DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-^ 153´ ~ takove vrsti drveća (posaditi ili umješati), kojim prija stojbina, ili koje imaju ... svojstva, kakova traži potrošak drva´ ili svrha gospodarstva. " Ali kod toga nesmije se nehajati načelo, da se ima uzigojom dotične vrsti drveća povisiti ne samo snaga tla, nego da se ta snaga i u buduće uzdrži. Isto tako treba i pri izboru načioa šumarenja obzir uzeti na potrošak i na svrhu gospodarstva. TJ svakom slućaju pako shodno je, da se nizka šuma i srednja šuma samo na boljih stojbinah U2;gaja. .. ........... oMiodnje.´ Obhodnjom se zove ona doba, koja traje pofiam od zasnutka porastline, pak do njezine sječe odnosno do njezinoga uspieloga pošumljenja. Obhodnja dakle ođvisi ili o starosti, koju pojedine porastline imati moraju kad su za sječnju ili za uživanje ili o broju godina, koji je potrebit, da se posječene porastline novo uzgojenom porastlinom zamjene. Ako se posjeku porastline čistom sječom tako, da se iza sječnje odmah pošume, onda je obhodnja jednaka sječnoj dobi. To isto valja i za oplodnu sječu, kad je naime za vrieme konačnoga sjeka površina dovoljno obraštena sa mladikom. Dobu za pomladjenje netreba uračunati takodjer ni u onih šumah, u kojih se prije sječe nalazi podraštaj i u kojih razlika u sječnoj dobi od 1 do 6 godina nikakovu važnost po gospodarstvo neima. Na onih pako mjestih, gdje je nuždno 1 do 6 godina, da se posije sječnje dotična površina pošumi, ima se uračunati doba oplodnje, te je obhodnja onda jednaka sječnoj dobi više dobi oplodnje. Da bude jednostavniji račun, biti će shodno, ako se godine obhodnje zaokruže na desetgodišta. Kad se obhodnja ustanoviti hoće, onda se mora ponajprije iztražiti, koja je sječna doba najpovoljnija obzirom na vrst drveća, na stojbinu, na dobni razmjer i na potrošak obzirom na svrhu gospodarstva. Pri tom valja u-obće uvažiti, da se šumska glavnica umanji, kad se obhodnja skrati, pošto se grieši na račun ukamaćenja tim, ako se obhodnja odviše povisi. Vladajući klimatički odnošajl zahtievaju, da za visoke šume 60 godina, a za nizke šume 10 godina označuje granicu, do koje se obhodnja sniziti smije. Svaka obhodnja^ ma bila ona kakova mu drago, ima se razdieliti u razdobja. Ta su razdobja za visoku šumu 20 godina, a za nizku i srednju šumu 10 godina. Ako je .. pr. za njeku visoku šumu obhodnja 110 godina (105 godina sječna doba, a 5 godina doba oplodnje), onda ima obhodnja 5 ciela i jednu polovicu razdobja. , |