DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 134 — III, Kod II. baoske imovne obćine obdržavana je 4. veljače t, g. javna dražba vrliu prodaje hrastovih stabala i to: u šumi Dvojani 138 hrastovih stabala sa .5. m´^ u procjeaoj vrieđaosti od 5179 for., a prodana su za G770 for.; u sumi ´ Evinbudjak" 288 hrast, stabala sa 1426 m´ u procjenbenoj vriednosti od 10980 for., a prodana sa za 11720 for.; u šumi „Krndiji " 28 hrast, stabala sa 212 TU"´´ a procjenbenoj vnednosti od 2271 for., a prodana su za 1100 for. Ostalo je Beprodano u šniai „Nartak " 187 hrast, stabala sa 160 m^ u procjenbenoj vnednosti od 865 for.; n šumi „F i š k o . n j a č i^ 128 hrast, stabala sa 285 m^ u procjenbenoj vriednosti od 2240 for. i napokon u šnmi „. a r 1 i c e 587 hrast, stabala sa 420 m^ u procjenbenoj vriednosti od 2219 for. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Lelirtuck der Forsteinrichtang. Ta je knjiga izašla nakladom J. Springera u BerlinUj a može se dobiti kod knjižara Fricka u ..... Ciena knjizi je 7 for. 20 .6. Napisao ... je Dr. ., Weber, Tko se jedno5 odvaži na pisanje uCevne knjige, taj si je zaista naprtio težko breme na ledja svoja. Kritika obično nepoznaje milosrdja, a čini se da upravo za pisce u6evnih knjiga rezervira ....... nđarce. Pa kako i nebil Popularno djelo kupi ovaj, onaj, pa ..... ga i svi ljudi na svietu kupili, ipak se u djelu navedeno smatra subjektivnim mnienjem samoga pisca. Drugačije je sa učevnom knjigom. Ako nitko drugij a ono sigurno učenici dotičnoga pisca dnžni su držati se njegova mnienja. Ako knjiga ima mana, to se pristaše tih mana svake godine množe, jer se učenici mienjaju. UČevna knjiga .... zastupati moderno mnienje o predmetu, kojim se bavi, a to je baš ..., Sto otego<^uje pisanje u^evnih knjiga. Težkim srđcem piše učenjak novu njemu nepovoljnu teoriju, koja si je ali mnogo pristaša našla, te modernom postala. ..... knjiga mora biti kristal, kristaliziran iz svib mnienja, a pročišćen bistrim timom objektivnoga pisca. Kao Uo su riedki objelctivni pisci, tako su riedke i učcvne knjige Spomenuta knjižara nudja nam jednu učevnu knjigu, koja je prva te vrsti. Ta knjiga je, pod gornjim naslovom izašla, a govori o ?7uređjenju" Šume". Knjiga je dobra, jer je pisac sasvim objektivan i sdugan. Profesor Dr. Weber je zadanu si zadaču Častno riešio. Knjiga je vrlo zanimiva — osobito sbog toga, što je pisac vedu važnost stavio na njezin theoretički, nego na praktički dio. Ne.... mana, ali te mane prama onima drugih knjiga iste vrti posve izČezavaju, Pokušati čn ovdje spomenuti mane knjige t, j . nekoja kriva načela^ kakova je kritičar .. S´ u „Centralbl, ftir das g. Forstw/^ o Weberovoj knjizi iataknuo. Osim ovih mana, što jih je kritiČkr spomenuo, čini mi se da neima nikakovih drugih, dapače da je sve ostalo tako krasno opisano i rasloženo, da tu knjigu svakomu, koji moderna načela o nredjenju šuma znati želi, najtoplije preporučiti mogu. Pustimo sad neka o toj knjizi kritičar .. S. govori. U prvom odsjekn toga djela razvija dr. Weber svoje nazore u šumarstva u obče i 0 uređjenju šuma naposeb. Zagovara osobito periodičko potrajno šumarenje, jer je isto mnogo gibivije od godišnjeg potrajnog šumarenja sa conetantnim godišnjim prihodom. Doduše nastanu ovakovim šumarenjem njeke razlike, koje se iz u tu svrhu ve<5 opredieljene zaklade izravnati moraju, kako je to Weise predložio. Čini mi se, da je pisac u članku o interesima kupaca i prodavaoca malko pretjeran. 0 tomu je mnogo bolje razložio Kittmejer u listu „Centralblatt fiir d. ges. Forstwesen". ..1. zanimivo je poglavjc o čistom dohodku šume i o čistom dohodku tla; samo neznam zašto on najednoč rabi .. kao oznaku isa jednogodišnji čisti prihod nor |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 39 <-- 39 --> PDF |
. — 135 ~ malne ...... površine^ doSim se je sa .. dosad uvjek oznahlv&o dohodak poeječiije na 1 hektaru. Nadalje veli, da se mjesto cieJe posrrgine jednog odsjekli može uzefci 1 .., Jer se lakše računa, a .. zadnje se svede prihod na normabu godišnju ..... —, Ovo je zadnje nedvojbeno krivo. Da dobijemo mjeru za prispodabljanje dohodaka, moramo proražanati o5ekujuću vriednost tia (u .) i to po 1 ha, a samo se po sebi razumije^ da je to onda mjera za cielu šiimsku površinu. -. f Proizvod prenieti na normalnu godišnju sječu — nebl bilo dobro. Očekujuća vnednost tla nema ustanoviti rentu za one površine, koje će se skoro sjeći, nego za cielu Šumu. 0 načinih Šumarenja i obhodnja govori pisac pregledno i jako sgoduo. LoŠo je ono što veli, da se skrižaljke o novčanih prihodih nemogu odmah sravniti, nego tek f nakon redukcije na normalnu godišnju ..... —. — 0 financijalnoj obhodnji govori ....^ te se vidi, da .. sam pisac za taj dio osobito interesira, l^jegovo pripoviedanje je kratko, ali jezgrovito, objektivno i stoji na današnjem stanovištu. -. Neznam zašto polaže toliku vriednost na poprie5ni postotak prirasta (dz ^/o), kad taj i onako od starosti odvisi; te je sve jedno kao i poprečni postotak prirasta kohkoee = , (W: — = 100: p, p = :). a a a Poučna je graphična metoda prikazivanja kamata na kamate, koja olahkot^uje traženje kamatnika za zadane početne i konačne vriednosti i zadano vrieme ukamaćivanja. Ova metoda izključuje posve uporabu skrižaljka o konačnoj vriednosti i svako proračunavanje istoga po formulah, u koliko se neradi o duljili rokovih od 80 god, i o većih postotcih od 8, , Za ovim su sliedeča poglavja tako opisana, da ne mogu bolje opisana biti. Spomenuti <5u samo nješto o užitnom postotku. Isti se nadje sravnjivanjem normalne zalihe sa najstarijim za sječu dozrelim ra?:redom. Pisac veli posve dobro, da ..^ ako se pred postavi Nv. == ^ . u. z, užitni postotak ^^ , đoČim prii^ast pojedine porastline u ^ u 100 momentu napona t. j . kad je dz jednak tekućem prirastu iznaša — . On veli o tomu razmjeru, da se Nv. jednog uredjajnog razreda još jednoč tako visoko ukamati, kao i ona za sječu zrela porastlina u svojem godišnjem prirastu. Tomu dvostrukom ukamaćivanju moglo bi se u toliko prigovoriti, sto bi se po istom lako pređpostaviti moglo, da je drvo u godišnjoj uporabi jeftinije, nego u periodičkoj uporabi, što ali u istinu nije. U godišnjoj uporabi predpostavlja nam prihod zrelog i´azreda zajedno sa užitci kamata od N v vriednost tla i troškove uprave eielog uređjajnog razreda. Kod pojedine porastline predstavlja nam prirast kamate poi-astline, kamate zemljištne vriednosti i troškove uprave na toj površini. Odtud sliedi, da se nikakovi zaključci u ovom slučaju iz formula —-i — stvarati nemogu, dakle da nam prva formula samo ^.. prirasta kolikoće, a drugo užitni postotak predstaAdja. Najveće-priznanje ide pisca za treći odsjek te knjige „o prirastu". Silna marljivost je potrebita bila, da se u raznih spisih i Časopisih nagomilani material prouči i u jednu cjelinu složi. On je tu marljivost sbilja imao, te je sve, što se je izctpiti i znanstveno obrazložiti dalo, sbilja izcrpio i obrazložio. Praktični dio knjige je kratak prema teoretičkomu, jer Weber veli, da se to iz prakse odnosno na ekskurzijah učiti mora. Najveću pažnju posvećuje mctodam rasšestarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 40 <-- 40 --> PDF |
^ 136 ,— Imao 1.. nješto primietiti na njegovo opisivanje metode o normalnoj aalilii i metode o 5istom prihodu. On se sasvim krivo i^razuje o Brejmanovoj formuli kad veli, da iata samo teoretičnu yriednost imade. Priznati se mora, da je vrlo oštar sud, jer mi barem držimo, da je omjer normalne i poprečne starosti dobro mjerilo za opredjeljivanje proračuna, osobito za normiranje sječne površine za budm^e gospodarsko razdobje. Isto tako 6ini se, da nije istinito kad veli, da metode o uređjenju prihoda i novčani prihod predpostavljaju priliod drvnili gromada. Uredba .... po najvećem popriečnom čistom priiiodu nastoji takodjer dobiti ....... prihoda u novcu, samo sto drugačije proračunava obbodnju. Glavna razlika metoda nečistog i čistog prihoda neleži u uredbi, nego u proračunavanju obhodnje. To se vidi odmah kod saksonske metode. Zaključna rieČ o ovom djelu glasi barem s moje strane sasvim povoljno i pisac zaslužuje podpuno priznanje. Bilo bi bolje, da je poglavje o prirastu posebice otisnuto ili da je u kojoj dendi^ometriji, jer bi onda ova knjiga bila malo preglednija. Način pisanja je takodjer liep, samo žalim, da Weber nije barem malo pobliže razložio praktični dio, jer bi to za učede od velike koristi bilo. Medjutim knjiga je, kako ve& rekoh, svake hvale vriedna i po mojem mnienju prva te vrsti. Eorstliohe Botanik. Dr. Franjo Schwarz, prof. kr. šumarske akademije u EbersTvaldu izdao je nedavno nakladom knjižare Pavla .....-. u Berlinu knjigu jjForstiiche Botanik", a stoji 15 maraka. U BJemačkom stručnom knjižtvu izdano je doduše mnogo sličnih knjiga o šumskom rastlinstvu; nu u ni jednoj pojedinoj knjizi nije do sad sva nauka o šumskom rastlinstvu podpuno sabrana bila, jer se u jednoj knjizi razpravlja samo o anatomiji, u drugoj o sustavoslovju (ajstematika), a u tredoj o bolesti šumskog rastlinstva. S toga je d6 sad mučno i skupo bilo sva ovakova pojedina diela o Šumskom rastlinstvu nabaviti. Toj nedaći pomogao je spomenuti pisac tim, što njegovo djelo razpravlja o svih Čestih šum. rastlinstva pojednako, a nije odnemario obraditi ni znanstvenu podlogu, na kojoj se osniva moderna botanika. Pisac u prvom dielu svoje knjige baŠ sgodno razpravlja o or ganografi j i (udoslovju) šumskih rastlina t. j . opisuje i razglaba bilinske udove prema likoslovnim (morfologičkim) i anatomičkim odnošajem. U ovom dielu knjige potanko se razpravlja o anatomičkom sastavu drva, kao takodjer o činbenicih, koji na vrstno(5u drva nplivaju; nadalje o promjenah kod ozleđa drva, granja i t. d. Sve ovo protumačeno je sa shodnimi i mnogimi slikami. Samo na tom temelju moguće je phy8iologicke posliedke razglabati, te dokazati, kako se biljke hrane, a kako rastu. U onom dielu knjige, u kojemu pisae razpravlja o systematiki, svu je pomnju uložio u to, da posve jasno protumači sav sistem i svu genetičku srodnost pojedinih skupina, prem su u šumarstvu najvažnije rastline po piscu ipak obširno opisane. Bolest i drveća, koje nastaju po gljivicuh, nabraja i opisuje pisac u onom dielu sistematike, koji razpravlja o gljivicah. U zemljopis u rastlinstva razpravlja pisac o onih čimbenicih, koji na geograftčku razdjelbu bilja djeluju, te su besjedi (u tekstu) priložena četiri krajobraza, iz kojih se posve jasno vide one medje, do kojih pojedina vrst drveća dopire. Konačno vriedno je upozoriti na skrižaljke o ustanovljenju vrsti drveda, jer se po ovih skrižaljkah može poznati svaka vrst šum, rastlina po listu i u zimi, a osim toga u ovih skrižaljkah naznačeno je, kako deaio najvažnije vrsti šumskih´ rastlina poznati po klici, a kako drvo po vanjskom vidljivom obilježju. |