DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1892 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 1.. ~
Da li je ustanovljena snsliedica užitka valjana ili ne, može se izpitati,


kad se potraži stanje, u koje će dotični iiređjajni razred dospjeti onda, kad


mine prva obhodnja i ako se rečena suslieđica točno provede.


Shodno će biti, da se ovo stanje ne samo brojevno označi, nego da se


sravni i sa gore pomenntimi mapaini, u kojih je normalna suslieđica urisana.


Isto tako moraju se zaredati čistine, koje se u smisla § 5. šumskoga


zakona odmah pošumiti imaju, a tako i one čistine, koje se tečajem ciele


obhodnje sa gospodarstvenoga gledišta pošumiti moraju.


Manje čistine imaju se uvrstiti u ono razdobje, u kojemu su i bližnje po


rastline, dočim treba veće i osamljene čistine u ono razdobje uvrstiti, u kojemu


će njihovo pošumljenje biti najprikladnije. Čim je površina uredjena^ onda se


prelazi na uredjeuje prihoda.


Kod velikih šum^, te ondje, gdje je šumarenje takovo, da se zahtieva, da
budu razlike u godišnjem uživanju što manje, valja prema tomu kod uredjenja
prihoda shođan obzir uzeti.


U. tu svrhu imaju se obračunati one drvne gromade, koje će imati u dobi
svoje porabe dotični pododsjeci, koji su uvršteni u jedno razdobje.
U slučaju, kad se drvne gromade pronadju u sječivih porastlinah neposrednom
procjenom i mjerenjem, obračunavaju se prihodi, koji će još biti,
tako, da se dotičnoj drvnoj graraadi pribroji pi´irast, koji će posliediti do one
dobe, kad će se drvna gromada unovčiti.


Za ine pođođsjeke procieni se prihod na drvu iz skrižaljke o prirastu i
0 prihodu.


Za dobu uživanja sbog jednostavnijeg računa uzima se. sredina razdobja.
Ako se sbroje ovako dobiveni prihodi po razđobjih, onda se možemo uvjeriti o
tom, u koliko se naime prihodi na drvnoj gromadi u pojedinih razđobjih medjusobno
razlikuju.


Ako su ove razlike tako znatne, da prema tomu udešeno uživanje neodgovara
svrbi namjenjenoj šumskom gospodarstvu, onda se imaju prihodi na
drvu u pojedinih razđobjih valjano odrediti.


Nu kod tog ođredjivanja ima se paziti, da se izbjegne što većim razlikam
u površinah razdobja, zatim da se prihod na drvu tako izravna, da se izmjerom
pojedinih pododsjeka suviše ne poremeti ustanovljeni sječni poredak. Čim je
na taj način razšestarenje po plohi učinjeno, treba ovo izpitati glede pripadajućih
mu površina i glede prihoda na drvu.


Što se površina tiče, to treba prije svega konštatovati, da li je ovim razšestarenjem
na koncu obhodnje doista postignut normalni dobni razmjer odnosno,
da li se njemu bar približava ili ne.


0 tom se može svaki lahko osvjedočiti tini, ako sastavi jedan poseban
izkaz, koji u tu svrhu pregledno predočuje dobne razrede po sadanjem stanja
razžestarenja i napram onom normalnom stanju, koje se želi postići.


Prihod na drvu izpita se na taj način, da se užitna množina (množina
svake godine uživat se imajuće drvne gromade) kontrolnim računom pronadje i