DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
" ^ 213 — Gradnja suho^iđoTa pređade se onomu poduzetniku, koji je najbolje za istu^ nudjao, dočim se sve dmge kulturne radnje izvadjaju na vlastita ruku. — Cieiia je jednomu kurt. hvatu suhozida 46 do 90 novf.-, a na mjestih, na koja se kamen iz daljega privažati mora do 1 foi\ 20 novč. ..Prije zagajivanja ojeke kraške pustoži raora se odlučiti, da "li je moguće istu pošumiti i u kojem razmjerju stoji očekivajući se uspjeh sa dotičnim troškom. Obzirom na to stavljaju se isamo takove pustoši u zabranu, na kojih je pošumljenje mognče obzirom na tlo, položaj i i d. Eazumije se samo po sebi, da su onakove kraške pustoši najprikladnije za pošumljenje, na kojih imade mjestimice obrštenog grmlja, panjev^ i žilja, a uslied toga brižno se traže takova mjesta. Osobito se mora paziti na pravac naslaga vapnenca, pošto je vodoravna naslaga najnepovoljnija za kulturu, a okomita najbolja. Nepravilno sgromadana naslaga, kakove imade najviše u hrvatskom primorju, omogućuje samo mjestimice kulturnu radnju. U nijednu krašku zabranu nesmijil se zaokupiti ni javne ceste, ni puteljci ni prieSci, ni voda,^ pa ni privatni posjed. U slučaju pako, da se sve to sbog arondacije branjevine izpustiti moglo nebi, što se ali riedko kada dogadja, tad se moraju ovakove Čestice dvostrukim zidom izlučiti. Svako novo zagajenje kraških pustoši provađja se po mogućnosti čim dalje od selah i naselbina, jer je izkustvo pokazalo, da su branjevine blizu ljudskih stanova čestim nasrtanjem izvrgnute. Branjevine nanizuju se opet jedna od druge tako na daleko, da bude izmedju istih još dostatno paškula (pašnjaka) za marvu. Tim postupkom ide se za tim, da se udovolji već unapred svakoj opravdanoj želji primorskoga pučanstva, da mu se neda povoda koje kakvim zlobnim postupkom i pritužbam. Ondje, gdje snieg ne pada, drži se suhozid u dobrom stanju kroz dulje vrieme, kako to dokazuju već oko 20 do 25 godina stari i sasvim još dobro sačuvani zidovi. Za popravak tih suhozida, kojih imade aa stotine kilometara u duljini, izdalo je nađzorničtvo za vrieme od 13 godina svotu od 2-933 for.; nu mora se ipak primjetiti, da je ovdje najmanje kakovih 60^/^ silom porušeno bilo, i to u zimsko i proljetno doba, kada najviše paše manjka, jer po noći poruše seljaci zidove radi utjerivanja blaga ili iz prkosa. ´ Baduć, da se kazne za takove čine preblago odmjeruju, to iste nisu^ kadre pučanstvo od tih zlobnih napadaja odvraćati i neće u tom pogledu tako dugo na bolje okrenuti, dok goder nebudu kaznene oblasti proti dotičnim štetočiniteljem strože postupale. Za zagajenje površine od 10.527 rali kraških pustoši sa suhozidom izplaćena je glasom priklopljene skrižaljke (na str. 2I4.)svotaod 67.663 for.; a za nasade, zatim´za sjetve u branjevinah^ te za odrezivanje obgriženog grmlja, ter za uzgoj biljki i za osnovanje razsadnjaka i napokon za sjemenje^ orudje i t d. svota od 100.650 for. |