU što od suše, što pako od hrastove ličinke iii od skakavaca; kod izvanrednih abnormalnih ođnošaja biva taj postotak mogoveći, kako je to n. pr. godine 1890. iz izknstva poznato, jer se je iza neprekidne suše, koja je pima četiri mjeseca potrajala, održalo od biljka, koje su u pro-, lieću posadjene bile n nizkom položaju, jedva oko 207o. U visinah od 2000 stopa, pak dalje prema vrhu, iznaša postotak uginulih biljka oko 40^05 a to se može razjasniti tiiB, što u tih visinah velik snieg u zimi zapada, a uslied toga drži zemlja dulje vlagu. Osim toga puše ondje vjetar noć na noć, te se uslied toga radja"obilna jutarnja rosa, koja donekle nadoknađjuje nestašicu kiše. Ka krasu već kakovih četiri do 5 godina stojeća biljka pođnaša bež ikakove štete najveću sušu i žegu. Ali drugojačije je to samo u kotlinah kraj mora, koje su od vjetra zaštićene, — U ovakovih mjestih vlada u mjesecu srpnju i kolovozu nesnosljiva žega, ter tu bude toplota do 40 i više stupnjeva po B^eaumuru, koja upMvana biljku tako, da joj vrščić tako rekuć sprži. Ovako spržena biljka ipak tjera opet ponovno drugi vrh, a kod konifera nadomješta vrh prva, do oštećenog vrha stojeća zelena grana, ali ipak to ništa nepruđi, jer biljka napokon ^akržljavi i ugine^ ter se tako izgubi dvo-i četirigodišnji prirast. U grabah (jamah) posadjene biljke pođnašaju lakše sušu i ne nastrađa ovdje više od 20 do 25^/o, prem ni toga nebi bilo toliko, da nebi hruštova ličinka oštećivala mlade biljke, koja rado u grabah prebiva. 0 kraškom pojasu od prihke do 1200 stopa nad morem pada riedko kada rosa, jer od mora puše vazda i bez jačih vjetrova i bure mali vjetrić, kojega Primorci „bava" nazivlju, a toplota u tom pojasu nije u ljeti po noći manja od 18 do 22 stupnja R. Za uzgojivanje biljka imade nadzorničtvo dva razsadnjaka i to jednog u Sv. Mihovilu pod Vratnikom, 1879 stopa, a drugog u branjevini^ u Senjskoj draži sa 1260 stopa nad morem. — Oba razsadnjaka su u Senjskoj dragi, a udaljen je jedan od drugoga 3´/a kilometra. ´ Osim Senjske drage, koja se stere od Senja do Vratnika, ne imade nigdje u cielom Primorju žive vode, a baš s toga razloga morala su se oba-razsadnjaka u Senjskoj dragi načiniti, jer ovdje nikad, ni kod najveće suše nemanjka vode. Površina razsadnjaka u Sv. Mihovilu iznaša´2 rali 13200 ^^´^^h ^ <^^^ u Senjskoj dragi 1 ral 940D hvati. Oba su razsadnjaka strma, a sbog toga morali su se terasirati i to većim dielom u živom kamenu, što je ogroman trošak zadalo. U sv. mihovilski raz» sadnjak moralo se je osim toga na tisuće dvoprežnih vozova zemlje navesti, a |