DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 181 — šumskoga ra^ta ne može točno razlikovati i opredjeliti, što li je uzrok a žto opet posljedica, .. to lii^mo još u stanju taj pokušaj niti pokuditi, niti pohvaliti. Kao svagdje biti će ... i tuđe vrieme najboljim učiteljem ; ako li se je s orim načinom niožebiti već gdje ^od pokušalo, molio bih, da se dotična opažanja odnosno uspjesi u ovom listu objelodaniti i^ivole, jer ako igdje, to u šumarstvu valja ona latinska: ars est ionga, vita brevis! Predjeuio li sada od aristokracije k parijama šumske porastline, naime: jasenju, briestovom, topolovini i t, d. to nam je odmah u početku opaziti, da žalibože još uviek igraju svoju „parijsku" ulogu, — još nema onoga obrta koji bi mu cienu podigao. Ovda-onda potraži se nešto jasenov^e duge, ali nizka ciena iste (60—90 for. od 100, ^Vj) a prilično visoka šumska pristojba brzo skončaju takove pojedine pokušaje, tako da stara jasenovina i dan danas još igra najveću ulogu u hvatovima. Dapače isti kupci sječina, koji su svoju bielu šumu pod gorivo dobili, riedko se laćaju za jasenovom dužicom, nego većinom izradjuju svoju jasenovinu u hvatove, — samo izvanredno liepi eksemplari upotriebe se za trupce, a ponešto i planjlcu. Usuprot ... mlađa jasenovina, ako je upravna i preko 2. cm. debela priličnu prodju, a to za kolarski obrt. Takovi 3—6 m. dugi 24—40 cm. debeli trupci zovu se motoruge, dočim. ih u Banatu zovu „grmovi". Šumska pristojba za takovo drvo jeste for. 3´80, dočim Banacani plaćaju u ladju stavljeno za .^ for. 7—9; to je posve neznatna ciena, jer izradba, izvoz, utovarivanje i t. d. progutaju posvema onu diferenciju izmedju for. 8 i 3.80. Što se briestovine tiče, to je s njome još lošije nego . s jasenovinom; osim nešto za planjke, zatim kao gradivo drvo — dok je još mlada — ne rabi se ona za nikoju drugu tehničku svrhu. Topolovina i jošovina ostale su kao i do sada — ciganske t. j . koritarske i zdjelarske; propitkivala je za njih doduše tvornica u Vrbovskom, nu žalibože ostaje samo pri tomu. Žira ne imamo već tri godine, a uzrokom je tomu nesretni gubar; prošle godine nestalo je hvala Bogu toga proždrljivca iz mojega kraja; kamo li je sada pošao u goste, nije mi još poznato, nu ako se ne varam, biti će tamo negdje oko Broda i Požege. Akoprem je gubitak na žiru, koga ... je gubar prouzročio, dosta velik, to smo ipak kud i kamo sretniji od naših „četinjavih" susjeda, koje je Bavarska nadarila sa „Nonnom". Ki o Bismarku za njegovih najslavnijih dana nije se toliko pisalo, kao sada o toj ^Nonni´´; ne samo da su sve njemačke šumarske novine pune puncate o „Nonni", nego već imamo cielu biblioteku kojekakvih brošura, cio arsenal kojekakvih patentiranih sprava i liepaka, koji svi složno rade o glavi toj nesretnoj „Nonui". Blago si ga našima sinovima, kada budu u dojdućoj knjizi „Forstschutz" a la Hess o samoj „Nonni^´ morali bubati kakovih 40 stranica sa svimi oniml nazivi raznih iiepaka i imeni njihovih ženijainih i/.umilaca! A kraj svega toga ,,Nonnu" ni brigeša, već kako je naumila onako napreduje dalje. Njemački šumari kao da su zaboravili na rieči svoga velikoga pjesnika: Mensch, versuche die tTĆitter nicht! a to će reci, |