DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 40 <-- 40 --> PDF |
^ 136 ,— Imao 1.. nješto primietiti na njegovo opisivanje metode o normalnoj aalilii i metode o 5istom prihodu. On se sasvim krivo i^razuje o Brejmanovoj formuli kad veli, da iata samo teoretičnu yriednost imade. Priznati se mora, da je vrlo oštar sud, jer mi barem držimo, da je omjer normalne i poprečne starosti dobro mjerilo za opredjeljivanje proračuna, osobito za normiranje sječne površine za budm^e gospodarsko razdobje. Isto tako 6ini se, da nije istinito kad veli, da metode o uređjenju prihoda i novčani prihod predpostavljaju priliod drvnili gromada. Uredba .... po najvećem popriečnom čistom priiiodu nastoji takodjer dobiti ....... prihoda u novcu, samo sto drugačije proračunava obbodnju. Glavna razlika metoda nečistog i čistog prihoda neleži u uredbi, nego u proračunavanju obhodnje. To se vidi odmah kod saksonske metode. Zaključna rieČ o ovom djelu glasi barem s moje strane sasvim povoljno i pisac zaslužuje podpuno priznanje. Bilo bi bolje, da je poglavje o prirastu posebice otisnuto ili da je u kojoj dendi^ometriji, jer bi onda ova knjiga bila malo preglednija. Način pisanja je takodjer liep, samo žalim, da Weber nije barem malo pobliže razložio praktični dio, jer bi to za učede od velike koristi bilo. Medjutim knjiga je, kako ve& rekoh, svake hvale vriedna i po mojem mnienju prva te vrsti. Eorstliohe Botanik. Dr. Franjo Schwarz, prof. kr. šumarske akademije u EbersTvaldu izdao je nedavno nakladom knjižare Pavla .....-. u Berlinu knjigu jjForstiiche Botanik", a stoji 15 maraka. U BJemačkom stručnom knjižtvu izdano je doduše mnogo sličnih knjiga o šumskom rastlinstvu; nu u ni jednoj pojedinoj knjizi nije do sad sva nauka o šumskom rastlinstvu podpuno sabrana bila, jer se u jednoj knjizi razpravlja samo o anatomiji, u drugoj o sustavoslovju (ajstematika), a u tredoj o bolesti šumskog rastlinstva. S toga je d6 sad mučno i skupo bilo sva ovakova pojedina diela o Šumskom rastlinstvu nabaviti. Toj nedaći pomogao je spomenuti pisac tim, što njegovo djelo razpravlja o svih Čestih šum. rastlinstva pojednako, a nije odnemario obraditi ni znanstvenu podlogu, na kojoj se osniva moderna botanika. Pisac u prvom dielu svoje knjige baŠ sgodno razpravlja o or ganografi j i (udoslovju) šumskih rastlina t. j . opisuje i razglaba bilinske udove prema likoslovnim (morfologičkim) i anatomičkim odnošajem. U ovom dielu knjige potanko se razpravlja o anatomičkom sastavu drva, kao takodjer o činbenicih, koji na vrstno(5u drva nplivaju; nadalje o promjenah kod ozleđa drva, granja i t. d. Sve ovo protumačeno je sa shodnimi i mnogimi slikami. Samo na tom temelju moguće je phy8iologicke posliedke razglabati, te dokazati, kako se biljke hrane, a kako rastu. U onom dielu knjige, u kojemu pisae razpravlja o systematiki, svu je pomnju uložio u to, da posve jasno protumači sav sistem i svu genetičku srodnost pojedinih skupina, prem su u šumarstvu najvažnije rastline po piscu ipak obširno opisane. Bolest i drveća, koje nastaju po gljivicuh, nabraja i opisuje pisac u onom dielu sistematike, koji razpravlja o gljivicah. U zemljopis u rastlinstva razpravlja pisac o onih čimbenicih, koji na geograftčku razdjelbu bilja djeluju, te su besjedi (u tekstu) priložena četiri krajobraza, iz kojih se posve jasno vide one medje, do kojih pojedina vrst drveća dopire. Konačno vriedno je upozoriti na skrižaljke o ustanovljenju vrsti drveda, jer se po ovih skrižaljkah može poznati svaka vrst šum, rastlina po listu i u zimi, a osim toga u ovih skrižaljkah naznačeno je, kako deaio najvažnije vrsti šumskih´ rastlina poznati po klici, a kako drvo po vanjskom vidljivom obilježju. |