DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ 130 — četinjače, ponajpace bor kao najskroiBinJu vrst. Ali i bora malo po malo nestane hrane, i . posljedkii šunnšte opustoši i podivlja posve. Neprestano sgrtaBJe (oduzimanje) šušnjava pokrova sa šum. tla dovodi nas do preobraćaja najvriednijega drveća u borove šume i .. posliedku do podpunog opustošenja šumišta. ´ c) Gubitak .. ..... prihodu sgvtmjem šnšmja. , Da li će se posljedice gubitka .. drvnom prirastu sgrtanjem šušnja opaziti u kraćem ili dužem vremenu, zavisi ponajviše o dobroti šumskog tla, pa onda od toga, dali sav sušanj sgrćemo ili ga samo površno grabimo. Ovo su dakle dvie činjenice, o kojih pod gornjimiuslovi zavisi količina gubitka na drvu. Posve je pojmljivo, da se posljedice prekomjernog sgrtanja šošnja u šumi neće odmah .. šumi opažati, nego posije više godina; ali se je znanstvenim! iztraživanji u tomu došlo ipak do vrlo žalostnih rezultata. Tako je jedan od naših zaslužnih šumara, šumar, savjetnik Pfeifer dokazao, da na njekoj površini, na kojoj se je sušanj sgrtao, ima na rali 148 punih metara drva, a godišnji popriećui prirast iznosio je .9 punih metara, dočim .. drugoj površini, na kojoj se nije sgrtao sušanj, bilo je na rali 300 punih metara drva, a poprieSni godišnji drvni prirast iznosio je 4 puna metra. Za vrieme oskudice našlo se je na onoj. prvoj površini jedva 10 centi šušnja, docim ga je na ovoj posljednjoj bilo preko 60 centi. Fjeki drugi zelenjaković dokazao je, da su iznašali dohodci u šumi sa dobrim šumištem u 120 godina po rali 670 for., doćim u šumi, u kojoj je sušanj odnesen, iznašli su dohodci u istom vremenu po rali samo 450 for. U lošom položaju šume iznašao je dohodak u sačuvanoj šumi 360 for., a u nesacuvanoj t. j . u kojoj se je sušanj sgrtao, samo 230 for,, akoprem je u taj račun priračunan i cieli dohodak na šušnju.´ Šumarnik Heiss preračunao je, da iznosi gubitak godišlijeg prirasta u bavarskih državnih šumah sgrtanjem i odnašanjem šušnja iz šume preko jedan milijun forinti. Trajnim sgrtanjem šušnja u šumi neumanjuje se samo dohodak na drvu, nego i šušnja sve to manje biva tako, da u oskudnih godinah nemože šuma dati ni najnuždniju količinu šušnja poljodjelcu za porabu. S toga dozivamo napamet našemu poljodjelcu: „Čuvaj biele novce za crne dane." |