DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 4     <-- 4 -->        PDF

—148 —


Ovakove skrižaljke vaija posebno sastaviti za svaki šumski posjed, koji
presiže površinu od 5000 jutara.


Ako ima šumskih posjeda, koji manje od 5000 jutara površine zapremaju,
to je dozvoljeno, da se za nje upotrebe skrižaljke o prirastu, koje je godine
1875. izdalo kr, ug, financijalno ministarstvo, samo dotle, dokle ne izdakr. ug.
ministarstvo za poljodjelstvo obrt i trgovinu nove skrižaljke o prirastu i o prihodu,
na kojih se jur radi.


Ali time nije rečeno, da se nebi smjele rabiti i onakove skrižaljke o prirastu
i 0 prihodu, koje su sastavili ini strukovnjaci, ako odgovaraju mjestnim
vladajućim odnošajem.


2.
Kako valja postupati kod izlučbe podođsjeka.
Da se podođsjeci valjano izluće, ima se sveudilj obzir uzeti na različitost
tla i na različitost porastlina, imenito na one obstojnosti, koje su u sliedetem
opisu porastlina, imenito na one obstojnosti, koje su u sliedećem opisu porastlina
spomenute.


Svekolike šumske čistine, zatim druge vrsti težatbe tla, u koliko su u
svezi sa šumarenjem, kao što su: oranice, livade, pašnjaci, stanovi, vrtovi, neplodne
površine i t. d. sami se po sebi izlučuju, ako šumom medjaše,


Medje izlučenih podođsjeka imadu biti po mogućnosti trajne, a u tu se
svrhu rabe jur postojecJe doline, sljemena, putevi, potoci rieke i t. đ.


3. Posebni opis porastlina.
Za svaki pododsjek ima se siieđeće pobilježiti:
a) stojbina i vrst stojbinske dobrote. Tu se razlikuje:
a) Položaj, to će reći


1.
Relativna visina razmjerno napram okolici (visočina, glavica,
dolina, kotlina, mraz, opasni vjetrovi, povodnja i t. d.).
2.
Položaj tla prema strani svieta (sjever, iztok, zapad, jug).
3.
Položaj prema obzorju.
4. Visina nad pučinom adriatičkoga mora.
p) Kakvoća tla i to:
1.
Zdravica,
2.
Vrst tla obzirom na svoju sastavbinu.
3.
Vrsti kamenja (hridi, šljunjak, drobiš), te da li u većoj ili manjoj
množini proviruje na površini.
4.
Eaisvoj humusa.
5.
Fizikalna svojstva tla (đubljina, vlaga, skupnost).
6.
Povoljni ili nepovoljni uplivi na tlo.
7. Mekota (da li je pokrita sušnjem, da li je rieđko ili gusto
obraštena travom, busenom ili inim pokrovom).
Y)
Dobrota stojbine. Ova se ustanovi uvažanjem odnošaja, koji su
opisani pod a) i p) i koji vriede za pojedinu vrst drveća obzirom