DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 140 — odnosHJi tla pospješili brzi rast bukovih stabala odnosno onda, ako uBapred slutimO; da t5e bukovo drvo dugo ležati na skladištu ili u šumi. Koje drveće najradje osine munja? Dugim posmatranjem došlo se je do iakufitva, da raznoliko drvede ima manju ili ve<5u snagu da privuSe munju. Sad nam je poznato, da je du b ili hrast najve<5i ljubimac munje, jer u dub munja najradje treska, Poslie duba ljubi munja redom ovo drveće: jablan, topolu, jelu, smreku, bor, brezu i bukvu. Kako se od tud vidi, najpogibeljnije je boraviti za vrieme oluje pod dubom^ a najmanje pod bukvom. Biti će to od tud, što je dub obilno veoma granat sa kožnatim Uš($em i što ima mnogo trieslovine, dakle Željeznih slučenina i t. d. Izviešće o urodu šumskoga sjemena od Julija Stainera, vlastnika sušarne i sjemenjare u Bečkom ISIovomjestu. Urod šumskoga sjemena bio je prošle godine vrJo slab. Imenito slabo je urodilo sjeme od crnog i bielog bora, a joŠ lošije urodilo je jelovo, smrekovo i ariševo ....., dočim se sbog nerođice nije moglo ni sjeme od borovc a u velike sakupiti. Osim jasen a i bagrem a nisu ni sve druge vrsti lista sjemena, ali i ta zaliha je vrlo neznatna, Ciene crnogoriSno g sjemena poskočile su znatno sbog nerođice i male zalihe sjemena, te je dvojbeno, da <5e sadanja zaliha jelovo g i ar i ševo g sjemena potrebu za ovu godinu obezbiediti. Stoga se preporuča, da treba Šumsko sjeme sad u horu naručiti. Po kakvoći je sjeme od crnog i bielog bora vrlo dobro, te se za klicavost od 70 — 80^0 jamči, dočim je klicavost jelovog i ariševog sjemena nješto manja i to: od prve vrsti je klicavost oko 60—65**/o, a od potonje vrsti sjemena 30—35^0, te se unatoč tomu može reći, da je takovo sjeme još uviek dobr e srednjekakvoće, Žepni sat mjesto sjeTernice. Šumari mogu se za nuždu lako poslužiti običnim žepnim satom mjesto sjevernice, da pronadju južnu točku (jug). To se može ovako učiniti: Žepni sat postavi se vodoravn o na dlan ruke, te ga okreći tako dugo, dok malu skazaljku sata prema suncu točno nagodiš. Ako bi satno kazalo (Zifirerblatt) razdieljeno bilo u 24 Jednake Čestice ili dielove, onda bi brojka 12 kao poludnevna doba pokazivala južnu točku, dakle jug, jer bi u tom slučaju bio takav-sat sličan prividnoj sunčanoj putanji, te-bi se imala kazaljka sa suncem pojednako kretala. Ali buduć je satno kazalo razdieljeno samo u 12 Česti i buduć svaka satna brojka odgovara ^/24 prividnom sunčanom krugu: to se mora, ako hoćeš južnu točku pronaći, razpoloviti udaljenost izmedju satne brojke i udaljenost izmedju brojke 12, U 5 sati u jutro pronaći ćeŠ primjerice južnu točku tako, da se mala satna skazaljka, koja na 5 sati stoji, u pravcu sunca i medjuprostora izmedju 5 i 12 razpolovi, te će prema tomu Južna točka (jug) ležati upravo u pravcu na .^^, đočim će u 4 sata poslie podne južna točka ležati u pravcu brojke 2, jer se ima medjuprostor izmedju 12 i 4 razpoloviti. Ovako ćemo u svako doba naći pravac južne točke sa žepnim satom, ako ima sunca. Pošto je bosanska duga u Bord6«u? Šumarski list „Revue des .... et Forets" u svezku od siečnja t. g. donosi o tome sliedeću bilježku : „1616 komada duge od 34 do 3(> palaca dužine, 12 do 14 crta debljine plaća se po 925 do 1040 franaka; 14—16 crta debele: 1100 do 1200 fran.; 16--18 crta debele: 1250 do .... fran, i 18 — 20 debele 1400 — 1450 franaka^ |