DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 39 <-- 39 --> PDF |
. — 135 ~ malne ...... površine^ doSim se je sa .. dosad uvjek oznahlv&o dohodak poeječiije na 1 hektaru. Nadalje veli, da se mjesto cieJe posrrgine jednog odsjekli može uzefci 1 .., Jer se lakše računa, a .. zadnje se svede prihod na normabu godišnju ..... —, Ovo je zadnje nedvojbeno krivo. Da dobijemo mjeru za prispodabljanje dohodaka, moramo proražanati o5ekujuću vriednost tia (u .) i to po 1 ha, a samo se po sebi razumije^ da je to onda mjera za cielu šiimsku površinu. -. f Proizvod prenieti na normalnu godišnju sječu — nebl bilo dobro. Očekujuća vnednost tla nema ustanoviti rentu za one površine, koje će se skoro sjeći, nego za cielu Šumu. 0 načinih Šumarenja i obhodnja govori pisac pregledno i jako sgoduo. LoŠo je ono što veli, da se skrižaljke o novčanih prihodih nemogu odmah sravniti, nego tek f nakon redukcije na normalnu godišnju ..... —. — 0 financijalnoj obhodnji govori ....^ te se vidi, da .. sam pisac za taj dio osobito interesira, l^jegovo pripoviedanje je kratko, ali jezgrovito, objektivno i stoji na današnjem stanovištu. -. Neznam zašto polaže toliku vriednost na poprie5ni postotak prirasta (dz ^/o), kad taj i onako od starosti odvisi; te je sve jedno kao i poprečni postotak prirasta kohkoee = , (W: — = 100: p, p = :). a a a Poučna je graphična metoda prikazivanja kamata na kamate, koja olahkot^uje traženje kamatnika za zadane početne i konačne vriednosti i zadano vrieme ukamaćivanja. Ova metoda izključuje posve uporabu skrižaljka o konačnoj vriednosti i svako proračunavanje istoga po formulah, u koliko se neradi o duljili rokovih od 80 god, i o većih postotcih od 8, , Za ovim su sliedeča poglavja tako opisana, da ne mogu bolje opisana biti. Spomenuti <5u samo nješto o užitnom postotku. Isti se nadje sravnjivanjem normalne zalihe sa najstarijim za sječu dozrelim ra?:redom. Pisac veli posve dobro, da ..^ ako se pred postavi Nv. == ^ . u. z, užitni postotak ^^ , đoČim prii^ast pojedine porastline u ^ u 100 momentu napona t. j . kad je dz jednak tekućem prirastu iznaša — . On veli o tomu razmjeru, da se Nv. jednog uredjajnog razreda još jednoč tako visoko ukamati, kao i ona za sječu zrela porastlina u svojem godišnjem prirastu. Tomu dvostrukom ukamaćivanju moglo bi se u toliko prigovoriti, sto bi se po istom lako pređpostaviti moglo, da je drvo u godišnjoj uporabi jeftinije, nego u periodičkoj uporabi, što ali u istinu nije. U godišnjoj uporabi predpostavlja nam prihod zrelog i´azreda zajedno sa užitci kamata od N v vriednost tla i troškove uprave eielog uređjajnog razreda. Kod pojedine porastline predstavlja nam prirast kamate poi-astline, kamate zemljištne vriednosti i troškove uprave na toj površini. Odtud sliedi, da se nikakovi zaključci u ovom slučaju iz formula —-i — stvarati nemogu, dakle da nam prva formula samo ^.. prirasta kolikoće, a drugo užitni postotak predstaAdja. Najveće-priznanje ide pisca za treći odsjek te knjige „o prirastu". Silna marljivost je potrebita bila, da se u raznih spisih i Časopisih nagomilani material prouči i u jednu cjelinu složi. On je tu marljivost sbilja imao, te je sve, što se je izctpiti i znanstveno obrazložiti dalo, sbilja izcrpio i obrazložio. Praktični dio knjige je kratak prema teoretičkomu, jer Weber veli, da se to iz prakse odnosno na ekskurzijah učiti mora. Najveću pažnju posvećuje mctodam rasšestarenja. |