DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 16^ "
kameniti ili drveni stupovi) i koji se iaiadu u dobrom stanju uzdržati; nadalje


gajke, koje će se postaviti i provedba šumske´ obrane.


Napokon valja označiti


c) predloge o uživanju površina, koje su u svezi sa šumom, ali drugu
vrst težatbe imaju, te popravke ograda. (Slieđiti će,)


IY-* Lov i lovni zakoni u Hrvatskoj-


Pišeprof. -Vlad. Kiseljak.


Poput inih naroda bavili su se i Hrvati od vajkada lovom. — Nastanivši
se u današnjoj domovini, nadjoše tu ogromne prašume pune razne divljači, i
zloćudnu zvjerad. To ih poticaše na lov i utamanjivanje zvjeradi, čim si osiguraše
svoje naselbine i domaća stoku.


Nu i radi koristi od ulovljena pliena, tečne đivljačine i krzna, baviše se
Hrvati lovom u davno minulih stoljećih. — Povjest nam predočuje Hrvatsku
imenito Panoniju posve šumovitoni zemljom, u kojoj nam do danas preostadoše
ogromne skopčane šume, sa bujnim životinjstvom i množtvom divljači. A koli
raznovrstna divljač morala je tek nekoč u tih zemljah obitavati?


Čeznuće za lovom poticalo je i prve hrvatske velikaše, da su na posjeđih
svojih divljač uzgajali i zvjerinjake uredjivali, te i posebne lovačke dvorce i
kaštele gradili, u kojih su imali svoje nadzorno lovačko osoblje. Time je učinjen
prvi korak k naprednom lovstvu. Nu mnoga su opet stoljeća prošla, puna vječnih
nemira i neprijateljskih provala, gdje niti jedna stvar, niti poduzeće nije
svojim naravnim tokom napredovalo, nego je propalo — izčezlo za davna vremena,
a tako se je zapustio i lov i uzgoj divljači.


0 naprednom lovstvu, uzgoju divljači i koristi lova možemo sigurnošću
govoriti tek u ovom stoljeću.


Ako promotrimo hrvatske zemlje sa različitim obilježjem tla i podnebja,
te kako se izmjenjuju planinski goroviti predjeli sa brežuljci i ravnicami, plodnimi
poljanami i bujnim biliastvom, onda vjerujemo, daje tu boravak i obstanak
divljači uz nješto njege odguran. Krasna narav, obilje šuma i blago podnebje
sačuvalo ... je do danas toli raznovrstnu divljač, kakovu malo koja zemlja u
Evropi ima. Mi imademo u visokom i nizkom lovu svu divljač, kojom se ponose
i zanimaju lovci.


Na vrletih velebitskih stienah obitava jošte divokoza, ta plaha divljač
najvišjih planina i velegorja. Tamo po gudurah i gorskih špiljah sakrio se
mrki medo, kano što i po ostalih planinah gornje Hrvatske. I zloćudan ris nije
tamo jošte posve ponestao. Vrlo je redak, al ga narod pozna ne samo po imenu,
nego ga kadšto vidjevaju radnici, koji mnogo u šumah borave.


" ^ Vidi opaziku uredništva na strani 24. broja I. -,




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 164 —


Srna, ta umiljata divlja5 nalazi se po svoj Hrvatskoj i Slavoniji, . naj


više u mirnih šumah, po brežuljcih i planinah. Ponosni jelen zaklonio se je u
svezane šume Slavonije, a najviše ga iina \i Fniškoj gori, u lovištib grofa
Chotteka. Od jelena napomenuti nam je jošte šarenjaka, kojega nekoja vlastelinstva
u zvjerinjacih uzgajaju. Imade divljih svinja u sumah brodske i petrovarađinske
imovne obćine, koje se ponajviše zadržavaju u gustih šumah i
branjevinah.


Od opasne zvjeradi, koja je osobito pogibeljna plemenitoj divljaci, napominjemo
najprije vuka, koji se još u svoj zemlji nalazi, nu najviše ga ima po
Lici i u velikih šumali Slavonije.


To je divljač visokoga lova. U taj lov od ptica spada još i tetrieb u planinskih
jelovih šumah gornje Hrvatske, gnjetel u njekih uzcuvanih i uzgojenih
lovištib, zatim đroplja i labud u Sriemu, te više vrsti orlova, kano veliki i
mali ribji orao, krunati orao, kričeći i patuljasti orao, koji gnjezde u našoj
đom.ovini.


U nizkom lovu imademo svu silu divljači.


Od najobičnijih životinja nabrajamo mečeve, kuniće, a od ptica osobito
jarebice po brežuljastih šumah. Trčaka i prepelica ima po svoj zemlji, nu najviše
po otvorenih prostanih i velih poljanah. U kršnom primorju obitava jato-
mice kotorina (Perdix graeca), ta značajna koka za planinske puste i kamenite
predjele.


Po ravnih pređjelih naše domeviee, imenito uz rieke i po barah imademo
opet posebno životinjstvo ptica, toli raznovrstno svojom vanjštinom, kano što i
zanimivo u lovačkom i ornitoložkom pogledu. Tu imade sve vrsti divljih pataka,
od obične - divlje patke do male čegrtaljke, zatim raznih drugih močvarica i
ritskih ptica, mnogo vrsti čapalja, roda, vivaka, prudka, ritskih šljuka, vodenih
pjetlića i drugih ptica, koje se rieđko u drugih zemalja vide. Silno možtvo tih
ptica nalazi se po sriemskih barah, a od svih je opet u tom pogleda najvažnija
„Obeđska bara". Radi obilja najliepših i najraznoličnijih ptica poznata je na
daleko ta bara, i upravo svietskoga glasa. Nuzgredno spominjem, da ptice iz
Obedske bare kite i ukrasuju prve ornitoložke sbirke u Evropi.


Dubrave i lugove oaše oživljuju golubovi i stovrstne ptice pjevice, na koje
se lov ne lovi.


Nu zato je po lugovih i sitnih šumah izdašan lov na šljuke u proljeću i
u jeseni, koji izmamljuje za dobe proleta tih ptica našom đomoviaom stotine
lovaca u slobodnu narav.


Naporaenemo li jošte štetnu zvjerad iz nizkoga lova, kano što su: lije,
divlje raačke,^ kune, tvoriće, lasice, jazavce, a po svih naših riekah i potocih
vidre, to vidimo, da nam je domovina bogata na raznovrstnoj divljači, i to
mnogo više, nego mnoga droga zemlja.


Stalno prebivanje i plodjenje divljači i zvjeradi u pojedinih pređjelih zavisi
u obće 0 tomu, kako je napredna dotična zemlja u obće, a napose u gospodarskom
i gumarskom pogledu. Ta možemo prije svega tvrditi, da sva




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 21     <-- 21 -->        PDF

~ 165 ™


pogibeljna zvjerad i^fezava u napučenih i dobro obradjenib predjelih. Vukova
iieima danas ni iz daleka toliko u našoj domovini, koliko ih je jošte prije 10
godina bilo. Mnogi su krajevi bolje ......., mnoge šume izkrčene i pretvorene
u polja, pa tada neima ni zvjerad više sigurnoga jzakloništa.


Utaiiianjivanjem zvjeradi popraviše se mnoga lovišta u našoj domovini,
koja bijahu jošte prije 10—20 godina posve zapuštena. — Prostrana polja liepo
obradjena, puna usjeva, zaklonište su raznoj divljači nizkoga lova, koja tu
obilno hrane nalazi. Naprotiv se uklanja divljao sa otvorenoga i pustoga tla,
sa pašnjaka i drugoga zemljišta, gdje joj manjkaju svi uvjeti za trajan boravak.
— Uzgoj šuma, vrst drveća i obrast isto su tako važni cinbenici, o
kojih zavisi boravak raznovrstne divljači visokoga i nizkoga lova.


Tako znademo, da su mnoge nizke šume u našoj domovini najmilije zaklonište
divljači nizkoga lova, dočina imadu visoke šume opet svoju divljač i
zvjerad, koja . njih najvoli obitavati. Pretvorbom tih uzgoja promieoi si odmah
i divljač svoje boravište.


Odatle vidimo, u kolikoj mjeri zavisi obitavanje divljači u obće sa kulturom
tla dotične zemlje. 0 naprednom lovstvu i pravoj koristi od lova može
biti govora samo tamo, gdje se uzimlje dovoljan obzir na gojitbu i zaštitu
divljači. U tom je pogledu u našoj domovini tek u najnovije doba učinjen njeki
napredak. Dosadanjemu lošomu i zapuštenomu lovu u mnogih krajevih kriva
je mnogo, — da najviše nemarnost vlastnika i zakupnika lovišta. Ljudi, koji
se ne brinu za uredjivanje i poboljšanje lovnoga revira s razloga, što to ne
razumiju, ili im manjkaju potrebita novčana sredstva^ ti ne će nikada lovstvo
unaprediti. Za boljak lovstva i uredjivanje lovišta treba kod nas još mnogo
učiniti, što smjera na uzgoj i zaštitu divljači. Prije svega imadu se u lovnom
zakonu učiniti njeke preinake u pogledu lovostaje za divljač. Posve je jasno,
da se divljač ne može dovoljna razploditi, ako sam lovni zakon od 1870. godine
dozvoljava n. pr. lov na zečeve od 1. kolovoza počamši, dakle u vrieme,
kad se zečevi još dva mjeseca dulje pare i plode. Nejasne su i pogriešne ustanove
u pogledu lovostaje za divlju perad i ptice selice, a to bi sve trebalo
točno označi i promieniti. Utamanjivanje i trovanje grabežljivaca imalo bi se
po cieloj zemlji, imenito po cičoj zimi preduzeti. Time bi se za 5—6 godina
polučio sjajan uspjeh umnažanjem koristne divljači.


Nadzorno lovačko osoblje imalo bi u svakom pogledu biti doraslo lovačkoj
struci, a vlastnici i zakupnici lovišta morali bi se obvezati takovo osoblje prema
obsegu svojih lovišta namještati.


Istomu imala bi se povjeriti i hranitba divljači u cico] zimi, kad bi najviše
stradati mogla. Osim toga imali bi se takovi nadziratelji lovišta baviti i sa
trovanjem zvjeradi uz svu moguću opreznost i na temelju zadanih jim naputaka.


Nabavom divljači kao n. pr. fazana u takovih krajevih, u kojih jih neima,
uredjivanjem hranilišta za divljač, umnožila bi se ista za kratko vrieme, ako
su gori spomenuti uvjeti izpunjeni. Ako bi još i zvjerokradieam .. put stale i


/ /




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 22     <-- 22 -->        PDF

´ ~~ 166 —


polititke i sudbene oblasti, što bi neobhodno iiuždno bilo, jer ih sva sila u
zemlji iraa, oBđa bi se mnogo učinilo za uzgoj i zaštitu divljaci.


Na taj način podigoše lovstvo i u drugih zemaljah, pa bi se to dalo i kod
nas tim sigurnije izvesti, pošto su u nas pođnebni i zemljištni odnošaji za
uzgoj divljaci povoljniji. Ako se osvrnemo obzirom na gojitbu divljaci i zaštitu
lova na Hrvatsku i Slavoniju, prispodobiv stanje lova u minulih decenijab sa
današnjim, onda opažamo, da je kod nas ipak njekakav napredak učinjen. Prije
svega se iztiče naše plemstvo, koje na svojih veleposjedih znatne troškove doprinaša
za uredjivanje lovišta. Na plemićkih veleposjedih u Hrvatskoj i Slavoniji
ima već od mnogo decenija i posebnih zvjeriujaka za uzgoj jelena, šarenjaka
i divljih svinja, a osim toga uzgaja se i na otvorenih lovištih ina koristna
divljač. Od mnogih liepih takovih lovišta spominjemo na prvom mjestu
lovište presv. g, grofa .. Bombellesa u varaždinskoj županiji i to: oko Opeke,
Vinice i Zelendvora, koje se množtvom fazana, trčaka i zečeva može takmiti
sa prvimi lovišti u Austriji, pošto se tamo mnogo hiljada komada od spomenute
divljači svake godine ubije.


Lovstvo će se unaprediti znatno i tim, što su djelomice već uklonjene
mnoge zaprieke, koje su priečile razvitak lovstva u zemlji.


Obćinska lovišta imala bi se samo takovim osobam u zakup dati, koje
jamče, da će lov u dotičnoj obćini unaprediti. Najstrožije ima se paziti na to,
da se preprieci davanje lovišta u podzakup. Često se dogadja, da u obćinskom
lovištu nz godišnju zakupninu od 5—10 fon lovi množtvo lovaca, nepazeć ..
lovni red i gojitbu divljači^ a prečesto su to baš takovi lovci, koji niti kakove
druge dužnosti nevrše, niti pristojbe za lovne karte i porez za lovne puške
ne plaćaju. U takovom lovištu neće se nikad divljač dovoljno razploditi, već
će vazda ostati pusto i zapušteno. Na ,to se ima tim strožije gledati, pošto
obćinska lovišta zapremaju u domovini najveći zemljištni posjed.


Nu upravo po obćinskom lovištu je rieđkimi iznimkami lov najbolji, i to
zato, jer su jošte prije desetak godina bila slobodna za izvršavanje lova. Njeka
su samo obćinska lovišta bila izdana u zakup, ili je u istih uz godišnju pristojbu
od 2—3 for. svatko lovio, kako je i kad je htio. Uzmimo li na um i
druge mane, koje prieče po obćinskomu lovištu unapredjivanje lova, kano što
je to do skrajcosti dozvoljena paša u polju i u šumi,, skitanje selskih pasa i
mačaka čitavu godinu, onda će svatko rado vjerovati, da tamo lov nije mogao
uspjeti.


^ Lovno pravo mienjalo se je po vremenu u našoj domovini, a u svrhu
zaštite lova izdani su razni zakoniti propisi. Lov je u prvih stoljećih svakomu
žitelju naše domovine bio posve slobodan. Kasnije si je lovno pravo sve više
prisvojilo plemstvo, koje je u tom stavljalo razne zahtjeve od podčinjenih seljana.
U početku 16, stoljeća bio je na temelju dekreta kralja Vladisla .., kojim se
regaino pravo lova potvrdjuje, lov na jelene i ostalu plemenitu divljač dozvoljen
samo plemićem, Seljanom bijaše dozvoljen samo lov na grabežljivu
zvjerad. To se je pravo dugo uzdržalo, te se još Marija Terezijanskim urba




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 1.7 —
rijciii od g<>^^nit^ 1-^55. odrocsjuje, da jo slobodno izvrsivaiije lova dozvoljeno
samo plemićem.
To pravo plemića uzdržalo se je osim burnih i nesigurnih ....... do
početka ovoga vieka.
Godinom 184-8. promiemSe se odnosaji ne samo u domovini našoj, nego
i u drugih zeaialjah. Muoga divljač u uzcuvaoih iovišfcih bila je po seljacih uta


......., od tada su i jeleni u mnogih preujelih Hrvatske posvema ponestali,
te je lov opet svakomu bio Siobođan.
Da se lovni odoošaji u domovini urede, izdana je po c. kr. hrvattjko-Hiavonskom
namjestnictvu 4. travnja 1859- ^jprivremena uredba lova."


Tom privremenom naredbom uredjuje se lovstvo u Ilrv. i Slavoniji; te
paragrafom prvim iiaredjuje se: da se lovišta, koja su vlastelini prije godine
1848. po tadanjih :?akonih izlučili i za se pridržaii, potvrdjuju.


Sav ostali za vlastelu ne pridržan prostor, na kojemu je do sada svakomu
prosto bilo lov loviti, neka se razdieli na lovišta


Županijske oblasti dale su u zakup takova lovišta na 5—10 godina. U
toj naredbi ima nadalje više ustanova u pogledu izvršivanja lova, te se opredjeljuje
i lovostaja za koristnu divljač.


Tu privremenu naredbu zannenio je godine 1870. lovni zakon, koj je još
danas u snagu U § L toga zakona veli se, da se: „pravo regalno ukida ovim
zakonom bez svake odštete.´´


U najnovije vrierae radi se ozbiljno o tom, da se lovni zakon od godine
1870. novim izmienl t. j . da se takav prema crpljenom iskustvu domaćega
lovstva uredi.


Valjan lovni zakon neobhodno je potrebit za unapredjivanje lovstva; on
je glavni temelj na kojem će se podići rationalno lovstvo, kao što je to i u
drugih zemaljah učinjeno.


Od godine 1876. uredjen je kod nas porez na lov i lovne puške, te je
svaki lovac dužan uza se nositi lovnu kartu, koja vriedi za godinu dana, a
stoji 12 for. Osim toga plaća se od puške dvocievke na godinu porez od 2 for.


Zakonskim člankom XXIIL od godine 1863. o porezu na lov i lovne
puške propisuju posebne ustanove glede nošenja tih lovnih karta i odredjuju
novčane globe za učinjene prekršaje. Akoprem je dosta velik taj porez na lov
i lovne puške, te nestoji u razmjera prema vriednosti one divljači, koju lovac
u zapuštenom lovištu na godinu ubije, to je ipak s druge strane odvratio mnoge,
koji su prije nepovlašteno lovili, pošto su globe doista velike.


Načini lova i hvatanja divljači veoma su različiti u našoj domovini, te
zavise o mjestnih okolnostih i o samoj divljači, koja se lovi.


Ako uzmemo najprije na um lov na zvjeradi, onda znamo, da su naroda
našemu od vajkada bile poznate: hajke, lov zvjeradi po tražniku, t. j . na ponovcu
(friški snieg)^ zasjeda, hvatanje zvjeradi u jame i lov pomoću lovnog
željeza (škripac, kliešte i t. d.).




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 168 —


Najsnažnija zvjer u našoj domovini svakako je medjed, koga po ličkokrbavskoj
i riegko-mođruškoj županiji potražuju smjeli lovci kod brloga, te ga
izazivlju na megdan. Eedje se upriličuje na medjeđa hajka, a stari način lova
i hvatanje medjeda u jami napustiše danas. Jedino se još dogadja, da medjeda
ustriele iz zasjede, čekajući ga lovci na bli^u poljana i zobišta, kud on noću
na kvar izlazi. ´


Hajka na vukove bio je najobičniji način lova u prošlom vieku, a takav
način lova se još i danas rabi. Dobro pamte joŠ i danas stariji ljudi u bivšoj
vojnoj krajini na dobro tjerano hajke na vukove^ kojih onda sva sila bijaše.
Strogi vojnički red, koji se je i kod samih hajka obdržavati morao, urodio je
skoro uvjek dobrim lovnim uspjehom.


I svi ostali naciai lova, naime zasjedom, vabljenjem vukova i hvatanjem
u željeza i kurjačje jame, utamaniše takodjer množtvo vukova. Osobito je poslieđnji
način lova, naime hvatanje vukova u kurjačje jame u Hrvatskoj već od
mnogo stoljeća poznat, te su mnoge obćine još u prošlom i na početku ovoga
vieka kopali i uzdržavali takove jame. .


Lisica bilo je njekoČ, a imade ili i danas sva sila u našoj domovini. Ta
je zvjer najljuči neprijatelj svoj divljači nizkoga lova i glavna zaprieka, da je
lov u mnogih krajevih posve neznatan i slab.


Kako je god mudra i lukava, to ju lovci na više načina love, ijnenito:
hajkom sa psima i pogonići, zasjedom u lovarnici pred strvinom, na prolazu, na
povlaku i pred lisičjom jamom. Osim toga izkapaju lovci lisice iz lisičjih jama
i utamanjuju kad što čitava legla mladih, stavljaju joj željeza, zaklopiee i zamke.


Nu sve prije spomenute načine lova na lisice nadmašuje u novije doba
utamanjivanje lisica s otrovom i to strichninom. Taj silni otrov u svakom slučaju
najbrže i najuspješnije djeluje.


Trovanjem sa strichninom polučiše u Hrvatskoj i Slavoniji već vrlo povoljne
uspjehe i utamaniše u jednoj zimi više lisica i vukova, nego u prijašnje
doba najboljim! hajkami. Razumjeva se, da se taj posao trovanja imade uz
predhođnu dozvolu oblasti povjeriti samo pouzdanim osobam, da se ukloni
svaka pogibelj. U ogromnih šumah i branjevinah uz nedostatno lovačko osoblje
neda se niti pomisliti, da bi se skoro lisica riešili, ako ih trovanjem nebi utamanili,
S toga želi svaki pravi lovac, da se trovanje lisica i ostale zvjeradi u
našoj domovini iznimno još dozvoli nekoliko godina, dok se riešimo tih najljućih
neprijatelja sve ostale divljači.


A da jošte množtvo lisica mora obitavati po naših šumah i šikarah, to


zaključujemo iz službenih statističkih podataka o množtvu ustrieljene divljači


u domovini. Tako je . Hrvatskoj i Slavoniji godine 1889. utamanjeno 4926 ko


mada lisica.


Spomena je vrieđan još i lov na njeke zvjeradi, i to: lov na kune, tvo


rite, jazavce, divlje mačke i na vidre.


Lovom kuna baviše se najstariji žitelji naše domovine, dapače hrvatska


povjest spominje, da su u 12, 13 i u kasnijih stoljećih kunina krzna (raandu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~ 169 —


narie) kano propisanu daću ođ svojih podanika i kmetova sabirali velniože i
plemid. — Kaptolu zagrebačkom dužni su bili kmetovi još u prošlom stoljeća
davati u ime daće kuiiina krzua. Ta je zvjer od vajkada bila poznata u Sumah
naše domovine i uzdržala se je kod nas sve do danas.


U narodnom grbu kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije utisnut je i
oblik kune, dapače bio je i u kovanom banskom novcu iz 12. vieka nazvanom
„Moneta banalis" ili banoviea jasan otisak kune.


Kod nas hvataju najuspješnije lovci kune po ponovcu t. zv. tražniku,
slieedeć trag sve dotle, dok dodju do stabla u Šumi, u koje se je kuna zaklonila


Manje lukavoga i opreznoga tvorića hvataju lako u željeza, a isto tako i
jazavca, kojega jošte strieljaju iz zasjede pred jazbinom i na prolazu^ a lovei
ga izkapajo i iz jazbina.
Divlju mačku strieljaju ponajviše u hajci pred psi, nješto iz zasjede, a hvataju
nju takodjer i u gvoždja.


Vidrž- imade po svih naših riekah i većih potocih, dapače su mjestimice
vrlo štetne gojitbi riba i raka. Nu ta se zvjer od svih ostalih najmanje ubija
i to s toga, što je vrlo plaha i oprezna, i što se vješto sakriva.


Obični načini lova jesu još i hvatanje u gvoždja i zasjeda.
Spomenuv u kratko razne načine lova na zvjerad, još ću spomenuti i lov
na ostalu divljač.


Divljač visokoga lova, kao što su: jeleni, šarenjaci i srne love se najobilnije
hajkom sa pogonići i psi. Po velikih šumah i planinah priredjuju lovci
na srne hajke sa psi, koji uztrajno goneć tu divljač, dotjeraju istu k lovcu.
S gledišta gojitbe divljači ima se hajka sa psi — imenito na jelene i srne —
što više izbjegavati, jer se tim lovom divljač odviše raztjera, pa je zato u
mnogih lovištih hajka sa psi danas već posve prestala. Iz zasjede i šuljajuć se
strieljaju lovci takodjer spomenutu- divljač, nu skoro izključivo samo u zvjerinjacih
ili po takovih lovištih, gdje je vrlo mnogo imade.


U prošlom deceniju pojaviše se u Sriemu u većem broju i divlje svinje,
utekav iz zvjerinjaka grofa Chotteka, te se je sakrila u gustih šumah i branjevinah.
Pošto su učinile veliki kvar po tamošnjih poljanah, to je županijska
oblast odredila više hajka, kojom sgođom je ponješto i od ove divljači poubijano.


Statistički izkaz o obijenoj divljači bilježi nam, da je u sriemskoj županiji
god. 1889. što u zvjerinjaku, što opet u otvorenom lovištu ustrieljeno 132 komada
divljih svinja, a to je svakako mnogo.


Najizdašniji je u Hrvatskoj i Slavoniji nizki lov, i to na: zečeve, trčke,
prapelice, šljuke i divlje patke. Ta divljač nalazi se skoro posvuda u našoj
domovini.


Što se napose gnjetela tiče, koje lovci visokomu lovu pribrajaju, to se
varaždinska županija, imenito lovišta grofa Bombellesa odlikuju od svih drugih
u zemlji, pošto se tamo na godinu preko .... komada gnjetela ubije.


Koliko god nam se po priležećemu pregledu u prvi mah i pričinja velik
broj ubijenih zečeva u jednoj godini, naime 28.548 koma, to je ipak isti ne




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 170 — .
znatan obzirom na veliki zemljištni obseg naših osam županija i obzirom na
to, što se zec brzo i ?.1. plodi. Eazlog Je tomu taj, što sa naši ođnošaji lova
u zemlji vrlo neuređjeni.


Raznu perad nizkoga lova nalazimo osobito mnogobrojno po Slavoniji, po
cieloj Posavini i Podravini, imenito ima mjestimice mnogo pataka i šljuka.
Sriemske su pako bare, kao što Obedska bara, svietskoga glasa radi obilja
ritskih ptica i plivačica.
Spomenutu perad potražuju ili pojedini lovci i stneljaju izpred psa prepelicara
ili se sdruže đrnžtveni lovovi sa pogonići.
Divlje patke hvatahu u prijašnje doba, osobito po Posavini, na hiljade
komada svake jeseni u razapete mreže.


Što se osobito šljuka tiče, spomenuti ću, da je našom domovinom u proljeću
i jeseni prijašnjih godina prolazilo silno množtvo šljuka. Po najliepših
lovištih u Slavoniji i ostaloj Hrvatskoj ustrieliše lovci u jednomu danu pred
pogonići na stotine šljuka.


Od vajkada se rado baviše tim lovom u našoj domovini velikaši i plemići,
a prisustvovahu tovim lovovom odlični strani g03ti iz raznih zemalja.


Najliepši lovovi na šljuke bijahu kod nas od god. 1850,-™1870, — Sad
su Šljuke od godine do godine sve redje, a lovci se obćenito tuže, da jih je
malo naći, što nije niti čudo, jer jih svagdje nemilice strieljaju i u ono doba,
kada se pare i kad se sva ostala divljač čuva. Ako se neucini i glede toga
kakov red obzirom na lovostaje u proljeću na šljuke bar u zemaljah napredne
Evrope, onda će divljači u obće sve više ponestati. Ovdje prileži pregled o
ubitoj divljači u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1887. 1888. i 1889.


Pisac ovoga članka primio ga je nastojanjem ravnateljstva kr. gosp. i šumarskoga
učilišta u Križevcu, a dobrohotnim i revnim radom slavnoga kr.
statističkoga ureda u Zagrebu. ´


Iz toga se pregleda razabjre najbolje mnoUvo ubijene divljači i zvjeradi
u domovini za spomenuto trogodište. Pošto se u tom pregledu spomenuta ubijena
divljač osniva na službenih podatcih, to je isti za prijatelje lova u svakom
pogledu veoma zanimiv. Ponajprije se razabire vrst divljači i zvjeradi, koja kod
nas obitava i u kojih krajevih domovine. Zatim se opaža u skupnom iznosu
ubijene divljači razlika izmedju pojedinih županija, a odtud se može zaključiti
i na obilje divljači u obće. Napokon se razpoznaje i napredak učinjen u lovstvu
u pojedinih županijah utamanjivanjem štetne zvjeradi i gojitbom koristne divljači.


A. Pregled o ubijenoj divljači i zvjeradi .. tovatskoj i Slavoniji god. 1887.
L Korisina divljao.


1. Sisavci,
a) U
županiji ličko-krbavskoj: srna 136, veprova 1, zečeva 701, kunića
53, ostalih 10. Ukupno 901.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 27     <-- 27 -->        PDF

´ — 171 — .


b) U županiji modruš´ko-riečkoj: srna 267^´ zečeva 880, kunića 2,
ostalih 30. Ukupno 5717.
c) U županiji zagrebačkoj : srna 511, zečeva 6172, kunića 4, ostalih 30.
Ukupno 5717.
đ) U županiji varaždinskoj : jelena 23, lanjaca 8, srna 360, zečeva 11077,
kunića 358. Ukupno 11826.
e) U županiji belovarsko-križevackoj: srna 127, zečeva 2430, kunića
1, ostali L ,Ukupno 2568.
f) U županiji! požežkoj : srna 214, zečeva 2104, kunića 5, ostalih 25.
; Ukupno 2348. "
g) U županiji virovitičkoj : jelena 25,´lanjaca 8, srna 190, zečeva 1542.
Ukupno 1765.
h) U županiji sriemskoj : jeleHa 16, lanjaca 12, srna 190, zečeva 3684,
kunića 14, ostalih 96. Ukupno 3939.
Svega: jelena 64, lanjaca 28, srna 1922, vepar 1, zečeva 275G0, kunića
"437, ostalih 242, ili usvemu sisavacar 30293 kom. -.


; ".,, 2. Ptice. ,
a) U županiji ličk o - krbavskoj : tetreba 17, alpin. kokoška 77, Iještarka
6 trćaka 32, prepelica 160, prdavaca 3, div. gusaka 42, div. pataka 181,
liske 4, čaplje 1, šljuka 20, kozica 10, div. goluba 378, bravenjaka i droz(
iova 50, ostalih 15. Ukupno 996.


b) U županiji modruško-rieckoj: tetreba 30, alp. kokoška 38,Iještara 37,
trčaka 324, prepelica 342, prdavaca 62, div. gusaka 36, div. pataka 230,
lisaka 30, droplja i čaplja 4, šljuka 299, div. goluba 544, bravenjaka 1058,
ostalih 342. Ukupno 3376.


c) U županiji zagrebačkoj : Iještara 18, gnjetela 92, trčaka 1438, prepelica
3214, prdavaca, 61, div. gusaka 45, div. pataka 1669, lisaka 205^
droplja i čaplja 107, šljuka 1961, kozica 64, div, goluba 4220, bravenjaka
784, ostalih 269. Ukupno 11143.


d) U županiji varaždinskoj : Iještara 285, gnjetela 3073, trčaka 7774,
prepelica 1788^ prdavaca 47, div, pataka 833, lisaka 18, đroplje 18,
, šljuka 967, kozica 27, div. goluba 427, bravenjaka 198, ostalih 259.


^ Ukupno 15614. \


e) U županiji be 1 o v a r sko - križevačkoj: Iještara 19, gnjetela 18,
trčaka 283, prepelica 225, prdavaca 4, div. gusaka 33, div. pataka 563,
lisaka 23, droplja i čaplja 35, šljuka 4.34, kozica 58, div, goluba 311^
bravenjaka 345, ostalih 145. Ukupno 2.9..


f) U županiji´požežkoj: Iještara 31, gnjetela 3, .trčaka 776, prpeiica 114,
prdavaca 87, div. gusaka 181,´ div, pataka 2214, lisaka 95, čaplja ll4,
šljuka 466, div. goluba 822/bravenjaka 1834, ostalih 93.. Ukupno 8057.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 28     <-- 28 -->        PDF

~ 172 ™ ,
g) U županiji virovitičkoj : Ijestara 36. trčaka 345, prepelica 1614, div.
^´ gusaka 21, div. pataka 912, lisaka 124, čaplja 37, šljuka 1226, div. goluba
822, bravenjaka C43, ostalih 93. Ukupno 5392.


h) U županiji srieraskoj : gujetela 7, trčaka 345, prepelica 6526, prđavaca
174, div. gusaka 240, div. pataka 2385, lisaka 577, droplja i čaplja 131,
šljuka 867, kozica 166, div. goluba 855, bravenjaka 237, ostalih 322.
Ukupno 12833. . ´


Svega; tetreba 47, alpin. kokoška 115, Ijestara 328, gujetela 3193,
trcaka 11664, prepelica 1508-3, prdavaca 438, div. gusaka 508, div, pataka 8987,
lisaka 1076, droplja i čaplja 447, šljuka 6240, kozica 325, div, goluba, 4951,
bravenjaka 4849, ostalih 1766. U svem u ptic a 60,107.


Ukupno koristue divljaci god. 1887 — 90,400 ....


; IL Zvjerad.


L Sisavci.
a) U županiji 1 i . k o - krb a v sk oj: medjeda 2, jazavaca 45, vukova 77j
div. ...... 71, lisica 616, kuna 264, tvorića 4, lasica 12, ostalih 108.
^ Ukupno 1199,
b) U županiji modru ško-riečkoj: medjeda 12, jazavaca 42, vidra 2,
vukova 13, div. mačaka 17, lisica 285, kuna 48, tvorova 8, lasica 38,
ostali L Ukupno 466.
c) U županiji zagrebačkoj : jazavaca 123, vidra 53, vukova 32, div. mačaka
172, lisica 939, kuna .., tvorova 61, lasica 95, ostalih 29. Ukupno 1564.
d) U županiji varaždinskoj: jazavaca 25, vidra 20, vukova 4, div. mačaka
114, lisica 412, kuna 49, tvorova 148, lasica 726, ostalih 42.


- Ukupno 1540. .
e) U županiji belo varsko-krizevačkoj: jazavaca 65, vidra 22, vukova 26,
div. mačaka 70, lisica 612, kuna 53, tvorova 92, lasica 28^ ostalih 8.
Ukupno 976.


f) U županiji požežkoj : jazavaca 72, vidra 29, vukova 42, div. mačaka 119,
lisica 472, kuna QQ, tvorova 238, lasica 116, ostalih 52. Ukupno 1206.


g) U županiji virovitičkoj : jazavaca 169, vidra 13, vukova 22, div, mačaka
117, lisica 767, kuna 86, tvorova 238, lasica 116, ostalih 52.
Ukupno 1751.


.) U županiji sriemskoj : jazavaca 169, vidra 7, vukova 22, div. mačaka 78,
lisica 791, kuna 33, tvorova 113, lasica lOl, ostalih 12. Ukupno 1267.
Svega: Medjeda 14, jazavaca 634, vidra 146, vukova 1545, div. mačaka 758,
lisica 4894, kima 658, tvorova 787, lasica 1611, ostalih 252, ili u svem u


sisavaca 9969 kom.


2. Ptice,
a) U župamji ličko-krbavskoj:
orlova i jastreba 47, sokola i kobaca 13,
sova 28, vrana i svraka ,235. Ukupno 323.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 29     <-- 29 -->        PDF

~ 173 ~


b) U županiji modruško-rieckoj: orlova i jastreba 111, sokolova i kobaca
85, sova 48, vrana i svraka 406, ostalih 57. Ukupno 707.
c) U županiji zagrebačkoj ; orlova i jastreba 431, sokola i kobaca 295,
sova 881, vrana i svraka 3646, ostalih 576. Ukupno 5329.
d) U županiji varaždinskoj : orlova i jastreba 624^ sokola i kobaca 583,
sova 231, vrana i svraka 3570, ostalih 150. Ukupno 5158.


e) U županiji´belovarsko-križevačkoj: orlova i jastreba 171, sokola i
kobaca 80, sova 156, vrana i svraka 752, ostalih 640. Ukupno 1709.
f) U županiji požežkoj : orlova i jastreba 900, sokola i kobaca 580,


sova 217, vrana i svraka 2831^ ostahh 726. Ukupno 5254.
g) U županiji virovitičkoj ; orlova i jastreba 675, sokola i kobaca 1834,
sova 678, vrana i svraka 5816, ostalih 510. Ukupno 9513.
h) U županiji sriemskoj : orlova i jastreba G74, sokola i kobaca 613,
sova 202, vrana i svraka 3283, ostalih 709. Ukupno 5481.
Svega: orlova i jastreba 3633, sokola i kobaca 4083, sova 1941, vrana
svraka 20539, ostalih 3368- U svemu ptica 33,564.


Osim toga ubijeno je skitajućih pasa i mačaka u županiji lićko-krbavskoj 43,
mođruško-riečkoj 122, zagrebačkoj 823^ varaždinskoj 464, belovarsko-križevačkoj
251, požežkoj 569, virovitičkoj 1753, sriemskoj 404. Ukupno 4429.


Ukupno zvjeradi god. 1887. — 47.962. kom.
Po tom iznosi broj ubijene divljači i zvjeradi god. 1887. —
138,362 kom.


.. Pregled o ubijenoj divljači i 2;vjeradi . Hrvatskoj i Slavoniji


god. 1888.


L Koristna divljač.


L Sisavci.
a) U županiji ličko-krbavskoj: srna 102, divokoza 10, zečeva 731, ku.
nića 60. Ukupno 903.
b) A županiji modruško-riečkoj: srna 288, zečeva 1033, kunića 2,
ostalih 500. Ukupno 1823.
c) U županiji zagrebačkoj : srna 017, zečeva 4670, kunića 65, ostalih I.
Ukupno 5353.
đ) U županiji varaždinskoj : lanjaea 2, srna 235, zečeva 8605, kunića 376.
Ukupno 9219.
e) U županiji belovarsko-križevačkoj: srna 91, zečeva 2033, kunića 3,


ostalih 1. Ukupno 1616.
f) U županiji požežkoj : srna 172, zečeva 2033, ostalih 2. Ukupno 2207.
g) U županiji virovitičkoj : jelena 10, lanjaea 0, srna 161, zečeva 1586,


ostalih 65. Ukupno 1825.
h) U županiji sriemskoj : jelena 10, lanjaea 3, srna 122, mečeva 2835,
kunića 3j ostalih 86. Ukupno 3059.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 30     <-- 30 -->        PDF

. -^^ 174 -.-;


Svega: jelena 20, lanjaca 8, srna 1789, divokoza 10,, zečeva 23014, kunića
509, ostalih 655. U svemu sisavaca 26005 ....


, 2. Ptice.
a) U županiji ličko-krbavskoj: tetreba 13, a!p. kokoška .2, Iještara 7,
trčaka 26, prepelica 222, div, gusaka 29, div. pataka 125, lisaka U ,
šljuka 29, div. golaha 527, bravenjaka 15, ostalih 1., Ukupno 1021. .
b) U županiji modruško-rieckoj: tetreba 22, Iještara 55, tr6aka 176,
prepelica 311, prdavaca 10, div. gusaka 33, div- pataka 247, lisaka 14,
čaplja 5, šljuka 188, kozica 20, div. goluba 385, bravenjaka 950, ostalih 385.
Ukupno 2801,
c) U županiji zagrebačkoj : Iještara 55, gnjetela 50, trcaka 857, prepelica
3388, prdavaca 121, div. gusaka 115, div. pataka 2221, lisaka 165,
čaplja 69, šljuka 1341, div. goluba 799, bravenjaka 548, ostalih 548.
Ukupno 10359. , ^
d) U županiji varaždinskoj : Iještara 1, gnjetela 3382, trčaka 3645, prepelica
2756, div. pataka 748, čaplja 4, šljuka 790, kozica 13, ostalih 244.
Ukupno 41593,
e) U županiji belovarsko-križevačkoj: Iještara 26, gnjetela 7, trčaka
381, prepelica 408, prdavaca 16, div. gusaka 12^ div. pataka 475,
lisaka 30, čaplja ´84, šljuka 236, kozica 13, ostalih 395. Ukupno 2550.
f) U županiji požežkoj : Iještara 44, gnjetela 20^ trčaka 482, prepelica 409,
prdavaca 29, div. gusaka 149, div. pataka 1468, lisaka 68, čaplja 167,
šljuka 381, kozica 3, div. goluba 1084, drozdova i bravenjaka 2171,
ostalih 4L Ukupno 7016.
g) U županiji virovitičkoj : Iještara 13, trčaka 603, prepelica 1456, div.
gusaka 74, div. pataka 635, lisaka 70, čaplja 513, šljuka 725, kozica 2,
div, goluba 227, bravenjaka 225, ostalih 66. Ukupno 4609.
.) U županiji sriemskoj : gnjetela 3, trčaka 183, prepelica 3370, prda,
vaca 170, div. gusaka 341, div. pataka 1820, lisaka 417,. čaplja 67,
šljuka 474, kozica 65, div. goluba 674, bravenjaka 129, ostalih 77.
Ukupno 7892. -
Svega: tetreba 35, alp. kokoška 2, Iještara 201, 3462, trčaka 6343, prepelica
12930, prdavaca 446, div. gusaka 753, div. pataka 7739, lisaka 775,
čaplja 909, šljuka 4164, kozica 132, div. goluba 4036, bravenjaka 4149,


ostalih 1763. UUkupn o
svemu ptic a 47839 kom.
koristn e divljač i god. 1888 — 73844 kora.
II Zvjerad.
1. S i s a V c i.


a) U županiji ličko-krbavskoj: rnedjeda 5, jaza vaca 34, vukova 73, ma


covana 127, lisica 1074, kuna G88, tvorova 15, lasica 41 ostalih 74.


Ukupno 2131. "" ´




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 1.7n ~
b) U županiji modruško-^rieckoj: medjeđa´ 10, jazavaca 50, vidre % vukova
22, macovana 11, lisica 233, kuna 153, tvorova 14, lasica 10.
Ukupno 516.


e) U županiji zagr ebaSkoj: jazavaca 74, vidra 32, vukova 9, macovana 114,
lisica 924, kuna 58, tvorova 73, lasica 127. Ukupno 1411.


đ) U županiji varaždinskoj : jazavaca 170, vidra 39, macovana 117,
lisica 451, kuna 39, tvorova 12, lasica 681, ostalih 681. Ukupno 2330.
e) U županiji belovar sko-križe vackoj: jažavaca 62, vidra 29, vukova 11,
macovana 45, lisica 341, kuna 29, tvorova 57, lasica 31. Ukupno ....
f) U županiji požežkoj : jazavaca 138^ vidra 21, vukova 43, macovana 69,


lisica 389, kuna 41, tvorova 113, lasica 99, ostalih 27. Ukupno 940.
g) U županiji virovitičkoj : jazavaca 113, vidra 15, vukova 14, maco


vana 143, lisica 659, kuna 107, tvorova 82, lasica 308, ostalih ....
^ Ukupno 1742. .
h) U županiji sriemskoj : jazavaca 69, vidra 6, vukova 4., macovana 85,


lisica 723. kuna 63, tvorova 73, lasica 78, ostalih 64. Ukupno 1204.
Svega: medjeda 15, jazavaca 719, vidra 145, vukova 215, macovana 711,


lisica 4794, kuna 1178, tvorova 439, lasica 1376, ostalih 1287. Ukupn o
sisavac a 10879 kom,
2. Ptice .


a) U županiji ....-krbavskoj: orlova i jastreba 66, sokola i kobaca 23,
sova 14, vrana i svraka 244. Ukupno 347.
b) U županiji modruško-riečkoj: orlova i jastreba 50, sokola i kobaca 91,
sova´59, vrana i svraka 280, ostalih 39. Ukupno 519.
c) U županiji zagrebačkoj : orlova i jastreba 468, sokola i kobaca 302,
sova 265, vrana i svraka 3690, ostalih 399. Ukupno 5124.
d) U županiji varaždinskoj: sokola i kobaca 864, sova 266, vrana i
svraka 3806, ostalih 10. Ukupno 4946.


e) U županiji belo varsko-križevačkoj: orlova i jastreba 332, sokola i
kobaca 77, sova 72, vrana i svraka 664, ostalih 168. Ukupno 1313.
f) U županiji požežkoj: orlova i jastreba 438, sokola i kobaca 260,


sova 142, vrana i svraka 1980, ostalih 229. Ukupno 3889.
g) U županiji virovitičkoj : orlova i jastreba 461, sokola i kobaca 2492,
sova 458, vrana i svraka 7476^ ostalih 328. Ukupno 11235h)
U županiji sriemskoj : orlova i jastreba 678; sokola i kobaca 650,
. sova 192, vrana i svraka 2878, ´ostalih 1080. Ukupno 6591.
Svega: orlova i jastreba 2492, sokola i kobaca 4759, sova 1478, vrana i
svraka 20927, ostalih 2263. Ukupno ptica 41.920 kom.


Osim toga ubijeno je skitajućih pasa i mačaka: u županiji ličko-krbavskoj
74, modruško-riečkoj 163, zagrel)ačkoj 842, belovarsko-križevačkoj 264,
požežkoj 864/virovitičkoj 1866, sriemskoj ´372. Ukupno 4446.


-Ukupno zvjeradi god. 1888. — 47245 kom.
Po tom iznosi broj ubijene divljaci i zvjeradi za
godinu 1888 ~ 121,089 ....




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 176 —
C. Pregled o iibij^ioj divljači i zvjeradi n Hrvatskoj i Slavoniji ,
god. 1889.
I. Koristila divljač.
1. Sisavci.
a) U župaDiji licko-krbavskoj: srna 66, divokozaS, zečeva 713, ostalih 10.
Ukupno 791.
b) U županiji modruško-rieckoj: srna 280, zečeva 1247, kunića 20,
ostalih 14-Ukupno 1561.
c) U županiji zagrebačkoj : srna 596, zečeva 6366, kunića 1, ostalih 33.
Ukupno 6996,
d) U županiji varaždinskoj: jelena 3, lanjaca 20, srna 320, veprova 1,
zečeva 11457, kunića 333, ostalih 4. Ukupno 12228.
e) U županiji belovarsko-križevačkoj: jelena 2, lanjaca 3, srna 77,
veprova 1, zečeva 1356, kunića 219, ostalih 102, Ukupno 1760.
f) U županiji požežkoj : srna 213, veprova 2, zečeva 2680, ostalih 8>
Ukupno 2903.
g) U županiji virovitičkoj : jelena 25, lanjaca 36, srna 167^ veprova 3,


zečeva 2269, kunića 12, ostalih 12. Ukupno 2524.
h) U županiji sriemskoj : jelena 16, srna 132, veprova 132, zečeva 2470,
kunića 6. Ukupno 2756.
Svega: jelena 46, lanjaca 59, srna IBbO, veprova 130, zečeva 28548,
kunića 691, ostalih 183. Ukupno sisavaca 31.519 kom.


. : ; ^ 2. P t i c e. ,
a) U Županiji ličko-krbavskoj: tetreba 27^ alp. kokoška 156, Iještara 15,
trčaka 1, prepelica 430, div. gusaka 17, div. pataka 134, lisaka 1, čaplja 1,
šljuka 29, kozica 10, div. goluba 765, đrozdova i bravenjaka 28. Ukupno 1614.


b) U županiji mođruško-riečkoj: tetreba 10^ alp, kokoška 80, Iještara 99,
gajetela 5, trčaka 400, prepelica 381, prdavaca 2, div. gusaka 39, div.
pataka 326, lisaka 17, čaplja 19, šljuka 227, kozica 20, div. goluba 859,
bravenjaka 779, Ukupno 3838,


c) U županiji zagrebačkoj : Iještara 183, gajetela 51, trčaka 3238, prepelica
3789, prdavaca 146, div, gusaka 68, div. pataka 4111, lisaka 150,
čaplja 56, šljuka 1841, kozica 67, div. goluba 870, bravenjaka 726,
ostalih 121. Ukupno 13417.


d) U županiji varaždinskoj : gnjetela 3517, trčaka 6566, prepelica 2558;
prdavaca 62, div,, pataka 569, lisaka 3, čaplja 17, šljuka 704, ostalih 436,
Ukupno 14432.


e) U županiji belovarsko-križevačkoj: Iještara 24. gnjetela 387,
trčaka 735, prepelica 429, prdavaca 19, div. gusaka 8, div, pataka 350,
lisaka 2, čaplja 7, šljuka 277, kožica 12, div. goluba 154, bravenjaka 234,
ostalih 535. Ukupno 3169.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 33     <-- 33 -->        PDF

177


f) V županiji požežkoj : Ijei^tani 31, gnjc^teia 2, trčaka 43L prepelica 747,
prdavaca 2^), div. gusaka Ml, div. pataka 1G;34, lisaka 42, ćaplja 212,
šljuka 502, div. goluUa 1252, braveujaka 856, ostalih lo2. Ukupno 6031.


g) l> županiji virovitičkoj : Ijestara 23, gnjetela 15., trčaka 819, prepelica
1802, div. gusaka 61, div. pataka 807, lisaka 30G, čaplja 292,
šljuka 1432, kozica 1, div. goluba 376, bravenjaka 882, ostalih 133.
Ukupno 7179.


h) U županiji sriemskoj : trčaka 170, prepelica 3138, prdavaca 17(3, div.
gusaka 205, div. pataka 1428, lisaka 272, čaplja 205, šljuka 508, kozica
40; div. goluba 493, bravenjaka 86, ostalih 180, Ukupno 6901.


Svega: tetreba46.alp.kokoika 23G,lje^tara 875,gnjetela 4117, trčaka 10360,
prepelica 13264, prdavaca 430, div. gusaka .)30, div. pataka 9449, lisaka 793,
čaplja 809j šljuka 5520, kozica 150, div. goluba 4769, bravenjaka 3591,
ostalih 2174. Ukupno ptica 56632 ....


U svemu koristne divljači god. 1889. — 88151 kora.


II. Zvjerad.
1. Sisavci.
a) U županiji li čko-krbavskoj: medjeda 12, jazavaca 24, vukova 52,
div. mačaka 42, lisica 845, kuna 349, tvorova 19, lasica 40. ostalih 4.,
Ukupno 1398.
b) U županiji modruško-riečkoj: medjeda 9, jazavaca 92, vidra 7,
vukova 27, macovana 24, lisica 455. kuna 143, tvorova 33, lasica 21,
ostalih 34. Ukupno 84..
c) U županiji zagrebačkoj : jazavaca 71, vidra 45, vukova 5, div. mačaka
129, lisica 873, kuna 99, tvorova 95, lasica 210, ostalih 78.
Ukupno 1605.
d) U županiji varaždinskoj : jazavaca 32, vidra 40, vukova 3, macovana 92,
lisica 470, kuna .., lasica 721, ostalih 785. Ukupno 2178.
e) U županiji b e I o v a r s k o - k r i ž e v a č k o j: jazavaca 42, vidra 15, vukova 16,
macovana 33, lisica ...^ kuna 28, tvorova 40, lasica 16\ ostalih ...
Ukupno 586.
f) U županiji požežkoj : jazavaca 117. vidra 10, vukova 3L macovana 68,
lisica 341, kuna´39, tvorova 109, lasica 67, ostalih 43. Ukupno 826g)
U županiji virovitičkoj : jazavaca 97. vidra 18, vukova 13, macovana 270,
lisica 898, kuna 184, tvorova 374, lasica 716, ostalih 21. Ukupno 2590.
h) U županiji sriemskoj : jazavaca 133. vidra 18, vukova 32, macovana 87,
lisica 741, kuna 38, tvorova 70, lasica i 16. Ukupna 1235.
Svega: medjeda 21, jazavaca 608, vidra 153, vukova 178, macovana 745,
lisica 4026, kuna 915, tvorova 740. lasica 1907. cstahh 1069. Ukupno sisavaca
11262 ....


13




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 178


2. Ptice.
a) U županiji ličko-k rbavskoj: orlova i jastreba 55, sokola i kobaca 39,
sova 15, vrana 28-±, ostalih 229, Ukupno 622.
b) U županiji HiodruškG-riećkoj: orlova i jastreba 122, sokola i kobaca
87, sova 44, vvaiaa i svraka 521, ostalih 105. Ukupno 879.
c) U županiji zagrebačkoj : orlova i jastreba 898, sokola i kobaea 606,
sova 371, vrana i svraka 38.9, ostalih 715. Ukupno 8094
d) U županiji varaždinskoj: orlova i jastreba 7, sokola i kobaea 668,
sova 42., vrana i svraka ...., ostalih 22. Ukupno 4183.
e) U županiji belovarsko-križevačkoj: orlova i jastreba 112, sokola i
kobaea 172. sova 8<), vrana i svraka 609, ostalih 93. Ukupno 1075.
f) U županiji požežkoj: orlova i jastreba 354, sokola i kobaea 299,
sova 171. vrana i svraka 2358, ostalih 4L Ukupno 3223.
g) U županiji virovitičkoj : orlova i jastreba 837, sokola i kobaea 3583,
sova 934, vrana i svraka U243, ostalih 673. Ukupno 17270.
h) U županiji sriemskoj : orlova i jastreba 47., sokola i kobaea 839,
sova 147, vrana i svraka 2747, ostalih 440. Ukupno 4657.
Svega: orlova i jastreba 2860, sokola i kobaea 6293, sova 2196, vrana i
svraka 24721, ostalih 2328. Ukupno ptica 28398 kom.
Osim toga ubijeno je skitajućih pasa i nmčaka: u županiji ličko-krbavskoj
9., modruško-rieckoj 231, zagrebačkoj 1449^ belovarsko-križevačkoj 178,
požežkoj 804, virovitičkoj 2914, sriemskoj
27.. Ukupno 5947.
U svemu zvjeradi god. 1889. — 55607 kom.
Prema tomu ubijeno je god, 1889. divljači i zvjeradi


143.763 kom.
Iz predidućih pregleda razabire se, da je u gojitbi koristne divljači najnaprednija
županija varaždinska, zatim zagrebačka, onda sriernska i požežka.


Zvjeradi je najviše utamanjeno u županiji virovitičkoj, onda zagrebačkoj
i varaždinskoj. Međjeda je najviše utamanjeno u modruško-riečkoj, a vukova u
ličko-krbavskoj županiji. Vriednost svekolike nstrieljene divljači i zvjeradi u
Hrvatskoj i Slavoniji u godini 1889, računajuč po srednjih cienah, iznaša
92,614 for.


Ako se uzme u obzir dosta znatan broj divljači, koja u tom pregledu nije
naznačena, jer si zvjerokradice istu priavojiše; onda se za spomenutu godinu u
okruglom broju 100,000 for. može označiti ukupna vriednost divljači.


Lov u našoj zemlji znatno će unaprediti lovačka đružtva, koja danas već
u svakom gradu i povećem mjesta naše domovine postoje. Ako se ta družtva
za napredak lova svojski zauzela budu, nastojeć o tom, da se koristna i vriedna
divljač u pojedinih lovižtih što bolje uzčuva i uzgoji, onda će ta grana privrede
u zemlji okrenuti na bolje.


Njekoja lovačka družtva u zemlji mogu se već danas pohvaliti svojini
liopimi lovnimi uspjesi.




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 35     <-- 35 -->        PDF

179


Osobito pohvalao može se spomenuti brižno nastojanje^hrvatskoga lovačkoga
družtva% kojemu .. .. čelo staviše prvi hrvatski velikaši n domovini,
zatim poznati strukovnjaci šamarake i naravoslovne struke, nastojeć o tom,
da se shodnim lovnim zakonom i drugimi uredbami naši, lovni odnošaji što
prije urede i poboljšaju.


Dao Bog da bude njihov rad sretan i uspješan.


Pismo 12 Slavonije.


Najnoviji „dogadjaj" u slavonskih šumah jeste ponajprvo takozvana veleprodaja
jednoga kompleksa od preko 2000 rali hrastove šume u Yrbanjskoj i
Županjskoj šumariji, a dr-ugo je, dosta slabi uspjeh kod prodaje godišnjih sječina
napram rezultatom prvašnjih godina. Što se tiče prvoga đogadjaja, to je isti
sigurno poznat svima šumarima, jer je.jesenas uzvitlao „mnogo vike ni za što*
i po novinah i po saborih. Komu su trgovački odnošaji sa dužicom zadnjih
godina poznati, taj ne će ni časka podvojiti, daje prodaja onoga kompleksa


— najvećega, što je do sada u Slavoniji na dražbi nudjen ~ posve opravdana.
S tom prodajom hćelo se dvoje postići: 1. polučiti stanoviti godišnji novčani
prihod, koji je kao u privatnom, tako i državnom gospodarstvu toli nuždan;
2. oteti se donekle stagnaciji ciena, koja je nastala usljed prekomjerne produkcije
dužice. Prva je svrha već polučena, jer se je postigla svota veća, nego
li ju je samo miDistarstvo proračunalo, — a komu su poznati uvjeti pod kojima
je taj kompleks na 10 (deset) godina prodan, taj ne će ni časka podvojiti, da
će i na buduće ciene dužice ta prodaja više povoljno, nogo li nepovoljno djelovati.
S tom prodajom skopčana je naime gradnja pilane, i to ne tek kakove
god pilane! Osnova iste mora kroz ministarstvo proći, a istom kada dobije
ministarsko odobrenje, moći će ju dostalac, a taj jeste Tukorj-Biedermann
izvesti i podići. Akoprem su uvjeti te prodaje izvanredno strogi, ipak je bilo
šest ponuda, — a to je ...., da je hrastova šuma još uviek onaj objekt u
koji se rado ulaže novac. Uz taj kompleks morao je dostalac nolens-volens
primiti i zaostale, neprodane godišnje sječine u procjenbenoj vriednoti od preko
200.000 for.: komu je poznato^ da takove na dražbi »propale" sjecine i kašnje
jako težko svoga kupca nadju, taj će priznati, da je to od šumske uprave
veoma domišljat „schachzug" bio. Sada je stvar gotova^ a šumarima onoga kompleksa
upravo je zaviditi, što će udjed te prodajo obogatiti svoje izkustvo ne
samo u trgovačkom, nego i u drvo-tehničkom pogledu
Drugi događaj je taj, da je ciena dužici pala, i da je usljed toga ostalo
nekoliko neprodanih sječina kao u državnih tako i uamoviuskih šumah. Uzrok
tomu biti će ponešto Bosna, a ponešto valjda i filoksera, nu ta nesgoda neće
po svoj prilici dugo potrajati? — najveći posjednici hrastovih šuma ni ne misle
na to, da snize cienu surovom materijalu, a to je dobar znak.