DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 105 — Prije nego li se upustlimo n pobliže razglabanje naše razprave, imamo ovdje Davesti, kojim povodom i s kojih glavnih motiva su krajiške imovne obćine postale? U bivšoj vojnoj Krajini bile su šume i sva žumska zemljišta svojinojn vojnoga krajiškog erara. Već godine 187L bijahu poprimljena shodna sredstva, da se zakonitim putem odkupe prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, koja imadjahu krajiški stanovnici u erarialnih šumah, ležećih u bivšoj vojnoj Krajini. To je bila naime uzvišena intencija Njegova cesar. i kralj, apostolskoga Veličanstva, našega premilostivnoga kralja, da se svim krajiškim obiteljim i obćinam šumskim zakonom od 3. veljače 1860. u savezu s izdanim pravilnikom za šumsku službu za krajiško područje zajamčena prava na drvo, pašu i druge, bud kojeg imena užitke, iz krajiških erarijalnih šuma izluče odgovarajući dieiovi šuma i šumskoga tla, ter da se takova njima u samostalnu upravu predadu. Prava uživanja, kojim bijahu obterećene krajiško-erarijalne šume prije odkupa šumskih služnosti, protezahu se na: a) dužnost davati oblastim za sve erarijalne gradjevine u krajiškom obsegu potrebito drvo za gradju, u koliko naime u tu svrhu stajaše prikladna materijala na razpolaganje; h) dužnost davati potrebito gradjevno i tvorivo drvo krajiškim mjestnim, crkvenim i školskim obćinam za gradjevine svake vrsti; c) dužnost podmirivanja cielokupne potrebštine ogrievnih drva u erarijalne i obćinske svrhe; te napokon na d) pravo krajiških žitelja na bezplatno dobivanje drva za gradju i ogriev u svrhu namirenja kućnih potrebština, na pašu i žirovinu za vlastitu stoku, nakon predhodnoga popisa marve, u otvorenih šumah : pravo izvažati ležeća drva; pravo sjeći drva za manje kućne potrebštine iz bukovih i nuzgrednih porastlina uz naročito propisno izdanu doznačnicu izvan sječne dobe prema ustanovam Šumskoga zakona: pravo pobirati žir, bukvicu i kesten u svrhu pokrića potrebština za vlastitu stoku prema i)ropisom šumskoga zakona, ter pravo sakupljati paprad izvan zabrana i stelju od lišća i brsti u onoj množini, u koliko je to dopustivo prema ustanovam §§, 11. i 12. šumskoga zakona. Izlučenje ili ođkup pređnavedenih prava šumskih služnosti bje zakonom od 8. lipnja 18?1. odredjen tako, da se krajiškim žiteljem i obćinam izluči i u podpuno pravo vtastničtva preda polovica iz obsega onih erarijahiih šuma, u kojih su imali pravo ušumljenja, a da druga polovica ima ostati izključivo pravo vlastničtva države. Provedba izhičenja šumskih služnosti bje povjerena središnjem u povjerenstv u pod neposrednom upravom c. kr, glavnoga zapovjeduičtva, kao bivše krajiške zemaljske upravne oblasti. |