DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— \2\) Umanjivanjeiii crnice gubi tlo ne samo tu osehinu, da može upijati biij kine hranive tvari, koje se u vazdiibu nalaze, nego (»la time gubi i svoj je dini gnoj. Ako oduzmemo hmu žušanj, onda mora uzlniHti (irveće potrebitu mine ralnu hranu iz i>rištedjene zalihe, koja se jos u tlu nalazi. Ako se ovo kroz više godina ponav]ja, onda ile tim izcrpljeujern i najbolje šumsko tlo tako osla biti, kao i ona ;^emija oranica, na kojoj samo žanjemo, a nikad ju ne gnojimo. Postepeno slabljenje i osiromašenje šumišta oduzimanjem pokrova t. j . šušnja, dokazano je ra^nimi iztraživanji i pokusi na samom tlu. Po iztraživanjih prof. Ebermeyera iznosi količina crnice pokrova tia na sačuvanom sum^ištu po hektara 16.970 k!gr., na nesačuvanom I.18 kgr, dakle za 15.252 Idgr. manj e po hektar. Sipk e zemlj e nalazi ^. u sačuvanom ^umišui na ha. 1.315.000 klgr., na nesačuvanom samo 57G.O00 klgr., dakle u posljednjem za 739.000 klgr, manje. Iz ovili nekoliko podataka, koje sam ovdje spomenuo, uviđiti ćemo, koliko gubi sumište na najnuždnijih organskih tvarih (lui humusu i sipkoj zemlji) sgr tanjem šusnja, ?^) Stetae posljedice na drveću od sgTtanJa šasiija. Gore smo doka:?ali, da trajnim sgrtanjera i nošenjem šušnja u sun^i oslabi šumište tako, da se sve to više izcrpljaje« O^´o blabijeaje plodovitosti šumišta nemože o>tati bez uticaja na život i vegetaciju drveća; jer kako šuma da ve selo napreduje, kad neima potrebite hrane. Ne manjka šumi samo potrebita količina vode, nego joj manjkaju i sva druga neobhodno potrebita hraniva, a konačno manjka tlu, iz kojega dobiva drveće većinom svoju hranu, i onaj podesni, krhki sastav, koji je nužđan jza pravljenje tankih i nježnih žilica, s kojimi biljka hranu prima, U kratko: svi životni procesi drveća mienjaju se. Kako jadno i ....... izgleda opustošena šuma sgrtanjem šušnja i kakove posljedice iz toga proizlaze, vidit ćemo u sliedećem. Posljedice ove opažamo najprije u padanju drvnog prirasta. Lišće i četinje bivaju ..... i slabije, stabla postaju vidljivo kraća, kakvoća drva lošija i drveće dobije bolestan izgled; ono, se prevuće sa raznimi lišaji i mahovinom, ogranci i Ijetorasti (živici) na skoro se posuše, stablo izumire za stablom i napokon se ciela porastlina proredjuje i zahiri. Ovako proredjena porastlina ostane bez ikakova zaklona, sunee prižeže, a vjetrovi prodiru do samog šumišta, te tako nestane posve još i ono malo preostalog humusa, a tlo se skoro izsuši i pokrije raznimi travami. Dalja posljedica sgrtanju šušnja još je i ta, što zemlja izgubi svojstva, da može na njoj rasti ista vrst drveća. Tim dakle postaje i promjena a samoj vrsti drveća. Ako je šumsko tlo već tako jako izcrpljeno i ojaiovilo, da više nemožemo na šumištu ni listnjace da podižemo, onda smo upravo prisiljeni, da uzgajamo 10 |