DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-~ 2U — IzBiinka od toga jesu drage, gdje se dosta duboko tlo nalazi, zatim onakov položaj, sa kojeiiiii je naslaga Tapneiica vegetaciji povoljna. Kiedko se događja, da bura te mladice skrši, ali se zato iste, dok neotvrdnu, po skakavcima, hodećim i skoktećim (Artlioptera saltatoria i Arthoptera gressoria) veoma oStećojii. ; Bilo je naime godina, osobito "n suhom proljeću; u kojima su se skakavci na milijarde Ea krasu pojavljivali, -. -´ Skakavac nije samo Macam, nego oa je takodjer i eetinjafam škodljiv; OB bo oglodje i bori<3e i to tako, da mladje biljke propasti moraju. Za kulturne radnje´ najpovoljniji je kras bivše ličke pukovnije, a´ to s razloga, jer je ovdje naslaga vapnenca većim dielom okomita, pak i s toga, što se ovdje nalazi i grmlja, panjeva i žilja, dočim je kras bivše ogulinske pukovnije za tu svrhu najnepriklađniji, jer se počamši od mora do 1200 stopa nad istim ne nadje na površini od kojih stotinu rali niti jednog grmečka. Ovi su predjeli posve slični istarskom krasu. Sve veće čistine u branjevinah ili branjevine, koje su posve gole, zasade se biljkami, samo ako je tlo sposobno za kulturnu radnju. Sadnja biljkš. započne u mjesecu listopadu i traje do mjeseca svibnja. , Visina položaja odlučuje vrieme za radnju. Kod velike bure ili studeni, koja navađno u mjesecu prosincu ili siečnju kad kada po tri ili četiri tjedna, vlada, obustavi se svaki kulturni posao. U branjevinah, u kojih se sadnja biljki izvađja, zasadi se svaku godinu površina od 30 do 80 rali, jerbo u ovakovih branjevinah imade često na stotine rali goljetaka. Nepogodno vrieme, težačke sile, biljke, popravci starih kultura i novčana sredstva nedopuštaju, da se radnje u većem obsegu obavljaju. Nepresadjene konifere sade se od 2 đo 27^ godine stare, a listače od 2, 3 i od 4 godina. — Presadjene konifere zasađjuju se od 3 do 4 godine. Od konifera sadi se većim dielom crni bor (Pinus austriaca); na visokih zaklonitih brdinah sadi se jelić, ariž i Pinus pumilio (Legfohre), a kraj mora ponešto za pokus Pinus halepensis. Grni bor uspjeva najbolje od svih biljki i to od 400 do 2500 stopa nad morem. U visinah pako, gdje navadno mnogo sniega zapadne, ili gdje se inje (Eauchreif) pokazuje, sposobniji je ariž ili jelić. Od listaea sadi se pokraj mora i to u malenom broju Ficus, carica uljika, Imigdalis comunis, Ailantbus, Acer monspensulanum i crni grab (Oarpinus orientalis). — U viših položajih. Acer pseuđoplatanus i Fraxinus excelsior. Sjetve se samo sa crnikom (Qaercos ilex) i to na malo izvadjaju," a to s toga, što često od mraza i od bure postradaju. \ Biljke se zasađjuju ondje, gdje to tlo´dopusća, 0 pravilnom-zasadjivanju nemože Mti ovdje ni govora. |