DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 104 — Tz ..... 0Y8 škaio vidi se, da broj udaljenosti´r pada u 4o*\ a to će reći: akJ se vrh .>tabla vidi kroz 45^ onda je visina stabla jednaka udaljenosti 0(1 stabla do sredine stroja, jer tang X 45^´= 1 t j . radiasu, ..... ovomu mogao bi se svaki okrug, koji je providjen stupnjevi, upotrebiti za mjeraču visine, a može se i skala postaviti barem do 45^ ako se od 0^*—45"^ razđieli u svakoj četvrti sa brojem miliiuetara, koje četvrti r kniga čine. Dalnji razdieiei mogu se učiniti ?amo proračunanjera, kako je u gornjem pregledu skale naznačeno. 17 ostalom može se dogoditi, da se sa strojem ne može stati uprav na onu udaljenost, koju r predstavlja, nego bliže ili dalje. U tom slučaju ima se od odčitanog broja metara uzeti manje onda, ako se prlbližujemo stablu. Ako ... se udaljili odnosno približili za \´s udaljenosti, onda se ima Vio od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Ako smo se udaljili odnosno približili za \U udaljenosti, onda se ima ^/lo od odčitanja odbiti odnosno pribroj´iti. Ako smo se udaljili odnosno približili za V2 udaljenosti, onda se ima ^/10 od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Ako smo se udaljili odnosno približili za 1 udaljenosti, onda se ima ^lo od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Da se to obračunanje udaljenosti prištedi, upotrebi se stroj, koji imade krugova za tri udaljenosti, pak se onda udaljenost stabla prama stroju promieniti može. Ja sam za ovaj stroj zatražio patenat, te sam ga dao kod jedne od najboljih tvornica u Beču izraditi. Cieiiu ću mu posve umjerenu ustanoviti u svrhu, da ga može svaki pojedini šumski ured i svaki šumar nabaviti. 111.^´ Ustrojstvo imovnih obćina u bivšoj hrvat-slavon. vojnoj Krajini. Piše Mijo Vrbamć, kr. vlad. šumarski nadzornik. I. Jedna velevažna uredba uvedena je u bivšoj hrvat.-slavon= vojnoj Krajini ustrojem imovnih obćina u smislu zakona od 15. lipnja 1873. Tim se je naime stvorila zajednica za svaku bivšu krajišku pukovniju svih područnih političkih obćina kao cjelina, kao moralna korporacija, u svrhu zastupanja zajedničkih interesa žiteljstva odnosne pukovnije glede uprave i gospodarenja putem diobe dotičnoj krajiškoj pukovniji u vlastničtvo pripadših lugova, šuma i inoga šumskoga tla. Vidi opazku uredništva na strani 24, broja 1. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 105 — Prije nego li se upustlimo n pobliže razglabanje naše razprave, imamo ovdje Davesti, kojim povodom i s kojih glavnih motiva su krajiške imovne obćine postale? U bivšoj vojnoj Krajini bile su šume i sva žumska zemljišta svojinojn vojnoga krajiškog erara. Već godine 187L bijahu poprimljena shodna sredstva, da se zakonitim putem odkupe prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, koja imadjahu krajiški stanovnici u erarialnih šumah, ležećih u bivšoj vojnoj Krajini. To je bila naime uzvišena intencija Njegova cesar. i kralj, apostolskoga Veličanstva, našega premilostivnoga kralja, da se svim krajiškim obiteljim i obćinam šumskim zakonom od 3. veljače 1860. u savezu s izdanim pravilnikom za šumsku službu za krajiško područje zajamčena prava na drvo, pašu i druge, bud kojeg imena užitke, iz krajiških erarijalnih šuma izluče odgovarajući dieiovi šuma i šumskoga tla, ter da se takova njima u samostalnu upravu predadu. Prava uživanja, kojim bijahu obterećene krajiško-erarijalne šume prije odkupa šumskih služnosti, protezahu se na: a) dužnost davati oblastim za sve erarijalne gradjevine u krajiškom obsegu potrebito drvo za gradju, u koliko naime u tu svrhu stajaše prikladna materijala na razpolaganje; h) dužnost davati potrebito gradjevno i tvorivo drvo krajiškim mjestnim, crkvenim i školskim obćinam za gradjevine svake vrsti; c) dužnost podmirivanja cielokupne potrebštine ogrievnih drva u erarijalne i obćinske svrhe; te napokon na d) pravo krajiških žitelja na bezplatno dobivanje drva za gradju i ogriev u svrhu namirenja kućnih potrebština, na pašu i žirovinu za vlastitu stoku, nakon predhodnoga popisa marve, u otvorenih šumah : pravo izvažati ležeća drva; pravo sjeći drva za manje kućne potrebštine iz bukovih i nuzgrednih porastlina uz naročito propisno izdanu doznačnicu izvan sječne dobe prema ustanovam Šumskoga zakona: pravo pobirati žir, bukvicu i kesten u svrhu pokrića potrebština za vlastitu stoku prema i)ropisom šumskoga zakona, ter pravo sakupljati paprad izvan zabrana i stelju od lišća i brsti u onoj množini, u koliko je to dopustivo prema ustanovam §§, 11. i 12. šumskoga zakona. Izlučenje ili ođkup pređnavedenih prava šumskih služnosti bje zakonom od 8. lipnja 18?1. odredjen tako, da se krajiškim žiteljem i obćinam izluči i u podpuno pravo vtastničtva preda polovica iz obsega onih erarijahiih šuma, u kojih su imali pravo ušumljenja, a da druga polovica ima ostati izključivo pravo vlastničtva države. Provedba izhičenja šumskih služnosti bje povjerena središnjem u povjerenstv u pod neposrednom upravom c. kr, glavnoga zapovjeduičtva, kao bivše krajiške zemaljske upravne oblasti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 106 — ´ Pod upravom i nađ2orom ovoga povjerenstva poslovala su ^u svakoj bivšoj krajiškoj pukovniji mjestna povjerenstva, koja su sastojala 1. jednoga štopskoga častnika krajiške uprave, jednoga sudbenoga gastnika i jednoga šumarskoga činovnika, zatim iz četiri izaslanika , izabrana po pukovnijskom zastupstvu. Dio5a šuma preduzimala seje izmedju države i cieiokupnosti ^svake pukovnijske obćine. Daljnja razdjelba šuma i šumskoga tla po mjestih i obćinah pukovnijskim obćinam pripadajućega diela, isto tako i način i mjera, kako i koliko ga imaju ili pukovnijske obćine u istinu, ili mjestne obćine prema svojem đielu, ili pako na to ovlaštene krajiške zadruge ili pojedini mjestni žitelji uživati, bje prepušteno uz sudjelovanje oblasti postavljenim zastupstvom krajiških pukovnija, kao lih obćinski posao. Kod izlučenja šuma i šumskoga tla uzeo se je obzir u smislu ustanova zakona od .. lipnja 1871. o odkupu šumskih služnosti u glavnom na aronđiranje diela, pripadajućeg državi, a nadalje u koliko moguće nastojalo se, da se. i onaj dio šuma, koji bi imao pripasti skupnosti ciele pukovnijske obćine, bude tako izlučen, da se zajedničko namirenje potrebština na drvu i inih šumskih užitaka pojedinim mjestim što trajnije u blizini osigura, ili da se usljed ođkupa prava služnosti pripadajući šumski dielovi čim bliže za svako mjesto izluče. Imenito pako moralo se je pri diobi za tim ići, da se vriednost šumskih dielova, izlučenih za pojedinu pukovniju, zaista na polovicu prebija s dielom, koji je pripao državi. Mjestna povjerenstva za odkup prava šumskih služnosti imala su u smislu ustanova posebnoga naputka, izdana s previšnjega mjesta zakonom od 8. lipnja 1871. preduzimati mjestne izvide, ter uvaživ pri tom sve moguće okolnosti, sastaviti điobnu osnovu za svaku pojedinu pukovniju, a dalje istu predlagati središnjem povjerenstvu na daljnju razpravu. Na takove diobne osnove, koje su svestrano točno izpitane i eventualno prije izpravljene, izdalo je središnje povjerenstvo za odkup šumskih služnosti diobnu odluku, koja je sa svimi k razpravi spadajućimi prilozi priobćena u posebnoj sjednici pukovnijsko,-obćinskom zastupstvu, koje je nakon točnoga pretresivanja i proučenja cieloga operata dalje razpravljalo o tom, da li se ima odnosni operat u cielosti prihvatiti, ili pako u nekih dielovih preinačiti? Cim je pukovnijsko-obćinsko zastupstvo prihvatilo diobnu odluku središnjega povjerenstva, bude o tom činu sastavljen zapisnik, te zatim cieli diobni operat predložen na konačno odobrenje c k. glavnom zapovjedničtvu u Zagrebu, kao krajiškoj zemaljskoj upravnoj oblasti za bivšu vojnu Krajinu. Troškove, nastavše oko provedbe izlucenja šumskih dužnosti do dobrovoljne nagode, odnosno do prihvata diobne odluke, nosila je sama država. Razprava o odkupu prava šumskih služnosti započela je već god. 1872. najprije u slavonskih predjelih, ter se ređomice po pojedinih pukovnijah provadjala tako, da je bivša lička krajiška pukovnija god. 1880 kao zadnja na red došla, i tim bude u roku od osam godina taj veoma, važan rad za cielo bivše krajiško područje dovršen. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
107 II. Uslied prediiavedeiiih razprava bje odmah miždno, da zemaljska ujjravna oblast, shodno odredi u svrhu primanja, ter sbog uprave i uuMioga gospodarenja žuma i šumskoga tla, koje je pripdo odkupom prava šarnskili služnosti krajiških žitelja, prema ustanovam zakona od 8, lipnja 1871., u vlastničtvo pukovnijskim obćiuam. To je sbilja i učinjeno zakonom od 15. lipnja 187a. o imovni h obćina h u hrv.-slav. vojnoj Krajini. Ovim zakonom bje odredjeuo, da imadu sačinjavati sve mjestne obćine, spadajuce do sada u teritorij jedne krajiške pukovnije, jednu posebnu samostalnu imovnu obćinu, koja da zastupa njih sve i sav njihov imetak. Vrhovno pravo nadzora nad ukupnom upravom imovnih obćina pridržala si je država, a vršilo ga je glavno zapovjednictvo. kao krajiška zemaljska upravna oblast, po vladinom povjereniku. Tako se ustrojiše sliedeće imovne obdne: 1. Licka imovna obeina sa sjedištem u Gospiću. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 18. rujna 1880. 89.707.... rali šume i inih šumskih zemljišta u nove. vriednosti od 5,772.513 sf, for. Odnosna diobna odluka nije još konačno do sada potvrdjena, jer se vodi razprava glede namaknuća novčanih sredstava za njezino uzdržavanje, buduć spada u kategoriju pasivnih imovnih obćina u smislu § 21. ces. i kr, naz´edbe od 15. srpnja 1881. glede sjedinjenja hrv.-slavon. krajiškoga područja s kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. 2. Otočka imovnaobćina sa sjedištem u Otočcu. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 9. rujna 1879. 137.658,855 rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 14,253.111.72 for. 3= Ogulinska imovna obćina sa sjedištem u Ogulinu. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 15. kolovoza 1878. 105.173.8i rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 18,954.306.19 for. 4- Slunjska imovna obćina sa sjedištem u Rakovcu kraj Karlovca. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 16. srpnja 1874 27.846.90 rali šume i inih šumskih zemljišta u novč. vriednosti od 2,29..673.8. for. Ova imovna obćina spada u kategoriju pasivnih imovnih obćina, ter još teče razprava glede namaknuća manjkajućih joj novčanih sredstava za njezino uzdržavanje (§. 21. ces. i kr. naredbe od 15. srpnja 1881). 5. I. banska imovna obćina sa sjedištem u Glini. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 15. ožujka 1874. — 25.249...^. rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 3,778.728.52 for. I ova imovna obćina spada u kategoriju pasivnih imovnih obćina, a glede nje valja ista primjetba, kao i za slunjsku imovnu obćinu. 6. II. banska imovna obćina sa sjedištem u Petrinji. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na tenielju diobne odluke od 22. siečnja 1874. 39.878 78 rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 4,221.013... for. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
. -^ 108 — , Ova imovna oMina je takodjer pasivna, ter i 2a nju valja ista primjetba kao i za sluojsku imovnu obćinu. 7. Križevacka imovna obćiiia sa sjedištem u Belovaru. Ista je dobila u svoje vlastaičtvo na temelju diobne odluke od U . srpnja 1S74. 51.730.48 rali šume i iaih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosii od 5,415.990.?8 for. 8. Gjurgjevacka imovna obeina sa sjedištem u Belovaru. Ista je dobila u svoje vlastaičtvo na temelju diobae odluke od L ožujka 1874. — 77.295.43 rali šume i inih šumskih zemljišta u nov6. vriednosti 9,878.575,48 f. 9. Gradiška imovna obćina sa sjedištem u Novojgradiški. Ista je dobila u svoje vlastiiičtvo na temelja diobne odluke od 7. studenoga 1873. — 58.349.45 rali šume i inih šum. zemljišta u nove. vriednosti od 7,628.951.14 f. 10. Brodska imovna obćina sa sjedištem u Vinkovcih. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od 23. rujna 1873. — 74.036.43 rali šume i inih šumskih zemljišta u nove. vriednosti od 36,065.894.25 for. i 11. Petrovaradinska imovna ob ć ina sa sjedištem u Mi tro vici. Ista je dobila u svoje vlastničtvo na temelju diobne odluke od L ožujka 1874. — 64 997.42 rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 20,254.692.97 nove. Opaža se, da je uslieđ diobne nagode, sklopljene medju I I banskom imovnom obćinom i medju političkom obćinom Nov i Sisak , izlučen potonjoj obćini prema diobnoj odluci pripadajući dio šuma iz obsega II. banske imovne obćine u svrhu ustrojenja samostalne 12. NovosisaČke imovne obćine sa sjedištem u Sisku u površini od 508.64 rali šume i inih šumskih zemljišta u nove. vriednosti od 44.093.91 f. Nadalje su u smislu zakona od 20. srpnja 1875, 0 uzpostavi žumberačk e imovn e obćin e pripadajući šumski dielovi izlućeni iz saveza sluBJske imovne obćine u svrhu ustrojenja samostalne žumberačke imovne obćine, koja se je dalje u smislu §, 4. zakona od 8. lipnja 187 L 0 odkupu prava šumskih služnosti na temelju zaključka zastnpstva iste imovne obćine podielila medju političke obćine Sošice i Kalje. Prema toj diobi dobila je obćina Sošice 2.156... rali u vriednosti od 144.792.8o for, a obćina Kalje 1.031.88 rali u vriednosti od 115.684,97 for. šume i inoga šumskoga zemljišta. Iz gornjih podataka razabire se, da,su imovn e obćin e prigodom odkupa prava šumskih služnosti iz krajiško-erarialnih šuma? dobile u svoje vlastnictvo ukupno 751.932.95 rali šume i inih šumskih zemljišta u novčanoj vriednosti od 128,521.452.34 for. ; III Čim su diobne odluke središnjega povjerenstva za odkup prava šumskih služnosti pravomoćne postale, bijahu provedenjem zakona od 15. lipnja 1873. 0 imovnih obćinah shodne odredbe izdane od vrhovne zemaljske upravne oblasti u svrhu konstituiranja zastupstva imovne obćine za svaku pojedinu imovnu obćinu, na koje zastupstvo prešao je djelokrug pukovnijskoga zastupstva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 109 -- Zastupstvo imovne obćine sastavilo se je iz poslanika, izahraaili u smislu obćinskoga reda od 8. ..... 187.1. od cbćin&kih zastupnika svake mjestne obćine, spa mjestne obćine s brojem žitelja do 3000 — jednoga, mjestne obćine s 1)..... žitelja preko 7000 — tri poslanika i uprav toliko zamjenika. Taj izbor obavio se je odmah po ustrojstvu ntjestnoga obćinskoga vieća u prisutnosti jednoga odaslanika upravne k(>tarske oblasti. Okružni upravitelj, kao stalni vladin povjerenik imovne obćine, ima na prednavedeni način izabrane zastupnike i: skupštinu sazivati; u svojoj prvoj skupštini biraju oni iz svoje sredine absolutnom većinom glasova L-pravljajući odbor, koji sastoji iz jednoga predsjednika i retiri odbornika, zatim iz zamjenika predsjednika i četiri zamjenika odbornika. Skupštine zastupstva imovne obćine, koje se smiju samo u prisutnosti vladinoga povjerenika obdržavati, diele se u redovite i vanredne. Ove skupštine ima pravo sazivati predsjednik, nu ipak je on dužan svaki saziv istih pravodobno oblasti do znanja staviti. Redovite skupštine saziviju se svake godine u jesen, da ustanove godišnji proračun, i u proljeće, da pregledaju godišnje račune. U" slučaju, da bi trebalo važne i žurne predmete raspravljati, ima predsjednik pravo, vanreduu skupštinu sazvati; obvezan je pako to učiniti, ako oblast odredi, i ako to iz bud kakva uzroka upravljajući odbor ili polovica zastupnika imovne obćine zahtieva. PosKje izbora upravljajućeg odbora postavlja zastupstvo imovne obćine pod predsjedanjem predsjednika na pređlog šumarskog izaslanika zemaljske upravne oblasti^ koji prvoj skupštini redovito prisustvuje, gospodarstven i ure d i potrebito šumarsko osoblje za uprava i nadzor šuma imovne obćine. U gospodarstvenom uredu, koji je upravljajueem odboru podčinjen, ima da bude bar; jedan šumarnik ili nadšumar kao upravitelj; jedan protustovni k ujedno računovodja; jedan ili više pisarničkih činovnika i jedan poslužnik. Šumarsko nadzorno osoblje, koje je gospodarstvenom uredu neposredno podčinjeno, ter koje treba vani u šume postaviti, ima sastojati iz jednoga kotarskoga šumara za svakih 10.000 do 30,000 rali i jednoga lugara za svakih 1000 do 3000 rali. Beriva i mirovine za činovnike i poslužnike kao i nagrade članovom upravljajućeg odbora za njihov trud ustanovljuje zastupstvo imovne obćine. Glede pristojbži šumarskih činovnika valja iztaknuti, da iste ne smiju biti manje od pristojba državnih šumarskih činovnika iste časti, postavljenih u području vojne Krajine; nadalje pako biva imenovanje činovnika samo pod istimi uvieti, što su propisani za naimenovanje krajiške zemaljske uprave« Prema prednavedenom, kako je naime postavljena poatupice koja imovna obćina i ustrojen gaspodarstveni ured za upravu i rukovodstvo šumskoga gospodarenja, bje odredjeno predavanje i primanje šuma, pripadših imovnim obćinam |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 110 — puteiu odkapa suinskib služaosti, na licu mjestr. putem povjereristvemm u prisutnosti izasl8inkj;i dotične imovne obćine i Lijezimh šumarsko - upravaili i nadzormn organa kao primatelja, ter mjestooga povjerenstva za odkup prava šumskih služnostih na ime državnoga šum. erara kao predavateija, uz intervenciju izaslanika zemaljske krajiške upi-avne oblasti. 0 ovom uredovnoBO činu bje sastavljen pviino-predajni zapisnik i zajednički zaključen i podpisan po članovih povjerenstva. Danom predaje šuma i šumskih zemljišta u vlastničtvo područnih imovnih obdna započelo je dielovanje gospodarstvenih odbora i gospodarstvenih ureda. U ])rvom početku bilo je raznih zaprieka u točnom provođenju zakona od 15. lipnja 1878. o imovnih obćinab. Prva neprilika je nastala tim, što nebje pri ustrojenju gospodarstvenih ureda dovoljnih strukovnih sila u potrebitom broju na razpolaganje., ter se raoralo segnuti za tudjimi ljudini, koji nisu poznavali nijestne odnošaje, a ni poti´ebštine i običaje naroda u Krajini. Ta neprilika se tekom nekoliko godina jedva odstranila, jer je ipak kasnje moguće bilo domaće sinove za službu šumarsku kod imovnih obćina zadobiti, koji su patriotičkim marom sve svoje fizične i umne sile uložili u svrhu unapredjivanja šum,skoga gospodarenja. Ne manjih zaprieka bilo je i s naniještenjem lugaiskoga osoblja za nadzor područnih šumskih srezova. I.) prvi čas trebalo je mnogo toga osoblja, a sposobnih, vriednih i čestitih službenika nije bilo moguće odmah dobiti; usljed takovih nepovoljnih oduošaja dogadjale se većkrat nepravilnosti u službovanju, koje su se ..... vremenom odstraniti mogle. U ostalom se mora još jedna glavna okolnost iztaknuti. da nisu imale imovne obćine u prvi mah tiovčanih sredstava za ustrojstvo svoje, ter je valjalo kod novčanih zavoda uzeti zajmove u svrhu pokrića nastavših gospodarstvenih troškova, koji zajmovi su dakako u kratkom roku namireni, cim se naime shodno upriličilo, da se namakne novca iz tekućih dohodaka prodajom drva. Odmah bje odredjeno, da se zajedničkimi sumarni i šumskim! zemljišti po trajno gospodariti ima prema ustanovam šumskoga zakona i pravilnika za šumarsku službu od god. 1860., ter da treba sastaviti osnovu o racionalnom gospodarenju za šume, izlučene svakoj pojedinoj iniovnoj obćini. Na temelju takovih osnova sastavljali su gospodarstveni uredi imovnih obćina posebne osnove za sječnju drva i za šumski ogoj svake godine. Naročito dvosječnom osnovom imalo se u prvom redu obzir uzeti na pokriće potrebština na drvu za gradju i za ogriev pravoužitničkih zadruga. Ove osnove su se u jesenskih skupštinah po gospodarstvenom uredu predlagale na odobrenje zastupstvu imovne obćine, a zatim na konačno izpitanje i potvrdu zemaljskoj upravnoj oblasti. Novčani suvišci iz dohodaka šuma imovnih obćina, koji su preostali nakon namirenja gospodarstvenih i gojitbenih troškova, ter iza pokrića potrebštine pravoužitnika, imali su se obratiti prije svega na osnivanje, gradjenje i uzdržavanje cesta, na protoke i zaplave, na pošumijenje Krasa, na gradnju škoJa, na obće koristne zavode i na druge slične cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
-m ~~ 0 tom oprtH-iieljenju kao i o riar,imi, kako da se na pojedine (>bćine i sela porazdieii suvifeik od dobitka L4imskoga, koji je preostao iza p.okriča troškova za investicije, obavljene u korifst imovnim obćiiiam, ima /.aključiti zastupstvo imovne obćine prigodom ustanovije?jja godižnjeg proračuna. Zakijučci zastupstva i gospodarstvenog odbora imovne olićine podfiasaii su se na odobienje zemaljskoj oblasti, a ova je shodae odredbe na takove zaključke izdavala podjedno s potrebitirui uputami u okvira zakona od 1.- lipnja 1873. ter prema ustanovam šumskoga zakona u svrhu točnog i savjestiiog vrženja šumsko-upravnlh i redarstvenih propisa„ U obće vršilo je c, kr. glavno zapovjedmčtvo, kao bivša krajiška zemaljska npravna oblast, već pcčam od ustrojenja imovnih obćina god. 1873. vrhovni nadzor nad ukupnom upravom spomenutih korporacija po svojem izvjestitelju, jednom šumarskom liadzoruiku^ kojemu bje u pripou´\oć pridioljen jedan šumar. Šumarski nadzornik obavljao je redovito svoja služljena predgiedavanja \i obsegu šuma područnih krajiških imovnih obćina i podnai^ao odnosna izvješća zemaljskoj upravnoj oblasti o .\.]\\. obnaštajih, imenito s predlozin´ia glede unapredjivanja šum. gospodarstva i odstranjenja eventualno proaašavših aeiirednosti i nepravilnosti u vršenju službenih dužnosti sa strane šumsko-iipravnih i redarstvenih organa. Vrhovni nadzor pako nad upravom šuma, pripadših iz saveza IL banske im.ovne obćine a o v o s i s a č k oj imovnoj obćiai. nadalje nad apravom šuma gjurgjevačke i križevačke imovne obćine, koji dielovi bijahu god. 187L već s materom zemljom sjedinjeni, prešao je u smislu zakona od 15. lipnja 1873. na kr. brv.-slav.-daim. zemalj. vladu, odjel za unutarnje poslove, a postavljen je za referadu vladni tajnik kao šumarski izvjestitelj. IV. , -´ Tečajem osamgođišnjeg obstanka institucije imovnih obćina u bivšoj hrv.slav. Krajini pokazalo se je u praksi, da je obzirom na razae okolnosti u samoupravi imovnih obćina ter u interesu daljnjeg uspješnog gospodarenja istih od prieke nužde, da se takove odredbe zakonitim putem izdadu, koje će pokazavše se´ nedostatke u upravi i rukovodstvu gospodarenja kod imovnih obćina sanirati. To je bivša krajiška zemaljska upravna oblast u istinu i učinila god. 1881. prije, nego li je hrvat.-slavom krajiško podracje sjedinjeno s kraljevinami Hrvatskom i Slavonijom. Njegovo ces. i kralj, apostolsko Velišanstvo blagoinvoljelo je naime previšnjim riešenjem od 6. srpnja 1881. potvrditi zakon od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno preinaćuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah u hrv.-slav. Krajini, ter ujedno odobriti siiedeće k tomu spadajuće naputke, i to: a) Naputak za provedbu u § 4. zakona od 8. lipnja 1871. o odkupu šumskih služnosti određjenog uredjenja načina i mjere zajedničkog uživanja ... i šumskoga tla za pravoužitnike po pukovnijskili kotarih. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 112 — b) Naputak ^. izmjeru, procjenu i uređjenjo gospodareiva sa S\imami imovnih ohC-mn u irv.-slav. Krajini; i c) naputak za službovanje i gospodarenje kod imovnih obćina. Ovdje se u kratkom izvadku navadjaju ustanove, koje su u pogledu uprave imovnih obćina temeljem predpome.utoga zakona i naputaka izdane- Zakonom od 11. srpnja 188L odredjeno je naime u glavnom sliedeće: 1. Aktivno i pasivno izborno pravo kod izbora zastupstva pripada samo onim zastupnikom mjestnih obćina, koji uživaju pravo služnosti, i koji su prema tomu članovi imovne obćine. 2- Zastupnici mjestnih obćina treba da biraju iz svoje sredine absolutnom većinom glasova prema razmjerju broja stanovničtva tako, da mjestne obćine s brojem žitelja do 5000 — jednoga, a one preko 5000 — dva poslanika i toliko zamjenika biraju. 3. Izbor 61anova za gospodarstveni odbor je stegnut na cetin odbornika i njihos´^e zamjenike. Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje vrhovna zemaljska upravna oblast izmeđju trojice predložnika, koje zastupstvo imovne obćine u tu svrhu iz ukupnosti svih svojih članova predlaže. 4. Giede uporabe dohodaka od drva i od drugih šumskih proizvoda bje odredjeno, da se takovi dohodci imaju u prvom redu upotrebiti za namirenje kućnih potrebžtina članova imovne obćine. Preko te potrebe preostavši suvišak valja da se unovči u korist imovne obćine. Tim načinom dobiveni novci imaju se ponajprije upotrebiti za podmirenje poreza, nameta i drugih daća, propisanih od posjeda imovne obćine, zatim za pokriće troškova gospodarstva i ogoja šuma. Iza toga preostavši suvišci iz dohodaka treba da se obrate na osnivanje, gradjenje i uzdržavanje cesta, na protoke i zaplave, na pošumljenje krasa, na škole, na obće koristne zavode i na drage slične cieioj imovnoj obćini probitačne svrhe. Za slučaj pako, da dobitak iz prihodnih suvišaka nedosiže za podmirenje poreza, gospodarstvenih i gojitbenih troškova, ili ako nikakovi suvišaka nepreostane, tad su članovi imovne obćine obvezani pripomagati u svrhu pokrića novčanih potreba plaćanjem razmjernih šumskih pristojba za užitke iz šuma, koje u naravi dobivaju. 5. Gospodarstveni odbor ima predstavljati imovnu obćinu samo upravni h pošlo V ih; sve dopise pako, upravljene na oblasti, urede i stranke u stvarih običnog poslovanja i službovanja ima podpisivati samo predsjednik, a uz njega upravitelj gospodarstvenog ureda imovne obćine. U tu svrhu mora predsjednik stalno obitavati u sjedištu gospodarstvenog ureda, za njegovo nastojanje pripada mu godišnja nagrada, plativa u mjesečnih obrocih. 6. Utemeljena je zajednička mirovinska zaklada za činovnike imovnih obćina. Istom zakladom upravlja zemaljska upravna oblast istim, načinom, kao i učiteljskom obskrbnona zakladom. Mirovinska zaklada činovnika imovnih obćina iznaša koncem srpnja 1S9L u vriednostiiih efektih 99.450 for, i u gotovom 354 for. 57 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 113 ™ 7. Imenovanje i premještenje svih tinovrnk^ i službenika imovnih obćina sliedi putem vrhovne zemaljske upravne oblasti ua temelju preclloga gospodarstvenog odbora i gospodarstvenog ureda, 8. Bje određjeno, da imaju svi šumarski činovnici i protustavnik gospodar, ureda položiti službenu jamčevinu iznosom jednogodišnje njihove place, i da se 9= redovite sjednice gospodarstvenog odbora drže samo svaka tri mjeseca, i da ima predsjednik takove sjednice jedino usljed osobitih povoda sazivati* Počam od L kolovoza 1881., kako je vojna Krajina sjedinjena s materom zemljom, vrši vrhovnu upravu i nadzor nad službovanjem i gospodarenjem imovnih obćina ... zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove* U tu svrhu ustrojeno je kod II. odsjeka odjela za unutarnje poslove šumarsko nadzorničtvo. Status činovnika, kod rečenoga nadzorničtva sastoji se sada iz: jednoga šumarskoga savjetnika, jednoga šumarskoga nadzornika, đvajuh šumarskih povjerenika i jednoga privr. šumar,-tehničkoga dnevničara. Službovanje i gospodarenje kod imovnih obćina biva u smislu ustanova naputka c), a isti naputak uveo se je postepeno prema zaključcim zastupstva i za gjurgjevačku i križevačku imovnu obćinu naredbenim putem, U smislu §. 21. ces. i kr. naredbe od 15, srpnja 1881. glede sjedinjenja hrv.-slav. krajiškoga područja s kraljevinami Hrvatskom i Slavonijom podielilo je kr. ugar. ministarstvo financija na ime pođpore pasivnim imovnim obćinam predujam u iznosu od 60.000 for., koji iznos bje prema faktično dokazanoj potrebi za pokriće manjka za obstanak slunjskoj i I. banskoj imovnoj obćini u razmjernih obroeih od slučaja do slučaja iz kralj. zem. blagajne doznačivan. U. to ime dobila je slunjska imovna obćina: god. 1882. — 8.000 for., 1883. — 7.787 for,, 1884. — 12.427 for, 1885. -, 5.601 for., 1886. - 1.000 for., ukupno 34.815 for.; — a I. banka imovna obćina godine 188L — 3000 for., 1882. — 5.468 for., 1883. — 8,399 23 for., 1881. — 9,409 for., 1886. — 2.614-73 for., ukupno 28.790 for. 96 nč.; obadvim imovnim obćinam podieljeno je dakle u svemu podpore iz gornje zaklado 63.605 for. 9G novč. Višak od 3.605 for. 96 nč. prema prvobitno dopitanom predujmu narasao je od medjutim dospjelih kamata, buđuć je bila svota koristonosno uložena. Osim gore dobivene podpore bje uz dozvolu visoke kr. zemaljske vlade I. banskoj imovnoj obćini za uzdržavanje tečajem god. 1887., 1888. i 1889. doznačena svota od 15.306 for. 5 novč., koja je bila kamatonosno uložena kao njezina nepotrošiva glavnica, nu pod tim uvjetom, da se. ima taj iznos u svoje doba nadoknaditi iz podpore, koja će se njoj za obstanak dopitati. Primjećuje se podjedno, da se vodi razprava izmedju kr. zemaljske vlade i kr. ugar. ministarstva za poljodjelstvo glede namaknuća novčane podpore za obstanak pasivnih imovnih obćina, ter ima stalne nade, da će se taj predmet skorim pospiešenjera riešiti. U ostalom su posebnom odredbom kr, ugai^ mini- starstva financija riešene pasivne imovne obćine od plaćanja državnoga poreza |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 114 — .. svoje šume do daljnje odredbe, baš obziroiB na to, da raogu materialno ipak laglje izlaziti, dok se razprava glede novčane podpore konačno neneši. Sada se uzdržavaju slunjska i I. banska imovna obćina iz ono malih dohodaka, koji su g. 189L preliminirani za slunjsku imovnu obćinu s 15-920 f., a manjak iznaša 7099 for., te za I. bansku imovnu obćinu s 17.064 for. s manjkom od 12.243 fon, koji manjci imali bi se namaknuti iz u izgled stavljene podpore. Glavni dohodak kod obijuh ovih imovnih obeina sačinjavaju pako naknade za šumske štete, koje se ovršnim putem ućeravaju. IT materijalnom pogledu stoji najlošije I, banska imovna obćina. Glede prihoda i razhoda ostalih imovnih obćina za gospodarstvenu godinu 1891. navesti nam je sliedeće podatke: a) otočka imovna obćina prihodom od 151.200 for., a razhodom od 70.358 for., pokazuje se višak od 80.842 for.; b) ogulinska imovna obćina prihodom od 285.690 for., a razhodom od 82.945 for., pokazuje se višak od 202.745 for., nu ovdje se .... iztakouti, da se rezultira ovaj višak iz velike prodaje drva, koja su izlučena u već odavna za sječu dozrjelih porastlinah gorja Velika Kapela u svrhu utemeljenja nepotrošive matice; c) gjurgjevačka imovna obćina prihodom od 140.125 for., a razhodom od 124.576 for., pokazuje se višak od 15.549 for.; d) križevačka imovna obćina prihodom od 192.070 for., a razhodom od 91.151 1.)., pokazuje se višak od 100.919 for.; e) II. banska imovna obćina prihodom od 53.902 for., a razhodom od 54.281 for., pokazuje se manjak od 879 for., koji će se izravnati iz nepredvidljivih prihoda; f) gradiška imovna obćina prihodom od 65,594 for., a razhodom od 61.303 for., pokazuje se višak od 4291 for.; g) brodska imovna obćina prihodom od 400.480 for., a razhodom od 285.834 for., pokazuje se višak od 164.646 for.; opaža se podjedno, da se razhod ukazuje znatno velik, nu to čine mnoge investicije za gradnju cesta, doprinos raznim sveobćim svrham cielokupne imovne ohćine i t, d.; primjerice nam je ovdje navesti, da imovna obćina brodska u ime školskoga nameta za sve područne pravoužitnike doprinaša godimice 55.000 for.; i napokon h) petrovaradinska imovna obćina prihodom od 209.812 for., a razhodom od 154.199 ibr., pokazuje se višak od 55.613 for. I kod ove imovne obćine je razhod razmjerno dosta visok, a to se rezultira a toga, što ista takodjer mnogo investira godimice u sveobće svrhe, n. pr. iznašaju godino 1891. troškovi oko šumske gojitbe 22.422 for., doprinos za gradnju škola i crkava 19.000 for., a u ime namirenja 20^0 školskoga prireza za sve pravoužitnike 20.779 for. Trema gornjim podatcima razabrati će svaki od naših cieujenih čitatelja materijalno stanje pojedinih gore spomenutih imovnih obćina, te nenalazimo za nuždno, da se u tom pogledu u daljnje kakovo razglabanje upustimo, s toga |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 115 -™ prelazimo odmah ua razjašnjenje liaputaka a), b) i c) k zakonu od 11. rirpuja 188L, nu samo u kratkom orisu. Y. Naputak al k prediiavederiom zakonu i^adržaje u glavnoni ustanove za provedbu u §. 4. zakona od 8. lipnja 1871. ob odkupu šumskih služnosti odredjenog uredjenja načina i ..... zajedn.ičkog iiživanja suma i š^uniskoga tla za pravoužitnike bivše vojne Krajine. U tu svrhu ima se sastaviti uži ini kataster , u ..... treba da su prema faktično dokazanom stanju označene godišnje poti´ebštine svake pravouzitne zadruge, zatirn promiene, nastavše u tih zadrugah diobom, kupom ili prodajom zcmljistnoga posjeda. Međju pravoužitnike valja po obstojećih propisih ubrojiti: a) mjestn e obćine; b) crkvene obćiue; c) školske obcine: d) krajiške obitelji, koje su do 8- lipnja iSTL u zadružnoj svezi živile i e) krajiške obitel j i^ koje doduše pravu krajii^ku zadrugu sačinjavale nisu, nu koje su ipak u svoje vrieme krajiške dužnosti u pogledu d a v a n j a vojnika izpunjavale. Glede tumačenja pr a voužitničtva u obće nastali su razni nazori prigodom provedbe sastavka užitnoga katastra, ter je usljed toga izdala visoka kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, shodne normativne naredbe od 19. srpnja 1888. broj 23.550 .. iS87. i od 18. prosinca 1889. broj 32.299. U svrhu sastavka užitnoga katastra treba putem gruntovne oblasti ustanoviti : 1. sve krajiške obitelji, navedene gore pod d): 2. sadanje gruntovničke posjednike onih selišta, od kojih su diobom pod d) navedenih obitelja poslije god. 1871. nastala nova selišta, zatim. 3. gruntovnički posjed oranica i livnda pod I. i 2. označenih vlastnika; nadalje imadu mjestni načelnici sporazumno sa jednim zastupnikom imovne občine iztražiti, da li i koje krajiške obitelji u dotičnoj mjestnoj občini spadaju medju pravoužitnike, navedene pod e). Istodobno sa spoHienutimi predradnjami imaju se u svrhu sastavka užitnoga katastra nuždna izvidjenja povjerenstveno predazeti glede godišnje poprječne potrebštine drva za gradju i ogriev za sve pravoužitnike. Dotično povjerenstvo treba da svaku mjestnu obćinu obidje, ter točnim izvidom na licu mjesta ustanovi: broj i veUčinu gradjevnih objekta pravoužitnih mjestnih, crkvenih i školskih obćina, ter poprječnu veličinu kuća i gospodarstvenih sgrada pravoužitnih obitelja prema potrebštini za jedno selište, za ^/4, ^/4 i V* selišta, a nadalje godišnju potrebštinu ogrieva za krajiške pravoužitne zadruge, za obćinske urede, za škole i potrebito deputatno drvo, koje pripada svećenstvu i učiteljem. Zatim treba poprječno proračunati za pojedine gradjevne objekte godišnju nužđnu količinu gradjevnog drva i eventualno za paienje vapna i opeka, ter i novčanu vriednost istih. Upitno povjerenstvo ima pođjedno ustanoviti i broj konja, goveda, ovaca i krmadi, koji je neobhodno potrebit za valjano gospodarstvo cielog, ^/4, ^^/4 i ^/4 selišta. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
. — 116 — Fakon dovršenih gore spomenutih predradnja ima se cJeli operat predati gospodarstvenom uredu imovne obćine, koji onda na temelju dobivenih podataka ..... propisu sastavi užitni kataster, naime za svaki kotar dotične mjestne obćine treba da izkaže: pravoužitne mjestne, crkvene i školske obćine, zatim pravoužitue zadruge redom po tekućimi kućnimi brojevi s oznakom njihove godišnje pripadnosti. Tako sastavljen užitni kataster dostavi se onda u izvornom primjerku svakoj u području imovne obćine ležećoj gruntovnoj oblasti, koja izprava služi kao gruntovni uložak. ....... vremena nastavše promjene u posjedu kod pojedinih pravoužitnih zadruga bud diobom, buđ prodajom ili kupom, treba da dotične stranke prijave gospodarstvenom uredu i zatraže na temelju odnosnih izpr^-va provedbu takovih promjena u katastru, što ima reSeni ured evidentirati a podjedno kod dotične gruntovne oblasti zamoliti, da se takova promjena zabilježi u ondje se nalazećem primjerku užitnog katastra. Broj cielog, ^/4^ V^ i V* selišta, ustanovljen prigodom sastavka užitnog katastra, nesmije se pod nikakovimi uvjeti umnožiti. Dioba užitnoga diela pako ograničena je tako, da se užitni dio, pripadajući cielom selištu, u skrajnom slučaju podieliti može samo na četiri diela, ^/4 selišta samo na tri, a ^/4 selišta samo na dva diela. Užitni dio V* selišta nesmije se dalje razđieliti. U slučaju, ako stranke unatoč propisane mjere užitnoga diela prigodom diobe medju sobom utanače razkomadanje izpod ove mjere, te takovo daljnje dieljenje zamole; to se dotičnoj molbi udovoljiti nesmije, nego se ima takova molba odnosno na predspomenute ustanove odbiti i stranke pozvati, da se glede diobe užitne pripadnosti u gore ustanovljenih granicah sporazume i da će se do postignutoga sporazumka ciela užitna pripadnost starom popisnom broju dodieliti, a tim povodom nastala nova selišta smatrati kao neovlaštena na šumske užitke. Propusti li koja stranka promjenu svoga posjeda, nastavšu diobom, prodajom ili kupom, pravodobno najaviti, to će se užitna pripadnost bez obzira na takove promiene dodieliti onom selištu, koji je u istinu upisan. U svrhu točne očevidnosti 0 izdanoj kolikoći drva pojedinim pravoužitnim zadrugam imaju se voditi kontrolne knjige, u kojih valja za svakoga pravoužitnika otvoriti jednu stranu, ter na istoj točno ubilježiti kolikoću doznačenih mu drva. Užitni kataster je vec kod svih imovnih obćina do sada uredjen, te se u točnoj evidenciji vodi, a vrhovni nadzor i upravu nad tim rukovodi u ime zemaljske vlade šumarsko nadzorničtvo. Savezno s prednavedenim imamo ovdje spomenuti imovnu maticui uporabu prištednja (vanredna sječa) kod imovnih obćina- Ako naime nakon dovršene izlučbe šumskih površina, koje su po taksacionom elaborata i užitnom katastru opredieljene za pokriće potrebštin^ pojedine pravoužitne obćine, preostaju još koji šumski đielovi; to se tada ovi smatraju u smisla naputka a) zajeđmčkom imovnom maticom, te iz prodaje drvne gromade, proiztičuće kao |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
, ´ — 117 — višak šumskoga dohodka iz. takovih šumskih dielova, dobiveni novčani utrže! sačinjavaju zakladu nepotrošivih glavnica imovne obćine. Ra5;uniije se samo po sebi, da se samo suvišci, preostavši iza pokrića cielokupnih upravnih i gospodarskih troškova i inih sveobćih investicija imovne obćine, obraćaju predspomenutoj zakladi. Svakako će zanimati naše cienjene čitaoce, ako navedemo svote upitne zaklade, koje su medjutim narasle kod pojedinih imovnih obćina pocam od osnutka od god. 1882. dO konca srpnja 1891., a te su sliedeće: Gjurgjevačka imovna obćina ima u vriednostnih efektih, a manje iznose pako u štedionici uložene — 96.618 for, 25 nč,; križevačka imovna obćina isto tako — 35.748 for. 7 ...; II. banska imovna obćina isto tako ~ 36.988 for. 64 nč.; gradiška imovna obćina — 83.650 for.; brodska imovna obćina u gotovom minus 128 1, a u vriednostnih efektih 2,588.037 for. 88´/2 nč. (ovaj minus dolazi odatle, što je iz zaklade predhođuo kod nabave vriednostnih papira predujmljeno, te se kod blagajničkog rukovodstva taj minus izravna) i, petrovaradinska imovna obćina u gotovom novcu 66 for. 39 novč-, a u vriednostnih efektih 1,119 612 for. 90 ... Zakladu nepotrošivih glavnica imovnih obćina rukovodi kr= hrv.-slavonska zemaljska blagajna pod kontrolom kr, računarskog ureda i pod vrhovnim nadzorom kr. zemaljske vlade. Ovi vriednostni efekti sastoje se iz državnih papira, imenito iz zajedničke papirne rente, zemljo-razteretnica hrvat.-slav- i ugarskih, ugarske zlatne i papirne rente i t. d., u obće iz takovih vriednota, koje od austro-ugarske države uživaju zajamčene kamate. Izakmiti nam je nadalje, da se ima prištednja na drvnoj gromađi u onih šumskih dirlovih, gdje su pravoužitnici glede pokrića svojih potrebština na drvu usamljeni, takođjer unovčiti; nu ne u zajedničku svrhu, već u korist onih pravoužitnika, koji su u dotičnih šumskih predieljih ušumljeni, ter koji su usljed dobroga gospodarenja sa svojimi šumskimi pripadnosti u istinu doprinjeli, da se je ova prištednja omogućila, Obzirom pako na okolnost, što se . načelu u šumah imovnih obćina mora umno i potraj no gospodariti, to imaju pravoužitnici samo pravo na uživanje potrajnoga prihoda, nipošto nije dozvoljeno sječom načeti šumske dielove, koji n. p. prema ustanovljenoj gospodarstvenoj osnovi nisu na redu da se uporabe. U slučajevih pako, ako preko vanredne drvne zalihe u šumah suviška neima, a ipak se ove zalihe u šumskih porastliuah, za sječu već pređozrjelih, nagomilane nalaze, to će se morati . gledišta racionalnoga gospodarenja osim sječe drvne gromade, opredieljene kao potrajni prihod, i vanredna sječa preduzeti i unovčiti s toga, da se tim predusretne padanju kvalitativne i kvantitativne vriednosti dotičnih dielova šume. Takova vanredna sječa smatra se prisilnim načetkom šumske glavnice, dotično potrebitim sredstvom, koje se u svakom umnom gospodarenju poprimiti mora. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
,: —.118 — Spomenuti prisilni oačetci šumskih glavnica mogu biti takovi, koji potiču: a) iz onih šuma, koje spadaju k zajedničkoj imovnoj matici ili b) iz onih šuma, u kojih su pravoužitnici sa svojim pripadnostima ušumljeni. Kamati, dospjeli od zaklade nepotrošivih glavnica a dobljenih vanrednom sječom, imaju se upotrebiti u prvom redu za namirenje poreza i inih upravnih i gospodarstvenih troškova, ter u svrhe, koje cieloj imovnoj obćini u korist služe, dočim se iz onih pod b) označenih šuma imaju dospjeli kamati od uloženih glavnica ili porazdieliti medju pravoužitnike, koji su u dotičnih šumskih pređielih ušumljeni, gdje se je vanredna sječnja drva preduzela, ili pako upotrebiti na investicije, koje će biti u korist tamo usamljenim pravoužitnikom. Dosada bje u tom pogledu tako prakticirano, da su novčani prišteđci i dospjele kamate iz zaklade nepotrošivih glavnica, koje su glavnice dobljene putem tanređne sječnje drva, upotrebljeni najprije u korist cielokupne imovne obćine za nauiirenje poreza i inih upravnih i gospodarstvenih troškova, te i u sveobće investicije imovne obćine, a iza toga preostavši višak u gotovini pribija se u eventualnom slučaju nepotrošivoj glavnici. To biva u glavnom s toga razloga, jer je sasvim opravdana, da na takovim dohodcima udioničtvuju bez razlike svi pravoužitnici jednakim dielom. Za primjer uzmimo ovdje petrovaradinsku imovnu obćinu, gdje imade mjestnih obćina i sela, koja su od šume veoma odaljena, te kojih pravoužitnici u redkih slučajevih mogu malo šta ili baš ništa uživati iz šuma, gdje su ušumljeni, dočim drugi n. p. žitelji iz Morovića, Grka i t. d. te blagodati u podpunoj mjeri uživati mogu. Takovih odnošaja ima prema grupiranju šuma i u ostalih imovnih obćinah. Iztaknuti nam je ovdje nadalje, da u smislu ustanova naputka b) k zakonu od IL srpnja 1881. treba u šumab imovnih obćina potrajno i umno gospodariti, a u tu svrhu imaju se te šume, kao što to biva u svakom uredjenom gospodarstvu, po strukovnih načelih i postojećih propisih sistemizovati. U potankosti tih propisa nemožemo se upuštati, jer nam to na ovom mjestu niti zadaća nije; u kratko nam je navesti, da valjaju glede toga iste ustanove, koje postoje i za državne šume, jedino u tom pravcu prilagodjene na cilj valjanog ustroja imovnih obćina i one zadaće, kojoj šume imovnih obćina u prvom redu služiti imaju. Smjer uredjenja umnoga šumarenja ide za tim, da se po strukovnih načelih ustanovi potrajni godišnji prihod obzirom na pojedine potrebštine pravoužitnika imovne obćine glede drva za gradju i ogriev, glede paše i žirenja, zatim obzirom na upliv šuma u zdravstvenom pogledu, na plodovitost tla i obitavanje n pojedinih okolicab. Nadalje da li se i u kojoj mjeri imaju u užitnom katastru ustanovljene potrebštine drva stegnuti, naročito u onom slučaju, ako za pokriće tih potrebština nedotječe godimice drvna gromada ustanovljenoga potrajnoga prihoda. Prema tomu nuždno je točno ustanoviti da li i za koje šumske proizvode, ter i u kojoj mjeri treba da pravoužitnici plaćaju takse za dobivene užitke u svrhu, da se tim načinom namaknu novčana sredstva za namirenje poreza i ostalih upravnih i gospodarstvenih troškova. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 119 — Izuzam samo pasivne imovne obćine, koje smo već prije gore naveli, dobivaju iz šinna svib ostalih imovnih obćiria pravoui^itnici drvo za ogriev bezplatno, a u izniimnli slačajevih kod dokazanoga siromaštva, kod požarii i inih elenien(:aniili nep()^4)da, pruža se prema potrebi i gradjevno drvo pravoužitnikom bezplatno. Za provedbu uredjenja šuma i umnoga gospodarenja u obće, tor i vodjenja evidencijo u tom smjeru, postavljeni su kod gospodarstvenih ureda imovnih obćiria posebni strukovnjaci u svojstvu šumarskih taksa tor a, bud iz staliža vlastitog činovnićtva dotičnih imovnih obćina, bud pako putem natječaja. Prema šumsko-gospodarstvenim načelim 1 propisom naputka b) ima sadržavati zapisnik ob uredjenju sumarenja sliedeće glavne momente: a) Podatke glavne o gospodarstvenih prilikah, naime: položajj površine, razdieljenje i omedja.senje šuma^ tlo i podnebje, vrsti drveda naročita kako iste uspjevaju, sadanje odnošaje šumarenja i postojeće pravne odnošaje; skrižaljku gospodarstvenih dotično uredjajnih razreda, u kojih su pojedini članovi imovne obćine ušumljenr, ter i brojevni izkaz, u koliko se u užitnom katastru za cielo, ^/4, ^/4 i V4 selišta ustanovljena potrebština drva za gradju i ogrjev, ter i inih šumskih proizvoda razmjerno stegnuti ima u onom slučaju, ako potrajni prihod nedotječeza godišnje namirenje već spomenutih potrebština, koje su u užitnom katastru za pravoužitnike imovne obćine izkazane; b) svrhu šumskoga gospodarenja i razloge, na kojih se osniva poprimit se imajući način uzgojnog uredjenja; c) zasnovanje cieloga sustava gospodarenja, procienu prihoda i sastavak pojedinih gospodarstvenih osnova s točnom naznakom sječnoga reda, opredie- Ijenog u pojedinih uredjajnih razredih, ter načina uzgoja, kojeg se valja držati. Na temelju. pređspomenutih podataka treba da se sastavi elabora t šumskog uredjenja, a ovaj ima sadržavati sliedeće velevažne izprave: 1. Zapisnik 0 šumskom uredjenju, kao što je već gore navedeno; 2. šumo vide; .. zapisnik 0 točnom opisu šumskih medja; 4. zapisnik 0 površinah šuma i inoga šumskoga tla; ., opis i čim točniju procienu svih šumskih porastlina; 6. skrižaljke prirasta, koje su bud za dotične šume posebno sastavljene prema ođnošajim, bud pako već postojeće uporavljene za konkretne slučajeve; 7. obćenitu i posebnu sječnu osnovu; 8. ogojnu osnovu; 9. skrižaljku 0 ušumljenih pravoužitnicih i 10. izkaz 0 ustanovljenih šumskih pristojbah, koje će imati plaćati pravoužitnici za sve, odnosno pako samo za njeke šumske užitke. Badnje oko uredjenja šumskoga gospodarstva dovršene su do sada, izuzam kod ličke imovne obćine, kod svih područnih imovnih obćina, ter je na temelju istih i cielo gospodarenje šuma već upriligeno. Oieli taj rad pako obavljen je |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 120 — pod neposrednim nadzorom i upravom kr. vkd. šumarskoga nadzorniava s toga, da bude čim toćniji a podjedno i jednoličan kod svih imovijih obćma. Ovim završujemo u kratko razlaganje ustanova i propisa naputka b), ter ćemo još glavne momente iztaknuti o ustanovah naputka c) k zakonu od 11. srpnja 1881« ´ VI. ^ ,. ...... naputak sadržaje propise i ustanove glede djelokruga i dužnosti onih oblasti, ureda i organa, koji su pozvani nadzirati, rukovoditi i vršiti službovanje kod područnih imovnih obćina. Nadzorne oblasti jesu: kr. zemalj. vlada, odjel za unut poslove, preko šumarskoga nadzorničtva, a organi pako vladin povjerenik ili njegov zamjenik, zastupstvo i gospodarstveni odbor imovne obćine; nadalje gospodarstveni ured a na čelu mu upravitelj istog ureda kao odgovorni izvršujući organ nuz šumarskoga procjenitelja, protustavnika ujedno računovođja, koi šumare i ino upravno ter šumarsko paziteljno i pomoćno osoblje. Već smo na jednom mjestu gore spomenuli, koje osoblje sačinjava šumarsko nadzorničtvo, a ovdje nam je navesti djelokrug njegov. Isto ima naime u obće nadgledati točno vršenje propisni šumskoga zakona ne samo kod imovnih obćina, već i u obsegu krajiškoga područja nalazećih se drugih posjednika šuma. Nadalje treba da pazi na šumske odnošaje, da potiče i podučava u obće u svrhu unapredjivanja uzgoja šuma i da stručne predloge obsežno stavlja. . ´ Naročito je Šumarsko nadzoraičtvo pozvano, da nadgleda poslove oko provadjaiija prociene i uredjenja šumskoga gospodarstva^ te oko sastavka u žitnoga katastra, da meritorno izpita godišnje osnove za sječnju drva i ogoj šuma, i godišnje proračune. Šumarsko nadzorničtvo ima izpitati na licu mjesta po izvršujućih organih obavljene prociene onih stabala, koja se imaju u korist imovne obćine putem javnih dražba unovčiti, nadalje izpitivati r obredjivati šumske cie-, nike 0 đrvih za prodaju i za naknadu šumskih šteta. Rečeno nadzorničtvo treba da predlaže imenovanja i promaknuća činovnika,, da sastavlja opis sposobnosti upravitelja gospodarstvenih ureda imovnih obćina, ter da izradjuje i riešava sve na zemaljsku vladu prispjevše službene spise i razprave, koje se tiču imovnih obćina i ,inih posjednika šuma u toliko, u koliko naime spadaju u šumsko-gospodarsku i tehničku struku. Konačno imaju činovnici šumarskoga nadzorničtva izmjenice proputovati i nadgledati šume svih područnih imovnih obćina bar jedanput na godinu i o obnaštaju zemaljskoj vladi izviešćivati i svrsi shođne predloge stavljati. Prelazimo sada na kratki oris djelokruga ostalih funkcionara imovne obćine. a) Vladin povjerenik ih njegov zamjenik treba da strogo nad tim bdije, da se odobreni godišnji proračun neprekoraei; svake godine ima barem dvaput skoutrovati glavnu i priručnu blagajnu, nadzirati poslovanje kod gospo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-^ ui — đarstveiiog nređa, prisustvovati skupštinam zastupstva imovne obćioe, ter Je ^osobito dužan sve opažene neurednosti odmah odkloniti i stanje stvari višoj oblasti daljnje odredbe radi prijaviti. On vrši takođjer i disciplinarnu vlast prema činovnikom i službenikom imovne obćine. b) Zastupstv o imovne obćine drži dvaput svake godine svoje glavne skupštine, naime u prolieće za izpitanje zaključnih računa od prošle godine, i u jesen za ustanovljenje proračuna za buduću godinu; u veoma važnih slučajevih može se zastupstvo i u vanrednu skupštinu sazvati. Prigodom takovih skupština dolaze na dnevni red molbe i tražbine pojedinih sela i obćina, zaključuje se glede shodne uporabe razpoloživih novčanih suvišaka u korist imovne obćine, pregledava se blagajničko stanje, u obće razpravljaju se administjativni predmeti, zasjecajući u upravu imovne obćine. Odnosni zaključci podnašaju se na odobrenje kr. zemalj. vladi, odjelu za unutarnje poslove. c),Gospodarstveni odbor sastaje se svakog trećeg mjeseca u svoju redovitu sjednicu, može se pako u velevažnih slučajevih i većkrat sastati. Prigodom takovih sjednica ima gospodarstveni ured gospodarstvenom odboru izviestiti i obrazložiti sve razprave, koje su zametnute počam od zadnje sjednice glede gospodarstvenoga poslovanja i inog uredovanja. Odbor provadja sporazumno sa gospodarstvenim uredom sve dražbene i jeftimbene razprave, stavlja trojne predloge glede imenovanja činovnika, i službenika imovnih obćina i glede premještenja istih na druge postaje, pregleda u administrativnom pogledu poslovanje kod gospod. ureda i izpituje blagajničko rukovodstvo, u obće dužan je odbor sve pronadjene mane i nekorektnosti u zajednički zapisnik uvrstiti i glede unapređjivanja gospodarstva shodne zaključke stvarati. Svi zaključci gospodarstvenog odbora iniaju se podnaŽati zemalj. vladi na odobrenje. Povrh dužnosti, koje predsjednik imovne obćine kao član zastupstva i go spodarstvenog odbora vršiti ima, pozvan je on da zastupa imovnu obćina u svih razpravah i predmetih, koji se odnose na poslovanje gospodarstvene uprave. U slučajevih, da se predsjednik neslaže s upraviteljem gospodarstvenog ureda u mnienju glede konačnoga riešenja službenih predmeta^ odlučuje kr. zem. vlada. Predsjednika može zemaljska vlada, ako nevrši točno svoje dužnosti, u svako doba dignuti od službe i na njegovo mjesto postaviti.drugoga kojeg za stupnika imovne obćine. d) Gospodarstveni ured imovne obeine, odnosno upravitelj istog ureda, rukovodi sveukupno gospodarenje i službovanje kod imovne obćine u šumarsko-tehničkom i administrativnom pogledu, za koje je on u prvom redu i odgovoran. Upravitelj dodieljuje sve prispjevše službene spise organom gospodarstvenog ureda na propisno riešavanje, nadzire i podučava osoblje kod samog ureda i kod područnih šumarija u vršenju nadležaih dužnosti, i ako ih u kakovoj ne marnosti ili neurednosti zateče, dužan je dotičnike kazniti opomenom, ukorom ili redovnom globom. On ima šume svoga područja barem dvaput svake godine pre |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 122 — gledati 1 tom se sgodom osvjedor:iti, da li se sjeSine, radiije ogoja i .. šumsko administrativne prilike prema odobrenoiri godišnjsm proračunu izvadjaju, Zcatim da li se propisi humskoga i lovskoga zakona i svi ostali službeni poslovi točno i uspješno vrše« Napokon ima upi´avitelj gospodarstvenog nreda pregledati točno sve zapisnike kot. ........ i službovne knjige lugarfi i svoje opažaje u istih zaporkom ubilježiti. 0 svojih putovanjih ima upravitelj gospodarstvenog ureda ud slučaja do slučaja izviešćivati ... zemalj. vladi. e) Protusi a . n i k podjedno r a č u n o v o d j a ima kod gospodarstvenog ureda obavljati sve poslove računarske i knjigovodstva, on treba da izpituje sve obložene račune, koji se pođnašaju od područnih šumarija-, i da riešava sve službene spise, koje mu upravitelj gospodarstv. ureda dodieli. Protnstavnik zastupa u odsutnosti upravitelja, s toga mora on osim računarske vještine izkazati svoju stručnu sposobnost za samostalno upravljanje i vodjenje sumarkoga gospodarenja. Predsjednik imovne obćlne rukovodi uz supodpis upravitelja blagajnu i nadzire blagajničku manipulaciju. Blagajničko rukovanje kod gospodarstvenog ureda udešeno je sličnim načinom kao ono kod kr, poreznih ureda, f) Šumar je glavni izvršujući organ za vodjenje vanjskoga poslovanja u šumi. On ima točno na licu mjesta opredieliti sve sječine prema odobrenim, osnovam, procieniti i obilježiti sva za sječnju opredieljena stabla, od gospodarstvenog ureda dostavljene mu šumske doznačnice po propisu realizovati i premjerbe doznačenih i oborenih debala, gdje je to u obče potrebito prema odnosnim prilikarn, osobno preduzeti i obračunati. Svim nalogom, koji stignu od gospodarstvenog ureda, dužan je šum^ar odmah udovoljiti, nadalje ima on ši;me svojega kotara svakoga mjeseca bar jedanput proputovati i cielokupno službovanje podčinjenih lugara svaki čas iznenada pregledati, i osvjedočiti se u obće o vanjskom poslovanju šumarskih službenika. Šumar ima svakom sgodom pođredjeno lugarsko osoblje shodno upućivati u službenom radu, pronadjene neurednosti odmah odstraniti, a dotične krivce opom.enuti, ukoriti ili redovnom globom kazniti. Nadalje ima šumar predpostavljenom gospodarstvenom uredu shodne pređloge stavljati u svrhu unapredjivanja šumskoga gospodarenja u obće, a treba đa savjestno provadja šumsko-ogojne radnje prema odobrenim osnovam i da točnu evidenciju vodi o cielom uredovanju svoje šumarije. g) Lugarsko i ino pomoćno osoblje dužno je točno i savjestno obavljati šumsko paziteljnu i lovsku služba prema već u tom pogledu postojećim propisom, a udovoljavati odredbam, koje izdaje predpostavljena šumarija. U prvom redu potrebito je, da lugarsko osoblje točno poziiaje sve šumske prediele svoga sreza, koji mu je za čuvanje povjerea. U glavnom pako ima to osoblje pri izvršivanju svojih službenih dužnosti paziti: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 123 — da vse šumske medje, razni znakovi i rnedjašai stupovi i hurnci. točno i vidljivo uijdrže, da se ogojne radnje svake vrsti točno provadjaju po oaputcim, koje je od šiunarije dobik), i da se sve šumske gajke, put.evi i ina spremišta, priredjena za izvoz drva, strogo čuvaju; u obće ioia lugarsko osoblje poglavito nadzirati sječnju drva i ugljevnike, ter nastojati svim lizičniin i umnim silami, da se svaka šteta u šumi u prvom začetku preprieči, a proti prekršiteljem da se postupa po ustanovali šumskoga zakona. D službi .... svaki lugar ili pomoćnik imati službena knjigu i propisanu mjeračku vrpcu u svrhu, da uzmogne svaki pronadjeni šumski kvar premjeriti i na licu mjesta popisati. Osim šumskih prekršaja treba da lugar u svoju službenu knjigu ubilježi sva važnija službena poslovanja, imenito obavljene doznake drva ili inib šumskih proizvoda, premjerbene podatke drva i sve provedene dražbe. Primjetiti nam je konačno, da se disciplinarna vlast nad činovnicima i službenikom imovnih občina vrši u smislu ustanova carske naredbe od IO. ožnjka 1860. 0 karnostnom postupanju s c. kr. urednici i služaci (držav. zak. lista kom. XV. br. 64, od god. 18B0.). Novčane globe, uplaćene od činovničtva, pripadaju . zajednic´ku mirovinsku zakladu činovnika imovnih obćina, a kaznene globe, uplaćene od zastupnika imovne obćine i od lugarskog osoblja, imaju ulaziti u blagajnu imovne obćine. Šume imovnih obćina izvržene su u velike oštećivanju i napadaju od strane pučanstva. Glavni razlog tornju je taj, što područni žitelji, bud iz nužde, potječuće s nemara za vlastito gospodarstvo, bud iz koristoljubja i prirodjena nehajstva za čuvanje i uzdržavanje šuma, na iste baš nemilice iiasrtaju. šumski prekršaji i prestupci sastoje se glavno u tom, da se drva nepovlastno sjeku za vlastitu porabu ili kriomčare za prodaju, da se šurae krče i na dobivenom šumskom tlu siju poljski usjevi i da se marva neovlašteno ugoni na pašu i žirenje. Za odstranjenje tih neurednosti postoje najstrožijc odredbe nadležnih oblasti u smislu ustanova šumskoga zakona u svrhu čuvanja i gajenja šuma u obće. Prednavedenim razlaganjem završujemo našu razpravn, nu kako već gore navedosmo u kratkom orisu s tom primjetbom s aaše strane, da bi trebalo mnogo još u ustroju i upravi imovnih obćina preinačiti, naročito sada postojeće rukovodstvo kod gospodarstvenih ureda i područnih šuujarija znatno ujednostručiti, jer je sveobće po./.nata stvar, da su organi imovnih obćina odveć preobterećeni suvišnim pisaranjeni. Tim se pako ne])OStizava svrha za unapredjivanje šum^skoga gospodarenja i ogoja šuma: „Jer u vanjskom poslovanju i neumornom 3;Adu u šumi leži uzvišena zadaća svakoga svjestnoga i marljivoga šumara!*" |