DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
212 ^ Prenos . . 53.803 rali. Prizna ......... 3.988 „ Cesarica , -, 11»536 „ Lukovo Šiigarje . . .. .´ . . ,. 9.690 ,, Grad Senj" i Karlobag .. . .´ . 310 „ Ukupno . . . 79,322 rali Od te površine imade pustoši ili krasa upravo 70.000 rali, ostalo je privatni posjed. Do godine 1878-stajale m te pustoši ili taj kras pod upravona bivših c. kr. šumskih ureda u Ogulinu, Otočcu i Gospiću- Pošumljivanjem tih pustoši odpoceo je c, kr. šumski ured u Ogulinu godine 1865., onaj u Gospića godine 1867., a onaj u Otočcu godine 1868. Po c. kr. šumskih uredih obavljene radnje oko pošumljenja sastojale su se u tom, da se samo onakove površine zagaje, u kojih se je još dovoljno zdravog i obgriženog grmlja nalazilo. Potonje se je do panja odrezivalo i na taj način pomladjivaio. U to doba nije se nijedna kraška pustoš zagajivala, koja bi posve gola bila, kao što se to sada čini. Sadnja biljki na čistinah, koja se je takodjer za ono vrieme u malom obsegn obavljala, bijaše bezuspješna, jer nije tada bilo na krasu potrebitih razsađnjaka za uzgoj biljka i nisu bili ni dotični službenici ni radnici dovoljno vješti tomu poslu. U ostalom bijahu spomenuti ces. kr-šumski uredi sa upravom državnih šuma u Krajini u takovom poslu, da im nije bilo kod najbolje volje moguće u udaljenijih partija pošumljivanje primorskoga krasa potrebitom pazkom pratiti i na službenike pripaliti. Opazivši, da se tim načinom neće moći mnogo uraditi oko upitnog pošumljenja, ustrojilo je bivše ces. kn vojno zapovjedničtvo kao zemaljska upravna oblast posebno nadzorničtvo za pošumljenje primorskoga krasa u mjesecu svibnju godine 1878. sa sjedištem u Senju. To nadzorničtvo primilo je u svibnju godine 1878, od tih šumskih ureda 3.707 rali branjevina u Priniorju, u kojima je dobra trećina nepošumljenih goijeti bila. U siiedećem ćemo opisati postupak toga nadzorničtva kod pošumljivanja kraških pustoši. . .´"-., , * :!: Svaka kraška pustoš, koja se u kulturu staviti namjerava, opaŠe se prije svega suhozidom na okolo, što je neobhodno potrebito, da se tako učini sbog mnogobrojne mar^^e, koja bez čobana po krasu simo i tamo hoda. Do^ sada.su se ovakovi suhozidi gradili na 5 stopa visine,. 3 do 3V^ stope Širine dolje i 2 stope na gornjem kraju. U, strmih stranah razširuje se debljina tog suhozida radi veće stalnosti za pol do jedne stope, |