DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 2     <-- 2 -->        PDF

14^


Naputak o sastavku gospodarskih osnova, koji valja za
kraljevinu Ugarsku.


.... je obće poznato, propisuje § 17. n´)voga šumskoga zakona, koji od
godine 1880. za Ugarsku valja, da se sve šurne osim onih žurna, koje su u
posjedu posebnika, šuraariti iraajo po pravilno sastavljenoj gospodarskoj osnovi,
te da će se dotične ustanove, kojih se kod sastavka g´ospodarskih osnova držati
treba, naknadno proglasiti posebnom nuniste^-ijalnom naredbom.


Ta naredba, koja je uz obširni naputak izdana pod brojem 23.574 od
god. 1880 po kr, ug. ministarstvu za poljodjelstvo, obrt i trgovinu prvih
nijesecih godine 1881., bila je pod tiskom, te se je dobiti mogla u svih kojižarah,
ali samo na jeziku madjarskom.


Nu da se sa propisi i iatencijami ove vrlo važne naredbe upoznati mogu
i oni koji nisu vješti jeziku madjarskom, poduzeo je gradski šumarnik Josip
Binder u Sibinju (Sedmogradskoj), da ju sve>trano obrazloži i prevodi u njemački
jezik, da tiin živoj potrebi mnogih šumara, te po.sjednika šuma bar donjekle
pomogne.


Držeći, da će i naše čitatelje zanimati sadržaj ove naredbe, odlučismo se,
da joj . naiđem listu ustupimo mjesto, razpravljajuć o njoj u čim kraćih crtica.


Prevod ove naredbe, koji je u brošuri pod naslovom „lastruktio n
f ti r A n f e r t i g u n g d e r f o r s t w4 r t h s c h a f 11 i c h e n . e t r i e b s-
plane** javnosti predan, ima tri poglavja, iz kojih vadimo sliedeće:


I.
Svrha šumsko-gospodarskih osnova.
Šumsko-gospodarske osnove imaju svrhu, da ustanove način, kojim se
iz šuma razumnim šumarenjem obzirom na postojeće odnošaje najveći potrajni
prihod crpiti može, a osim toga da se uzdrži ne samo produktivna snaga tla,
nego da se ona još povisi odnosno, da se šuma čim prije privede na ono stanje,
koje udovoljava načelom i zahtjevom racionalnoga šumskoga gospodarstva.


Gospodarske osnove dakle unapried, a i posebno propisuju granice, gdje
i kad i na koji način, zatim u kojoj se množini smiju uživati šume: nadalje
gdje i kad se pomladiti moraju i napokon, gdje i što se učiniti ima, da .se
šume njeguju i uzdržavaju t. j . da se šumsko gospodarstvo u obće unapredi.


Gospodarsko uredjajni poslovi izkazuju se stranom u brojevih, koji su
složeni u preglednih izkazih, a stranom na risankah, na gospodarskih mapah,
te opisavanjem.


Da se u sumah po gospodarskih osnovah redovito sanjariti može, potrebito
]e, da se ovakove osnove vjoštački sastave ohzmnn na uredjenje gospodarstva
u obće, a na uredjenje uporabe i pošumijeoja na pose.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 3     <-- 3 -->        PDF

- 147 ™
Onaj dio gospodarskih osnova, koji se bavi uređjenjem šumarenja i koji


se tiče uživanja i pošumljenja sveukupnih porastlina za trajanje ciele ohhodnje,


smije se prije izminuća obhođnje prorajeniti samo u onom slučaju, ako se ovoj


promjeni nikako izbjeći neda 2bog važnih gospodarskih razloga ili zbog nastavšlh


znatnih promjena u odnošajih, koji uplivaju na sveukupno šumarenje.


Ova obćenita gospodarska osnova označuje onaj okvir, unutar kojega se


gospodarstvo kretati može u pojedinih razdobjih, dočim posebno gospodarstvena


osnova upućujOj kako se ovo gospodarenje unutar rečenog okvira voditi ima.


Pogledom na to, što se stanje šuma sbog sbiljnog uživanja sveudilj


mienja, sastavljaju se posebne gospodarske osnove samo za bhžu budućnost


t. j . za jedno razdobje, dakle često put.
Da se pako može . svako doba osvjedočiti, da li gospodarenje odgovara
gospodarenju u smislu postavljene gospodarske osnove, zatim, da se ustanoviti
uzmogne, da li gospodarenje prekoračuje granice obćenite gospodarske osnove
ili ne, nuždno je, da se o šumarenju, koje od slučaja do slučaja izpitati valja,
vodi što bolja očevidnost.


Prigodom sastavka gospodarske osnove imadu se sliedeće radnje preduzeti,
koje će se u pojedinih poglavjih potanko razpravljati.


I. Predradnje, koje su nuždne^ da se pz^edoci sadanje stanje.
A, Izmjera šuma, tlorisi šuma i obračunavanje površina.


Za detailnu izmjeru šuma imaju se upotriebiti tamo, gdje je stalni kataster


smjer poslovanja dokončao, katastralne mape, a u protionom slučaju druge


starije mu pouzdane karte, koje valja na licu mjesta o točnosti svojoj izpitati.


Nemogu li se takove mape pronaći, ili ako su netočne, to se moraju
šume na. novo izmjeriti po poznatih pravilih.


Tlorisi imaju se priugotoviti u onakovom mjerilu, koji dopušta, da se
obračunati mogu dovoljnom točnošću površine pojedinih pododsjeka (sekcija) i
koji je mnogostruk od katastralnoga mjerila, naime:


1´^ = 4:0^ 1" -- 8o^ v = l2o^ v -= leo^ 11. d.


Površine pojedinih odsjeka najshodnije se dadu proračunati polarplanimetrom,
dočim eielokupna površina, da bude rezultat dovoljno točan, Adlerovim
ploSaiffl mjerilom odnosno geometrički sa šestilom i s mjerilom.


Jedinka površine ima biti katastralno jutro po 1600 .*^.


.= Procjena 8....


1, Iztraživanje prirasta za pojedine vrsti drveća*


Da se svaki procjenitelj upozna s podatci, koji su potrebiti za sastavak
gospodarske osnove, imade on za svaku stojbinsku dobrotu i za svaku vrst
drveća preduzeti posebna iztraživanja, na temelju kojih će mu biti moguće, da
sastavi mjestne skrižaljke o prihodu i o prirastu.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 4     <-- 4 -->        PDF

—148 —


Ovakove skrižaljke vaija posebno sastaviti za svaki šumski posjed, koji
presiže površinu od 5000 jutara.


Ako ima šumskih posjeda, koji manje od 5000 jutara površine zapremaju,
to je dozvoljeno, da se za nje upotrebe skrižaljke o prirastu, koje je godine
1875. izdalo kr, ug, financijalno ministarstvo, samo dotle, dokle ne izdakr. ug.
ministarstvo za poljodjelstvo obrt i trgovinu nove skrižaljke o prirastu i o prihodu,
na kojih se jur radi.


Ali time nije rečeno, da se nebi smjele rabiti i onakove skrižaljke o prirastu
i 0 prihodu, koje su sastavili ini strukovnjaci, ako odgovaraju mjestnim
vladajućim odnošajem.


2.
Kako valja postupati kod izlučbe podođsjeka.
Da se podođsjeci valjano izluće, ima se sveudilj obzir uzeti na različitost
tla i na različitost porastlina, imenito na one obstojnosti, koje su u sliedetem
opisu porastlina, imenito na one obstojnosti, koje su u sliedećem opisu porastlina
spomenute.


Svekolike šumske čistine, zatim druge vrsti težatbe tla, u koliko su u
svezi sa šumarenjem, kao što su: oranice, livade, pašnjaci, stanovi, vrtovi, neplodne
površine i t. d. sami se po sebi izlučuju, ako šumom medjaše,


Medje izlučenih podođsjeka imadu biti po mogućnosti trajne, a u tu se
svrhu rabe jur postojecJe doline, sljemena, putevi, potoci rieke i t. đ.


3. Posebni opis porastlina.
Za svaki pododsjek ima se siieđeće pobilježiti:
a) stojbina i vrst stojbinske dobrote. Tu se razlikuje:
a) Položaj, to će reći


1.
Relativna visina razmjerno napram okolici (visočina, glavica,
dolina, kotlina, mraz, opasni vjetrovi, povodnja i t. d.).
2.
Položaj tla prema strani svieta (sjever, iztok, zapad, jug).
3.
Položaj prema obzorju.
4. Visina nad pučinom adriatičkoga mora.
p) Kakvoća tla i to:
1.
Zdravica,
2.
Vrst tla obzirom na svoju sastavbinu.
3.
Vrsti kamenja (hridi, šljunjak, drobiš), te da li u većoj ili manjoj
množini proviruje na površini.
4.
Eaisvoj humusa.
5.
Fizikalna svojstva tla (đubljina, vlaga, skupnost).
6.
Povoljni ili nepovoljni uplivi na tlo.
7. Mekota (da li je pokrita sušnjem, da li je rieđko ili gusto
obraštena travom, busenom ili inim pokrovom).
Y)
Dobrota stojbine. Ova se ustanovi uvažanjem odnošaja, koji su
opisani pod a) i p) i koji vriede za pojedinu vrst drveća obzirom




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 5     <-- 5 -->        PDF

´ —.149 -^


na sadanjj popriečai prirast, koji je sveden na podpuni obrast i obzirom
na dotične skrižaljke o prirastu i o prihodu.


U nilađicih i za čistine, za koje se popriečni prirast neposredno nedoznaje
pokusnimi plohami, može se dobrota stojbine prosuditi po položaju i po
kakvoći tla.


b) Opis porastlina, proejena drvne gromade i prirasta.
Glede porastlina ima se ustanoviti:
.) bit porastlina, to će reći: vrst drveća i njezina smjesa obzirom na


nahodeće se vrsti drveća i plošni njihov zastor; kako su postale porastline,
da li su naime iz sjemena ili iz panja ili iz žila izbojom po~
. rasle; sadanji razvitak porastlina (da li sadanji uzrast odgovara normalnom
uzrastu ili ne), te


.) starost porastlina t. j . vladajući dobni razredi i njihova razdioba u
porastlinah napram površini i napram drvnoj gromadi, te popriečna
starost za svakn vrst drveća, koja se n dotifinoj porastlini nahodi,
posebice (i to napram drvnoj gromadi i napram površini).


.) sklop (podpuni sklop uzet sa l´O, đocim nepodpuni sklop izražen u
desetinkah na pr. 08, 0"6), širenje drveda (dali je jednolična porastlina
ili u skupinah, te da li ima plešina i t, d.).


.) ina svojstva t. j , uzrast, (.uzroci, uslied kojih je uzrast zaostao), da li
je drveće zdravo ili bolestno i napokon
s) sadanja zaliha na drvu i sadanji prirast na drvnoj gromadi i to posebno
za glavnu porastlinu, a posebno za nuzgrednu porastlina.


Kao nuzgredna porastlina ima se smatrati onakova porastlina, u kojoj se
nalaze takova drveća, koja se posjeći imaju u ime predužitka (progalnom sječom,
proredjivanjem). Ovamo spadaju dakle sva ona stabla, koja su u starijih porastlinah
potištena, te se dalje razviti ne mogu, a u miadicih svi zaostali
sjemenjaci.


Kojim će se načinom provesti procjena drvne zalihe i prirasta, zavisi to
ponajpače o tom, kakovom se točnošću u obće imaju iztražiti odnošaji porastlina
obzirom na smjer gospodarstva.


Mladje porastline mogu se procjeniti po skrižaljki o prirastu, docim se u
sjecivih porastlina ili u takovih, koje će za sječu doskora zrele biti, pronaći
ima drvna zaliha obično s namjerom pokusnih ploha. Opaža se, da je slobodno
takodjer i to, da se u žumah, koje se lošo rentiraju, odustati smije od skupocienoga
i obzirnoga procjenbenoga postupka, a tad se rabe u tu svrhu odgovarajuće
skrižaljke o prirastu.


U opisu ima se vazda zabilježiti način, kojim bje procjena obavljena.
Sbiljni prirast obračunava se u .. drvne zalihe kako po jutru, tako i


ukupno.
Jedinka za drvnu gromadu ima biti puni metar.
*() Prihod na drvu t. j . ona drvna gromada, koju će dotična porastlina


imati u dobi, kad bude posječena.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 1.. — .
Ta drvna gromada pronadje se najlasnije tiiB, da se na licu mjesta do


tična porastlina prispodobi sa onakovom porastlinom, koja već sada tu potrebitu
starost ima i od koje je porastline drvna gromada po oborenom uzor stabalu
opređieljena
Po sebi se razumije, da se za rečeno s ravajivanje samo takove porastline


odabrati smiju, koje su pod istimi odnošaji uzrasle.
c) Primjetbe, koje se tiču dosadanjeg šumarenja.
Ovdje valja iztaknuti glede starijih porastlina u slučaju, kad su za sjecnju,


da li se sa sječom istih još koja godina pričekati može odnosno, da li je
njihova sječa što prije potrebita ili nije; docim glede mladjih porastlina valja
iztaći, da li je naime izgleda, da će se porastline moći naravnim načinom pomladiti
odnosno, da li će biti možebiti potrebito, da se ručno pošume ili ne,
te u jestnom slučaju naznačiti, u kojem se obsegu pošumiti moraju; nadalje,
da li je shodno, da se druga vrst drveća ovdje ili ondje uzgoji ili ne, i ako
da, koja vrst 1 t. d.


d) Ine opazke.


: Takove opazke tiču se užitka (osobitim obzirom na kakvoću i dozvoljenu
kolikoću nuzgreduih užitaka), nadalje obćila, (da li je izvoz povoljan ili nepovoljan)
i napokon obrane .\.. (ima U mnogo šumskih šteta ili ne, i ako jih
ima, kakove su to štete).


C. Opis obćenitih ođnošaja, koji se .. šume . pogledu uutariijeiji i vanjskom,
1. Posjed. Vrst posjeda po svojem pravnom naslovu (državne, zakladne
šume i t đ.).
Položaj (županija, kotar, obćina, u kojih se prostire posjed šuma); medje
susjednih posjednika; nepokretnine, koje spadaju šumskom posjedu (šuma, kućna
zemljišta, oranice, livade, pašnjaci, neplodne površine, sgrađe i t. d.); kako se
šuma stere i napokon kako je razdieljena (u srezove).


2. Pravni odnošaji naime:
a) Prava, koja su spojena šumskim posjedom (lov na divljač, ribolov,
poraba puteva, vode i t. d.)
b) Tereti, koje ima šumski posjed (služnosti podanika, koje su još iz
vremena prije 1848. godine, njihova kakvoća, kolikoća i vriednost,
zatim protudaće, zaslužene za drvariju, pašariju i ine služnosti; uzdržavanje
puteva i mostova^ pristojbe na drvu, ugovori, državni porez
i obćinski namet).


c) Pregledavanje i kontrola.


3. N a r a V n i o d n o š a J i t. j. opis položaja i okolice šumskoga posjeda
i njegovih mjestnih odnošaja, (glavne doline, gorje, visina nad morem); zatim
podnebje (toplota, oborine, smjer vlađajućih vjetrova, mraz, rosa); nadalje
geoložki odnošaji (gorje, vrsti tla, broj i snaga vrela, potoci, rieke i ine vode);
uzgoj drveća (širenje šumskih bilina), koje vrsti drveća vladaju, a koje su
uštrkane i napokon njihov razvoj, .


ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 151 —


4 Dosađanje šumarenje i sbiljno gospodarstveno
s t a n 3 e š u m a. Napomenuti treba ovdje đosadanji način uživanja; naSin
pošumijenja;njegu mladika; dosađanje vrsti nuzgrednih užitaka; njihovu množinu
i njihov upliv na, dotičnu šumu, te sađanje stanje šuma sa gledišta gospodarstvenog
t. j . način sječe, odaošaji izvoza, sadanje nadnice, ciene drva, sađanja
privreda, prihod, nuzgredni obrti i šumske štete.


5. Stepen kulture, tražba drva, trgovina i promet.
Ovdje valja opisati napredak u ljudskoj kulturi (napucenost, javni zavodi, uredi,
poljodjelstvo, industrija, razmjer šuma napram ostalim kulturnim granam, popriečua
vriednost jutra, koja spada u drugu vrst težatbe). Osim toga treba iztaknuti
trošak na drvu i trgovinu s đrvi; da li se sveukupni prihod potroši
na mjestu ili u okolici; koja su glavna tržišta; kakove su to razvrstbine drva,
koje se na tržištu ne mogu prometnuti; da li se prođavaju razvrstbine samo
pojedince ili u skupinah, đa li . dalnje krajeve zemlje ili u inozemstvo; u
kojem se smjeru i obsegu trguje s drvom; ako se ukupni prihod na drva prodaje
na mjestu, da li pokriva mjestnu potrebu ili ne, ako ne, odakle se namakne
manjkajuće razvrstbine na drvu; ima li u okolici drvopotrošnih
poduzeća i vrela (kao ho su to tvornice pilane); nadalje, da li se ukazuje
kakova konkurencija s kojim surogatom ili s takovim drvom, koje se dovaža
\z drugih krajeva ili ne, ako đa, u kojoj mjeri i napokon, da li se prodaje
smrekova, hrastova kora, sjemenje ili ine šumske plodine).
Prometila (splavljenje i tocilanje, na potocih i na riekah, obćinski, županijski
putevi, njihova duljina, njihovo stanje, njihov smjer; maltarine; đa li se
željeznicom ili na brodivih riekah može drvo odpremiti i koja je postaja najbliža).


IT. Zvanje i cilj šumarenja.


Ako se hoće ustanoviti zvanje šuma ili cilj u gospodarstvu, onda je potrebito,
da se uvaže prije svega vlastiti interesi posjednika šuma, te ustanove
§ 17, šumskoga zakona u pogledu potrajnosti šuma. Prema tomu biti će dakle
za svakoga od posjednika šuma najglavnija naćela ova:


1. Da potrajno uživa šume. Da se potrajno uživanje šuma
osigura ima ravnanja radi služiti slieđeće:
Kad su oveći šumski posjedi t. j . kad su njihove porastline tako uredjene,
da se ove obzirom na vladajuće gospodarske odnošaje, te obzirom na odnošaje
stojbine svake godine uživati smiju, a svake godine za sječu opredieljena porastlina
anovći i u zakonitom roku opet pošumi, to je onda i potrajnost užitka
zajamčena.


Ako šumski posjed manju površinu zaprema tako, da se unovčiti mogu
dotične porastline samo dogodice (prekidne šumarenje), onda je u ovom slučaju
šumarenje potrajno, ako se za pošumljenje posječene površine svojski poštara.


U jednom i drugom slučaju ima se skrbiti za to, da se uživanjem šume
ne samo sačuva snaga tla, nego da se pače ova po mogućnosti povisi.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 152 —"
2. Da poluči svrhu gospodarstva naime, da se postigne najveći
prihod na drvu i na razvrstbinah, koji odgovaraju potrebam zemlje, te da
uživanje bude što više stalno.
U prvom redu mora se šumski posjednik obazrieti na potrebe dotične
okolice, te na postojeće potrošišće drva i na tržišta, koja su u dalje ležećih
krajevih.


U koliko se sveukupni užitak nebi mogao u vlastitoj zemlji prodati, to
se .... u račun uzeti ona množina na drvu, koja će se eventualno izvoziti na
inozemna tržišta.


Iznimku toga čine takove šume, koje imaju posebno zvanje, kao što one,
od kojih prihod sam vlastnik potroši, na što se kod ustanovljenja gospodarske
svrhe primjeran obzir uzeti mora, ali samo u toliko, u koliko dozvoljava načelo
0 potrajnosti šume.


3. Nesmije sviđa pustiti, da se prihod na drvu valjano privredi
odnosno, da bude prihod na drvu uharan, .
Svakomu šumskomu gospodarstvu ima biti ta nakana^ da se u šumah
intensivno šumari i da se povise dohodci šume, bar da se time otudji glavnica,
koja je uložena u porastlinah i u tlu i napokon


4. Da se tereti , koji šumarenje donjekle ograničavaju odnosno stežu
(stara prava, ugovori i t, d.) bez obzira na one ustanove šumskoga zakona,
koje vežu svakog posjednika šuma, shodno uvaže, imenito da so uvaže i pasivna
prava, ako postoje urbarialne služnosti.
Svrha šumarenja ima se za svaki šumski posjed napose opisati i temeljito
obrazložiti.


III. Uredjenje šumarenja i uredjenje prihoda.
Uredjenje provađja se:


1. da se razborito odabere vrst drveća, koja se uzgojiti ima, te i vrst
Šumarenja,
2. da se ustanovi obhodaja,
3. da se pronadje i označi shodan način pošumljenja,
4. da se shodno razdiele površine,
5. da se ustanovi prihod i red, kojim se uživati smije.
6. da se uredi unutarnje poslovanje, ,
7. da se sveudilj nadopunjava utedjajni operat.
A. Vrst drveća i ..........
Na pitanje, koja se vrst drveća uzgojiti ima, odlučuju u prvom redu
odnošaji stojbine, zatim mjestna potreba i svrha, koja je namjenjena gospodarstvu.


Ako se ustanovi, da ova ili ona vrst drveća neudovoljava zahtjevu gospodarstva
odnosno, da neuspieva dobro na dotičnom tlu, onda valja odabrati




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 9     <-- 9 -->        PDF

-^ 153´ ~


takove vrsti drveća (posaditi ili umješati), kojim prija stojbina, ili koje imaju
... svojstva, kakova traži potrošak drva´ ili svrha gospodarstva. "
Ali kod toga nesmije se nehajati načelo, da se ima uzigojom dotične vrsti
drveća povisiti ne samo snaga tla, nego da se ta snaga i u buduće uzdrži.
Isto tako treba i pri izboru načioa šumarenja obzir uzeti na potrošak i
na svrhu gospodarstva.
TJ svakom slućaju pako shodno je, da se nizka šuma i srednja šuma
samo na boljih stojbinah U2;gaja.


.. ........... oMiodnje.´


Obhodnjom se zove ona doba, koja traje pofiam od zasnutka porastline,
pak do njezine sječe odnosno do njezinoga uspieloga pošumljenja. Obhodnja
dakle ođvisi ili o starosti, koju pojedine porastline imati moraju kad su za
sječnju ili za uživanje ili o broju godina, koji je potrebit, da se posječene
porastline novo uzgojenom porastlinom zamjene.


Ako se posjeku porastline čistom sječom tako, da se iza sječnje odmah
pošume, onda je obhodnja jednaka sječnoj dobi.
To isto valja i za oplodnu sječu, kad je naime za vrieme konačnoga
sjeka površina dovoljno obraštena sa mladikom.


Dobu za pomladjenje netreba uračunati takodjer ni u onih šumah, u kojih
se prije sječe nalazi podraštaj i u kojih razlika u sječnoj dobi od 1 do 6
godina nikakovu važnost po gospodarstvo neima. Na onih pako mjestih, gdje je
nuždno 1 do 6 godina, da se posije sječnje dotična površina pošumi, ima se
uračunati doba oplodnje, te je obhodnja onda jednaka sječnoj dobi više dobi
oplodnje.


Da bude jednostavniji račun, biti će shodno, ako se godine obhodnje zaokruže
na desetgodišta. Kad se obhodnja ustanoviti hoće, onda se mora ponajprije
iztražiti, koja je sječna doba najpovoljnija obzirom na vrst drveća, na
stojbinu, na dobni razmjer i na potrošak obzirom na svrhu gospodarstva.


Pri tom valja u-obće uvažiti, da se šumska glavnica umanji, kad se
obhodnja skrati, pošto se grieši na račun ukamaćenja tim, ako se obhodnja
odviše povisi.


Vladajući klimatički odnošajl zahtievaju, da za visoke šume 60 godina, a
za nizke šume 10 godina označuje granicu, do koje se obhodnja sniziti smije.


Svaka obhodnja^ ma bila ona kakova mu drago, ima se razdieliti u razdobja.
Ta su razdobja za visoku šumu 20 godina, a za nizku i srednju šumu
10 godina.


Ako je .. pr. za njeku visoku šumu obhodnja 110 godina (105 godina
sječna doba, a 5 godina doba oplodnje), onda ima obhodnja 5 ciela i jednu
polovicu razdobja. ,




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 10     <-- 10 -->        PDF

" — 154 —


´ C. Kako trete porastliiie pomladiti?´


Na koji Bačin da se pošumljenje površina provede, zavisi ponajprije o vrsti
drveća i o vrsti šumarenja.


U svakom valjaBom gospodarstvu mora se u obće nastojati o tom, da se
svagdje, gdje je to iole looguće, površine prirodnim ..61.... pošume (oplodnjom #
ili izbojem), a osim toga ima se osobito paziti, da se oplodna doba odviše
neodgadja.


Ako prirodno pomladjivanje predugo traje ili ako se u obće vrlo težko
ili nikako naravno pošumljenje obaviti neda, onda nepreostaje drugo, nego da
prihvatimo ručno pošumljenje, koje se i onako obaviti mora, ma da i prirodnim
načinom pošumljujemo, a to za to, što ovakovo pošumljivanje na svakom mjestu
podpuno Beuspije, te se sveudilj popravljati mora.


Prirodno pomladjivanje n ostalom znatno se unapriedi tim, ako se porastline,
koje su skoro na redu, posieku ili pomlade, te u isto vrieme zabrane ili zagaje.
Da li se ima umjetno pomladjivanje obaviti sjetvom ili sadnjom, odlučiti
će dotični mjestni odnošaji, a osim toga i trošak, koji je za to potrebit.


D. RazdielJeHJe površina ..... svrM.
1. Izlučba uredjajnih razreda.
Porastline, koje su u svezi, te se po jednom te istom načinu i uz jednu
te istu obhodnju šumare, sačinjavaju obično jedan uredjajni razred.
Usuprot tomu zahtievaju kadkad mjestni odnošaji način uporabe i prodaje,
te i tereti, kojimi je samo njeki dio šumskoga posjeda obterečen, da se
porastline, koje se po istoj obhodnji i po istom načinu šumare, razstaviti moraju
u 2 ili više uredjajna razreda.


U svakom slučaju želiti je, da svaki uredjajni razred imade svoj sječni
red i da se s njime samostalno postupa.


2. Kako se imaj uiz luči ti sječni poredci i okružja (distrikti)?
Kad se njeka šuma uredjuje, onda je kod tog posla najglavnije, da se
užitci tako razdiele, da budu uspjesi u gospodarenju jednaki u svakom razdobju
ili da gospodarstvo, ako nezahtieva jednake godišnje posljedke, doista
odgovara posebnoj svojoj svrbi. Ova svrha najlasnije se dade postići prvo tim,
da se što manja okružja ustanove,´ koja će omogućiti, da se sječnimi poredci
shodno kretati dade i drugo, da se okružja razborito razvrstaju u sječe.


Prije svega treba znati veličinu one površine, koju smijemo sječnjom
umitati, a to stoga, da se udovolji mjestnim odnošajem obzirom na uporabu i na
pošumljenje. Ova tako upriličena godišnja sječna površina, koja je ograničena
na dotično razdobje (20—10 godina), biti će podlogom za izlučivanje okružja.


U planinah, u kojih se pri izlučbi okružja na vanjski oblik tla primjeran
obzir uzeti mora, neće se moći vazda sječa točno obaviti na opredjeljenoj
površini; u ovakovom slučaju mora šumar težiti, da se 20. ili 10. dio svakoga
okružja ne razlikuje bitno od opredieljene sjećne površine.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 11     <-- 11 -->        PDF

~ 155 ~


U ravnici i kod manjega šumskoga gospodarstva neće biti težko, da ^.


okružja ustanove.
Kad se okružja zaređaju u ...... poredke, to valja pri tora osobitu skrb
obratiti .. to^ da se uporaba šuma prema svrbi obaviti može, te da se jedan
drvosjek za drugim redovito niže obzirom na sadanje stanje porastlina.
Gdje pogibeljni vjetrovi vladaju, moraju se prema smjeru vjetrova sječni


poređci upriličiti tako, da pravac sječe ide napram pogibeljnom vjetru. Osim
toga biti će za sječne poredke važno, ako se može drvo izradjivati i izvažati.
Pošto uredjajni razredi, okružja i .. poređci čine stalno razdieljenje
šuma za sveukupni uredjajni posao, to se njihove medje imaju koli .. mapah,
toli na licu mjesta vidljivo i trajno označiti i za buduća vremena izdržavati.


E, Kako treba postapatlj da se istanovi prihod odaosuo da iše poredaju užitci?


1. Izkaz 0 normalnom stanju šuma. Šuma je onda normalna, kad
je produktivna površina podpuno obraštena sa onimi vrsti drveća, kojima najbolje
prija dotična stojbina i kad su kako stabla, tako i dobni razredi u pojedinih
okružjih prema svrbi u razmjerju tako poredam, da uz poprimljeno
šumarenje i uz opredieljenu obbodnju u svakoj uporabnoj dobi unilaze onakovi
požeijeni prihodi na drvu, koji šumsko-gospodarstvenom cilju podpuno zadovoljavaju,
a osim toga, da i pošumljenje bez ikakove zaprieke bude uspješno.
Prije, nego što se ima izkazati normalno stanje šume, potrebito je, daše
ustanovi normalni sječni red.
Za to se imaju pojedini odsjeci poredati u sječe tako, da se sa sječnjom
zapocme u onom šumskom predjelu, koji je najbliži.
Dotične površine treba nanizali tako, da sliedeći sjeČni red svrhi gospodarstva
najbolje udovoljiti može.
Kad se ovako sječe razvrstaju^ nesmiju se s vida pustiti unutarnji i vanjski
odnošaji šume.


U opredieljeni ovaj red ima se toliko odsjeka pomaknuti, koliko je potrebito,
da njihov sbroj na šum. površina jednak bude onoj površini, koja od
sveukupne površine sječnoga reda na jedno razđobje dopada.


Sve površine o normalnom razdobju imaju se posebice izlučiti za one
vrsti drveća, koje se u buduće uzgojiti moraju i koje su jur opredieljene za
dotična okružja.


Poslie toga lako je za izkazano normalno stanje pronaći potrebita
normalnu zalihu, normalni prirast, a prema tomu i normalni godišnji prihod.
Za prostrane šume i za šume, u kojih se sustavno šumari, biti će koristno,
ako se normalni sječni red u posebnih mapah sa bojami uriše.


2. Sastavak izkaza o dobnih razređih i o stezanju proaadjenih
podataka, koji se tiču sadanjega stanja šumL
Uredjenje šumš, unapriediti će se bitno, ako se pronadjeni podatci, koji




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 12     <-- 12 -->        PDF

.— 156 —


se odnose . sadanje stanje šuma, slože po okružjih za svaki uređjajni razred
u jedan pregleđni izkaž.


Da se popriecni podatci .. pojedina okružja proračunati mogu, (vrsti
drveća i njihova poprieČDa smjesa, popriecni obrast, popriečna starost, popriecna
stojbinska dobrota i reducirana površina) biti će sliodno, ako se sastavi
poseban izka2, u koji se imaju unieti ovi podatci po okružjih, te iz dotičnoga
sbroja pronadjeni popriecni brojevi.


Bez izkaza o dobnih razređih, u kojemu imaju biti naznačene površine
pojedinih porastlina (i to: sbiljna površina i na prvu stojbinsku dobrotu
reducirana površina od 300 metar, prihoda), te njihova drvna gromada sadanje
starosti, neđa se ni pomisliti, da bi se šume mogle valjano umitati.


Sbroj u dobnih razređih posebno označenih podataka daje sađanju sbiljnu
površinu i drvnu zalihu svakoga dobnoga razreda.
Za veće šumsko gospodarstvo dobro će biti, ako se sađanji dobni razredi
.. posebnih mapah bojadišu,


3. Kako se udešuje prihod?
Pošto je glavna zadaća svakoga uređjenja šuma ta, da se obistini potrajaost
užitka i da se šuma u što kraćem roku svede u stanje normalno, biti
će Dajsbodnije, ako se prihod udesi razšestarenjem po plohi obzirom na
to, da se površine na jednaku prihodnu snagu obračunaju.


Kod manjega šumskoga posjeda i kod jednostavnijeg šumskoga gospodarstva
dovoljno je i prosto razšestarenje po plohi. -
Kad se prihod udešava, onda je površina u tu svrhu najsigurnija podloga
obzirom na tu okolnost, što se ovo uredjenje proteže na cielo obhodno vrieme.


Prema tomu ima se sravnjivati sbroj površina pojedinih razdobja, koji su
sadržani n izkazu dobnog razmjerja sa površinom onih razdobja, od kojih
moraju površine medjusobno jednake biti. Ta površinu pronaći ćemo tako, ako
ustanovljenu godišnju sječnu površinu (sveukupna površina dieljena brojem
godina obhođnje) pomnožimo sbrojem godina dotičnoga razđobja.


. Ta prispodoba uvjeriti će svakoga o tom, da li je obzirom na sadanji
dobni razmjer dozvoljeno ili ne, da se uživa propisana sječna površina ili da li
se pogledom na sadanje odnošaje više ili manje od iste uživati može.


U oba napomenuta slučaja ima se sječna površina za svako razđobje
ustanoviti i prema tomu zabilježiti.


Kada su na taj način pronađjene površine za pojedina razđobja, onda se
ima započeti redanjem pojedinih odsjeka u razđobja obzirom na jur ustanovljen
normalni sječni red i obzirom na sadanje stanje šum^.


Ovo zaređanje može se lako provesti, ako se na slični način upriliče
sječni redovi posebice obzirom na starost porastlina, na razvitak i na uspievanje
istih i obzirom oa financiaine odnošaje, te na odnošaje izvoza i t d.


Kod tog posla dobro će poslužiti i mape, u kojih je urisana prispodoba
normalnog stanja šuma napram sadanjem stanju.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 1.. ~
Da li je ustanovljena snsliedica užitka valjana ili ne, može se izpitati,


kad se potraži stanje, u koje će dotični iiređjajni razred dospjeti onda, kad


mine prva obhodnja i ako se rečena suslieđica točno provede.


Shodno će biti, da se ovo stanje ne samo brojevno označi, nego da se


sravni i sa gore pomenntimi mapaini, u kojih je normalna suslieđica urisana.


Isto tako moraju se zaredati čistine, koje se u smisla § 5. šumskoga


zakona odmah pošumiti imaju, a tako i one čistine, koje se tečajem ciele


obhodnje sa gospodarstvenoga gledišta pošumiti moraju.


Manje čistine imaju se uvrstiti u ono razdobje, u kojemu su i bližnje po


rastline, dočim treba veće i osamljene čistine u ono razdobje uvrstiti, u kojemu


će njihovo pošumljenje biti najprikladnije. Čim je površina uredjena^ onda se


prelazi na uredjeuje prihoda.


Kod velikih šum^, te ondje, gdje je šumarenje takovo, da se zahtieva, da
budu razlike u godišnjem uživanju što manje, valja prema tomu kod uredjenja
prihoda shođan obzir uzeti.


U. tu svrhu imaju se obračunati one drvne gromade, koje će imati u dobi
svoje porabe dotični pododsjeci, koji su uvršteni u jedno razdobje.
U slučaju, kad se drvne gromade pronadju u sječivih porastlinah neposrednom
procjenom i mjerenjem, obračunavaju se prihodi, koji će još biti,
tako, da se dotičnoj drvnoj graraadi pribroji pi´irast, koji će posliediti do one
dobe, kad će se drvna gromada unovčiti.


Za ine pođođsjeke procieni se prihod na drvu iz skrižaljke o prirastu i
0 prihodu.


Za dobu uživanja sbog jednostavnijeg računa uzima se. sredina razdobja.
Ako se sbroje ovako dobiveni prihodi po razđobjih, onda se možemo uvjeriti o
tom, u koliko se naime prihodi na drvnoj gromadi u pojedinih razđobjih medjusobno
razlikuju.


Ako su ove razlike tako znatne, da prema tomu udešeno uživanje neodgovara
svrbi namjenjenoj šumskom gospodarstvu, onda se imaju prihodi na
drvu u pojedinih razđobjih valjano odrediti.


Nu kod tog ođredjivanja ima se paziti, da se izbjegne što većim razlikam
u površinah razdobja, zatim da se prihod na drvu tako izravna, da se izmjerom
pojedinih pododsjeka suviše ne poremeti ustanovljeni sječni poredak. Čim je
na taj način razšestarenje po plohi učinjeno, treba ovo izpitati glede pripadajućih
mu površina i glede prihoda na drvu.


Što se površina tiče, to treba prije svega konštatovati, da li je ovim razšestarenjem
na koncu obhodnje doista postignut normalni dobni razmjer odnosno,
da li se njemu bar približava ili ne.


0 tom se može svaki lahko osvjedočiti tini, ako sastavi jedan poseban
izkaz, koji u tu svrhu pregledno predočuje dobne razrede po sadanjem stanja
razžestarenja i napram onom normalnom stanju, koje se želi postići.


Prihod na drvu izpita se na taj način, da se užitna množina (množina
svake godine uživat se imajuće drvne gromade) kontrolnim računom pronadje i




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 158 - ´
sravni s onom, koja ođpada za jednu godinu od drvne groniade, koja je prema
razšestareBJu za prvo razdobje sbrojena. ´
Sumarni račun ima se po sliedećem oblicku učiniti:


..^ ^^— + ^"1,


u ..... znači: &. sađanji prihod, GZ ukupni sadanji tekući godišnji prirast
na drvu, NZ normalni sadanji prirast .. drvu (koji je jednak prihodu), G-.
sadanju ukupnu zalihu na drvu, NY ukupnu normalnu zalihu i u obhođnju.


Sbroj sadanjeg prirasta i sadanje zalihe na drvu može se doznati iz posebnoga
opisa porastlina.


Normalni prirast i normalna zaliha na drvu obračuna se posebno.


Normalni prirast i normalna zaliha na drvu treba da vriedi za ono normalno
stanje, koje imaju uz sadanji dobni razmjer porastline^ obraštene sadanjom
vrsti drveća, kako to razšestarenje izkazuje, samo s tom promjenom, da se
predmjeva, da su podpuno obraštene i da imaju onu starost, koju dotični dobni
razredi označuju.


Rečeno normalno stanje bitno se razlikuje od onoga, koje se želi postići
i 0 kojem se predmieva, da su površine obraštene s onom vrsti drveća, koju
želimo uzgojiti, te da vlada onaj dobni razmjer, koji odgovara najpovoljnijoj
susiiedici i kojega se drvna zaliha sa sadanjom zalihom prispodabljati nesmije.


Da se dozna normalna zaliha i normalni prirast, koji se svakako u račun
uzeti mora, biti će shodno, da se sastavi posebiti izkaz, u koji se popisu sve
površine, koje su uvrštene u pojedina razdobja i to razstavljeno za svaku vrst
drveća i vrst stojbine, kako ih daje razšestarenje, te se sa skrižaljkom o prihoda
i prirastu ustanove normalne zalihe i normalni prirasti za dotičue površine,
koje su za svaku vrst drveća i vrst stojbine u pojedinih razdobjih sadržane.


Sbroj ovako dobivenih normalnih zaliha i normalnih prirasta označuje one
oline, koje se u gore spomenuti računarski obličak prenieti imaju.


Na temelju ovih podataka proračunana užitna množina neće se.smatrati
za podloga budućega uživanja, već će jedino služiti kao njeka kontrola, da se
prosuditi može, da li onaj prihod, koji je opredieljen po razšestarenju, odgovara
ili ne onomu razmjeru, koji izmedju sadanje sbiljne zalihe i normalne zalihe
tada postoji. Uživanje ima se samo po površini upriličiti, koju razšestarenje
daje, buđuć se tečajem trajanja jednoga razdobja nesmije uživati veća površina,
nego što je ona, koju razdobje zaprema.


4- Sastavak obćenite gosp. osnove.


Čim su prihodi, kako to točka 3, propisuje, uredjeni kako obzirom na
površinu, tako i obzirom na drvnu gromadu, onda se ustanovljeni podatci više
puta medjusobno sravnjivaju, zatim s odnošaji, koji vladaju u šumskom gospodarstvu.


Ako je tom prigodom pronađjeno, de ovi podatci zaista odgovaraju rečenim
ođnošajem, onda jih treba uvrstiti u redovitu gospodarska osnovu, u koju se
pojedini pododsjeci nizaju kao sječe, te s tekućimi brojevi razstavljeno upišu.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 159 —


Njibovc površine i njihovi prihodi unašaju se u onoj množini, koja je jur
ustanovljena, ii dolična razdobja, te se za svaki glavni odjel i svaki sjecni
poredak sbrojc.


0. Sastavak posebne gospodarske osnove.
Na tenieJju obćenite gospodarske osnove sastavlja se za prvo razdobje
posebna gospodarska osnova i to posebice:


a) za glavni užitak,


b) za predužitke (medjutimne užitke) i napokon.


e) za nuzgređne užitke.


Posebna gospodarska osnova, koja se tiče glavnoga užitka, 1.. sadržavati
sve podođjele, iz kojih će se tečajem prvoga razdobja crpiti užitci, zatim one
površine, koje su u prvo razdobje uvrštene i napokon očekivane prihode na
drvu po vrsti drveća i po razvrstbiiiah.


U ovoj osnovi valja nadalje naznačiti red, kojim se sječe najsbodaije nizajUj
zatim kako se iraa i gdje sječom započeti, u kojem smjeru i u kojem obliku
dalje nastaviti.


Površine i prihod na drvu, koji će se sječnjom dobiti, ima se razstavljeno
izkazati za prvu i zn, drugu polovicu razdobja, a osim toga ima se zabilježiti
ne samo na prvu polovicu razdobja odpadajući sbroj površine^ nego i godišnju
sječnu površinu sa dotičnim prihodom na drvu.


Posebna gospodarska osnova za predužitke izkazuje one površine, na kojih
se po obćenitoj gospodarskoj osnovi tečajem cieie obhodnje u gospodarstvenom
razreda imadu porastline proredjivati i očistiti ili u kojih se mogu druge vrsti
drva uživati. Prema tomu dakle izkazuje ova osnova sve pododjeie sa svojimi
površinami i dotičnom drvnom gromadom (razlučeno po vrsti drveća i po razvrstbinah),
koji dolaze na red tečajem I. razdobja, zatim ustanovljuje susliedicu,
po kojoj se predužitci najshodnije unovčiti mogu.


Posebna gospodarska osnova o nuzgrednih užitcih iaia samo takove nuzgredne
užitke sadržavati, kojih je uredjenje prema uzdržavanju ^... i svrsi
shodnog gospodarenja od prieke potrebe, a takovi su nuzužitci: paša, žirenje,
travarina, sakupljanje stelje i smole, kamenolom i t. d.


Dotična, gospodarska osnova ima izkazati i one pcdodsjeke, u kojih se po
obćenitoj gospodarskoj osnovi jedan ili drugi nuzgredni užitak doista uživati
smije (u koliko na ove posjednik šume računa), kao što i obseg, do kojega se
ovakovo uživanje razširiti može.


Za ravnanje neka bude u tom pogledu sliedeće (§ 4. i 17. šuta. zakona):
Paša se može samo na onih mjestih i u onom obsegu dozvoliti, u koliko
se s njom uzdržavanje šuma u pogibelj nestavlja.


Tj porastlinah; koje se pomlađjuju, zatim u mladicih i na površinah, na
kojih će se skoro sječnja osnovati i napokon u onih šumskih predjelih, u kojih
marva tla naškoditi može, nesmije se paša dozvoliti.


Žirenje pako ima *se tamo zabraniti, gdje se namjerava pošumljivati
ili sječi.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 160 ~-


Trava se sakupljati smije . valjani nadzor i potrebitu, opreznost .... u
već pomladjeoih porastlinah, a tako i u porastlinah, koje će se morati tek pošuiiiiti,
dočiin se čistine mogu kositi dotle, dok na nje nedodje red, da se pošume.


Stelju dozvoljeno je sgrtati u onih šumskih predjelih, u kojih su stabla
. obće jur dovršila u visinu rasti, dočina je u sitnih šumah dozvoljeno samo
onda, ako je starost drveća bar -/. svoje obhodnje premašila,


Na strmih obroncih i na mršavom šumskom tlu zabranjuje se sgrtanje
stelje u obće,
U ostalom treba skrbiti, da se stelja sgrće samo u stanovitom razmaku
dobe i tamo, gdje je takovo sgrtanje dozvoljeno, bnduć je neprestano sgrtanje
stelje na štetu produktivne snage tla.
Sakupljanje smole i inih sokova drveća dopušta se samo u onom slučaju,
ako se ovo oprezno obavlja i ako se nad tim poslom uviek nadzor vrši.


6. Sastavak osnove za pomladjivanje.
. Radnje kod pomladjivanja šum^ jesu:


a) da se čistine pošume^


b) da se pomladjuju porastline, koje se posjeći imaju i


c) da se pošumljene i pomladjene površine poprave.


Osnova za pomladjivanje ima se sastaviti samo za uzgoj i za pomladjivanje,
koje se obaviti mora tećajem prvoga razdobja, zatim za one popravke u mladicih,
koji su potrebiti.


U ovu osnovu uvrste se sve čistine posebice (razstavljeno) za svaku polovicu
razdobja, koje treba po obćenitoj gospodarskoj osnovi tečajem prvoga
razdobja pošumiti i to onim redom, koji je jur ustanovljen susiiedicom užitka.
Ta valja navesti onu površinu, koja se pošumiti mora, te koja će se vrst drveća
i koji način pošumljenja odabrati


Nadalje upišu se u tu osnovu svi podođjeli, koji će se u prvom razdobju
uživati onim redom, kojim je to ustanovljeno posebnom gospodarskom osnovom i to
posebno one površine, koje se imaju pošumiti naravnim načinom (oplodjom ili
izbojom), a posebno opet one, na kojih se ima porastlina posaditi ručno (vrst
drveća, sadnja ili sjetva). Nadalje imaju se poredati oni pododsjeci, u kojih
valja popraviti kulture (vrst drveća i način kulture).


0 ukupnom pomlađjivanju pobilježi se u kratko, na koji način da se provede
pošumljenje i koju vrst pošumljenja treba poprimiti, da bude ovo od
uspjeha.


Površine svakog polovičnog razdobja sbroje se posebice, dočim se kod
umjetnog pomladjenja ustanovljuje minimalna površina, koja se bezuvjetno pošumiti
ili pomladiti mora.


Prije nego što se ta minimalna površina iztraži, valja pronaći, koliko se
puta po stečenom izkustvu mora pošumljenje obično opetovati, da obzirom na
vladajuće okolnosti posve uspije.


Ako se od broja godina dotičnoga razdobja za jednu godimi umanjena
doba, koja je potrebita, da se pošumljenje opetuje, i ako se razvrsti dobiveni




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— IGl. —


ostatak ua cielo prvo i´azdol>je, onda se tiiiie doznaje ona miriimahia površina,
koja se svake godine, osim popravaka pošumijenja, uclaljeiio kultivirati ima.


Kod površina, koje će se prirodrtiiu ...1... požumiti, iraa se paziti, za
koje će vrieme površina obziroia na jur ustanovljenu oplodnu dobu podpuno
poniladjena biti i u kojoj .. dobi ima ruči^o pomladiti, ako naravno pomladjenje
viepodje .. rukoin.


U osnovi .. pošumljenje napozninje se osim toga jos i to, gdje i kako se
imaju šumski vrtovi za predložene kulture osnovati.


F. Predloži m iiređjcnje posjeda, pravnih odnošaja i niiuturnjega poslovanja.
S uredjenjem šuraarenja uzko je skopčano i uredjenje posjeda, pravnib
odnošaja i unapredjenje unutarnjega poslovanja.


Toga radi potrebito je, da se ustanove sve one odredbe, koje će promicati
buduće šumsko gospodarenje, zatim da se predlože ne samo ona načeia, kojih
se kod provadjanja ovoga ili onoga poslovanja držati valja, nego se imaju iztaknuti
mjere i naputci, koji će zaista do željenoga cilja dovesti.


Da se ovo uredi potrebito je:


1. Da se predloži shodno uredjenje pravnih odnošaja i
odnošaja posjedovnih, imenito
a) glede načina, po kojemu se mogu vršiti i osjegurati prava, koja su sa
šumom skopčana,
b) glede sredstva, kojimi bi se moglo pospješiti, da se tekuće eventualne
parnice što prije dovrše,
c) glede odkupa šumskih služnosti na drvu, paši i t. d.
d) glede ustanovljenja razmjera na pravo vlastničtva, kad više posjednika ima,
e) glede diobe posjeda i
f) glede arondacije kupnjom ili izmjenom.


2. da se predloži, kako se ima organizirati uprava, i to:
a) razdieljenje šumskoga posjeda u šumske srezove upravne i obranbene.
Upravnim šumskim kotarom (srez) označuje se onaj dio šume, koji zaprema
jedan ili više uredjajnih razreda, u kojih su gospodarski odnošaji slični,
izvoz i privreda drva jednaka i koji nslied svoga naravnoga položaja posebno
gospodarenje zahtieva, a povrh toga se po posebno postavljenom činovniku
(šumaru ili posiujućem nađšumaru) upravlja,


U svakom upravnom kotaru, koji posebno svoje računovodstvo i knjigovodstvo
imaj šumari se po posebnoj za dotični kotar sastavljenoj gospodarskoj
osnovi.


Kad se radi o ustanovljenju upravnoga kotara, mora se obzir uzeti na
osebine razvitka i budućnosti gospodarenja, zatim na broj sječnih poredaka
(površinu drvosjeka), .. udaljenost i položaj mjesta napram šumi, u kojem je
činovnik smješten i napokon na naiav poslovanja i t. d.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 162 —


Pri tom svakako treba uvažiti, da bude ispravni kotar onakav, da dotični
Haovnik svojimi silami udovoljiti uzmogne poslu, koji mu je namienjen. .
mmje važno biti će u ovom ......, da se kad kada razstave šume ili ne, koje
leže unutar naravnih granica, te da obzirom na njihov položaj, njihovu privredu,
sječu, pomlađjivanje, obranu, izvoz i unovčenje jednu cielinu sačinjavaju.


Obranbenim srezom zove se onaj šumski dio, u kojemu se obrana, zatim
neposredno rukovodjenje uporabe i pomladjivanja, te i druge kod šumarenja
namicajuće se radnje jednom čuvaru povjeri.


Ako se ovakovi srezovi izlučuju, onda se nesmije s vida pustiti, da šumska
obrana sbog nepovoljnoga položaja ne malakše, te da srezovi zapremaju onakovu
površina, koju čuvar uz gore pomenutu pomoć u gospodarskih poslovih, lako
obaći mož^".


Čuvarni srezovi imaju se po mogućnosti omedjašiti onako, kako idu medje
glavnih odsjeka.


b) Potrebitost upravnog i cuvarskog osoblja.


Kad se jednoć šuma izlući u upravne i obranbene kotare, tad se na tom
temelju opredieliti ima stališ potrebita osoblja imenito, koliko će se imati namjestiti
šumara, a koliko lugara.


Osim ovoga jednostavnoga namještenja upravnog i cuvarskog osoblja, ima
se kod većih šumskih posjeda nadzor nad sveukupnim službovanjem povjeriti
stručno naobraženim i u službi vještim činovnikom (nadšuraaru, šumarniku).


Kod manjih šumskih posjeda biti će dovoljno, ako se upravnom činovniku
pređa i nadzor«


Tamo, gdje su šumski posjedi tako neznatni, da nebi ničim opravdano
bilo, da se namjesti jedan činovnik, može se više posjednika složiti i zajednički
postaviti upravnoga činovnika, te upravu i nadzor jednoj osobi povjeriti.


Glede toga ima se u smislu § 21. i 22. šumskoga zakona zatražiti dozvola
od upravnog odbora.
c) Dielokrug činovnika i službenika.


Za šumske činovnike i službenike potrebito je, da se izda službovni naputak,
u kojemu je točno opređieljen njihov djelokrug, a osim. toga i njihovo
zvanično poslovanje jasno ustanovljeno. ,


d) Ako ima stalnih radnika, onda treba i za ove statut izraditi.
3- Temeljna načela, koja se tiču obćenitog poslovanja.
a) Prije svega valja označiti vrieme za sječu, zatim kako se provadja i
kako se pomladjuje obzirom na odnošaje, koji su; nadalje valja označiti predloge
0 načinu oko proizvodnje drva, oko izvora, izradbe i pošumljenja i napokon
upute, kako da se promiće tražba na drvu i stvaranje potrošnih vrela (nova
tržišta) zatim, kako da se uredi uživanje ouzgrednih užitaka i oživotvore nuzgređni
dobiti; ~ osim toga valja označiti
b) Odredbe oko njege šuma; koji se putevi imadu u buduće izgraditi, a
sada popraviti; znakove, kojim je razdieljeno omedjašenje u naravi (prosjeci,