DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
~ 204 B. TIorM. 1. Gospodarski tiorisi imaju sadržavati sve ono; što je iz katastralaih ili inih mapa crpljeno, te ono, što se je i2;mjerilo kod detailne izmjere imenito: ´ / a) medje giimsko-iipravnih kotara, b) granice županija i teritorialnoga političkoga razđieljenja, c) medje, koje oznaSujn gospodarstveno razdieljenje (uredjajn © razrede, sjeSne poredbe, okružja i pododsjeke), d) ine težatbe, koje su u svezi sa šumskim posjedom e) rieke, potoke, ribnjake, vrela, močvare, sljemena, željeznice^ ceste, puteve, kamenolome itđ-, f) neplodne povi^šine i g) triangulatorne točke, na koje se je oslanjala izmjera. Gospodarsko razdieljenje ima se u mapi tako pobilježiti, da se označe uredjajni razredi i sjecni poređci velikim! rimskimi brojevi, okružja sa maleni mi rimskimi brojevi, a pođodsjeci sa obicnimi brojevi, do6im se sve ine površine, koje spadaju šumskomu posjedu, označiti imaju sa malenimi slovi. Brojčenje pojedinih okružja počima u svakom sječnom poredku sa I, te se nastavlja onim redom, koji odgovara ustanovljenoj normalnoj suslieđici užitka. Pođodsjeci počimaju se brojSiti u prvom sječnom poredku, te se neprekidno nastavlja u cielom uređjajnom razredu. Osim toga uriše se u svakoj karti; meriđlan, smjer pogibeljna vjetra (za četinjače i listače), smjer, kojim se sječe zakriljuju starijimi porastlinami, da se očuvaju od mraza i sunčanoga žara ili od vjetrova, koji suše tlo. . Da se dakle pogibelji ovakovih vjetrova predusretne, moraju se porastline na taj način sjeći, da se u svakom okružju sječom tek onda započme, kad je nazad iduće (u smjeru pogibeljna vjetra) šumsko okružje _ jnr posječeno i uspješno pošumljeno. Pošto svako okružje, u kojemu će se sjeći, broj dotičnog razđobja nosi, to se može svaki lako o tom uvjeriti, da li će biti svaka porastlina sačuvana od prieteće pogibelji vjetra ili ne, naime onda, kad se jur opredieljena normalna susliedica užitka provađja. Napokon imaju se na ovoj mapi popisati umjestna imena pojedinih okružja i šumskih predjela, zatim nrisati mjerilo, tumačiti znakove, ter zabilježiti ona godina, u kojoj je detailna izmjera obavljena, napokon se imaju navesti one mape, koje su toj izmjeri kao podloga služile. 2. topografičkitl´oris; Svrha toga tlorisa jest, da vanjski oblik tla, naime oblik gora i dolina predoči. Vanjski oblik tla crta se na sliedeći način r Počimajuć od točke, koja najniže u toj okolici leži nad morskom pučinom, te koja je sa 20 dieliva, spajaju se sve točke zemaljske površine od 20 do 20 metara jednake visine vodoravnimi crtami, što se na licu mjesta razmjerno izmjeri i na mapu prenese. |