DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 151 — 4 Dosađanje šumarenje i sbiljno gospodarstveno s t a n 3 e š u m a. Napomenuti treba ovdje đosadanji način uživanja; naSin pošumijenja;njegu mladika; dosađanje vrsti nuzgrednih užitaka; njihovu množinu i njihov upliv na, dotičnu šumu, te sađanje stanje šuma sa gledišta gospodarstvenog t. j . način sječe, odaošaji izvoza, sadanje nadnice, ciene drva, sađanja privreda, prihod, nuzgredni obrti i šumske štete. 5. Stepen kulture, tražba drva, trgovina i promet. Ovdje valja opisati napredak u ljudskoj kulturi (napucenost, javni zavodi, uredi, poljodjelstvo, industrija, razmjer šuma napram ostalim kulturnim granam, popriečua vriednost jutra, koja spada u drugu vrst težatbe). Osim toga treba iztaknuti trošak na drvu i trgovinu s đrvi; da li se sveukupni prihod potroši na mjestu ili u okolici; koja su glavna tržišta; kakove su to razvrstbine drva, koje se na tržištu ne mogu prometnuti; da li se prođavaju razvrstbine samo pojedince ili u skupinah, đa li . dalnje krajeve zemlje ili u inozemstvo; u kojem se smjeru i obsegu trguje s drvom; ako se ukupni prihod na drva prodaje na mjestu, da li pokriva mjestnu potrebu ili ne, ako ne, odakle se namakne manjkajuće razvrstbine na drvu; ima li u okolici drvopotrošnih poduzeća i vrela (kao ho su to tvornice pilane); nadalje, da li se ukazuje kakova konkurencija s kojim surogatom ili s takovim drvom, koje se dovaža \z drugih krajeva ili ne, ako đa, u kojoj mjeri i napokon, da li se prodaje smrekova, hrastova kora, sjemenje ili ine šumske plodine). Prometila (splavljenje i tocilanje, na potocih i na riekah, obćinski, županijski putevi, njihova duljina, njihovo stanje, njihov smjer; maltarine; đa li se željeznicom ili na brodivih riekah može drvo odpremiti i koja je postaja najbliža). IT. Zvanje i cilj šumarenja. Ako se hoće ustanoviti zvanje šuma ili cilj u gospodarstvu, onda je potrebito, da se uvaže prije svega vlastiti interesi posjednika šuma, te ustanove § 17, šumskoga zakona u pogledu potrajnosti šuma. Prema tomu biti će dakle za svakoga od posjednika šuma najglavnija naćela ova: 1. Da potrajno uživa šume. Da se potrajno uživanje šuma osigura ima ravnanja radi služiti slieđeće: Kad su oveći šumski posjedi t. j . kad su njihove porastline tako uredjene, da se ove obzirom na vladajuće gospodarske odnošaje, te obzirom na odnošaje stojbine svake godine uživati smiju, a svake godine za sječu opredieljena porastlina anovći i u zakonitom roku opet pošumi, to je onda i potrajnost užitka zajamčena. Ako šumski posjed manju površinu zaprema tako, da se unovčiti mogu dotične porastline samo dogodice (prekidne šumarenje), onda je u ovom slučaju šumarenje potrajno, ako se za pošumljenje posječene površine svojski poštara. U jednom i drugom slučaju ima se skrbiti za to, da se uživanjem šume ne samo sačuva snaga tla, nego da se pače ova po mogućnosti povisi. |