DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 202 — ´ ^ ^ prirast , koji bi šimm sada imati morala iv dobnom razmjerju, koje propi suje razšestareiije. U ovaj izkaz unašaju se stegnute površine podođsjeka na temelju provedenog razšestareBJa i to isastavljeeo po dobnih razredih^ po vrsti drveća i stojbine, dočim se normalna popriečna razdobna zaliha i prirast na drvu obračuna po skrižaljki o prihodu i o prirastu za svaku vrst drveća i stojbine. Na taj način dobiveni podatci sbroje se 2a svaki sječni poredak i za svaki oredjajoi ragred. Konačni sbroj daje onu normalnu zalihu 1 normalni prirast, koji će se kod sumarnog proraSuoavanja nžitne množine svake godine posjeći se imajuća drvna gromada u račun uzeti po oblička, koji za to služim ´ 10. ObćenitagospodarskaosEOva. U obdenitu gospodarsku osnova imaju se uvrstiti: pođođsjeci po naravnom svojem redu i po tekućem broju, docim se njihove površine (sbiljna površina, na L stojbinsku dobrotu i na 300 tvr. metara jednakoga prihoda na drvu reducirana površina) i njihove obračunate odnosno procjenjene drvne gromade, pripadajuća popriečna starost dr^ne gromade u ono razdobje uvrstiti imaju, u koje spadaju po razšestareaju. Tako sastavljeni piošni prihodi na drvu sbroje se konačno za svako okružje, za svaki sječni poredak i za uredjajni razred. 11. Posebna gospodarska osnova za prvo razdobje (glavni užitci). Ova osnova ima dva diela. U jedan dolaze površine i procienjene drvne gromade razlučene po vrsti drveća od onih podođsjeka, koje treba đa se po obćenitoj gospodarskoj osnovi tečajem prvoga razdobja uživaju. Drugi dio sadržaje procienjene drvne gromade đetailirane za svaki pododsjek zasebice i to: koliko od drvne gromade odpađa na jače drvo na pr. preko 30 cmtr. ili na slabije na pr. izpod 30 cmtr. prsnoga promjera, koja je popriečna visina porastlina, koliko ima popriečno po jutru stabala, napokon razmjer u 0/0 napram razvrstbinam, koje se promaći dadu,´ množina kore itđ. Pododsjeci izkazuju se naposeb za svako polovično razdobje, a podatci se stežu za svaki sječni red i uredjajni razreda Osim toga označuje se na koncu svakoga sječnoga poredka propisano aanizanje sječa, kao što površina i prihod na drvu, koji na jednu godinu pripada. ´ 12. Posebna gospodarska osnova za pređužitkel. razd0bIa. Ovdje treba razlikovati proredjivanje, čišćenje porastlina I druge užitke (vjetrolomi, suhari itd,) Svi pododsjeci, u kojih ima izgleda, đa će se ovakovi užitci tečajem I. razdobja crpiti, unašaju se svojim naravnim redom u rečenu osnovu, a dotični, podatci sbrajaju se za svaki sječni poredak i uredjajni razred. Osim drvne gromade navede; se takodjer vrst drveća i razvrstbina. |