DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 128´ — ... Tlo posre ...... pokrivaju lišaji (Schorfflechten) i jagalji (eladonia rangiferina, Renntierflechte). Konačno spomiDJem, da bi od velike koristi bilo, kad bi si svaki šumar u svojoj ručnoj knjižici, koju uviek sobom nosi, u kratko zabilježio gore pomenuta pravila i posebne bilježke (kako ih nalazimo u Fromnie´s forstliche Kalenđer-Tasche) o površinah, koje bi se tečajem godine imale pošumiti. Tako bi on mogao sabirati prigodom svakog izleta u šumu potrebite podatke za ogojuu osBovu. , Bogoslav ml. HajeL Posljedice^ koje nastaju sgrtanjem i odnašanjem šošnja iz šume. Piše JL D. ..-...... Različite su i mnogobrojne opasnosti, koje šumi priete, ali najveći i najopasniji neprijatelj šumi je najsavršeniji stvor na zemlji, koji se od drugih životinja razumom-odlikuje, a to je čovjek. Poznavajući od prije važnost šušnja za šumište, možemo sada punim pravom kazati, da najveća opasnost šumi prieti, ako joj se oduzme pokrov tla, a ovo čini baš samo čovjek. Štetne posljedice od sgrtanja šušnja pokazuju se kako na tlu, tako i na. drveću. a) Štetne posljedice .. šiimištii, koje postaja sgiptaiiJeM šuŠBJa. Sgrtanjem šušnja u šumi oduzima se šumištu njegov pokrov, koji ga od svih nepogoda brani i čuva. Ođtuda dolazi, da za vrieme plahih kiša u planinah struji vođa velikom brzinom u dolove i tim proruje. mnogobrojne jarke i nabuji potočiće t. j . bujice, koje sve, što na putu nadju, sobom ponesu, poplave i pokriju nizine sa zemljom, šljunkom, pieskom i blatom. Onda narod kuka iz zdvojnosti nad počinjenim štetam, Izplakano šumsko tlo izgubi skoro svoju rahlost, pošto se padanjem jake kiše sve one šupljinice u tlu začepe i izpune. Tim postaje površina tla tvrda kao guvno. Sa šušnjem i mahovinom odnese vođa u isti čas i onaj plašt odnosno spremnicu, u kojoj se voda inače zadržava, Ođgaljeno Šumsko tlo izsušuje se ne samo prenaglo, nego i do velike dubljine, što je kod dobro sačuvane zemlje nemoguće. Zemlja nemože da uzdrži vlagu, te izgubi najzad i posljednji zaklon proti žegi, studeni i mrazu. Sgrtanjem i oduzimanjem šušnja oduzimamo mi šumi glavno tvorivo za pravljenje crnice. Kad već znademo, kako veliku važnost ima humus za plodovitost šumskog tla, onda možemo lako pojmiti, kakova se šteta nanaša šumi. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— \2\) Umanjivanjeiii crnice gubi tlo ne samo tu osehinu, da može upijati biij kine hranive tvari, koje se u vazdiibu nalaze, nego (»la time gubi i svoj je dini gnoj. Ako oduzmemo hmu žušanj, onda mora uzlniHti (irveće potrebitu mine ralnu hranu iz i>rištedjene zalihe, koja se jos u tlu nalazi. Ako se ovo kroz više godina ponav]ja, onda ile tim izcrpljeujern i najbolje šumsko tlo tako osla biti, kao i ona ;^emija oranica, na kojoj samo žanjemo, a nikad ju ne gnojimo. Postepeno slabljenje i osiromašenje šumišta oduzimanjem pokrova t. j . šušnja, dokazano je ra^nimi iztraživanji i pokusi na samom tlu. Po iztraživanjih prof. Ebermeyera iznosi količina crnice pokrova tia na sačuvanom sum^ištu po hektara 16.970 k!gr., na nesačuvanom I.18 kgr, dakle za 15.252 Idgr. manj e po hektar. Sipk e zemlj e nalazi ^. u sačuvanom ^umišui na ha. 1.315.000 klgr., na nesačuvanom samo 57G.O00 klgr., dakle u posljednjem za 739.000 klgr, manje. Iz ovili nekoliko podataka, koje sam ovdje spomenuo, uviđiti ćemo, koliko gubi sumište na najnuždnijih organskih tvarih (lui humusu i sipkoj zemlji) sgr tanjem šusnja, ?^) Stetae posljedice na drveću od sgTtanJa šasiija. Gore smo doka:?ali, da trajnim sgrtanjera i nošenjem šušnja u sun^i oslabi šumište tako, da se sve to više izcrpljaje« O^´o blabijeaje plodovitosti šumišta nemože o>tati bez uticaja na život i vegetaciju drveća; jer kako šuma da ve selo napreduje, kad neima potrebite hrane. Ne manjka šumi samo potrebita količina vode, nego joj manjkaju i sva druga neobhodno potrebita hraniva, a konačno manjka tlu, iz kojega dobiva drveće većinom svoju hranu, i onaj podesni, krhki sastav, koji je nužđan jza pravljenje tankih i nježnih žilica, s kojimi biljka hranu prima, U kratko: svi životni procesi drveća mienjaju se. Kako jadno i ....... izgleda opustošena šuma sgrtanjem šušnja i kakove posljedice iz toga proizlaze, vidit ćemo u sliedećem. Posljedice ove opažamo najprije u padanju drvnog prirasta. Lišće i četinje bivaju ..... i slabije, stabla postaju vidljivo kraća, kakvoća drva lošija i drveće dobije bolestan izgled; ono, se prevuće sa raznimi lišaji i mahovinom, ogranci i Ijetorasti (živici) na skoro se posuše, stablo izumire za stablom i napokon se ciela porastlina proredjuje i zahiri. Ovako proredjena porastlina ostane bez ikakova zaklona, sunee prižeže, a vjetrovi prodiru do samog šumišta, te tako nestane posve još i ono malo preostalog humusa, a tlo se skoro izsuši i pokrije raznimi travami. Dalja posljedica sgrtanju šušnja još je i ta, što zemlja izgubi svojstva, da može na njoj rasti ista vrst drveća. Tim dakle postaje i promjena a samoj vrsti drveća. Ako je šumsko tlo već tako jako izcrpljeno i ojaiovilo, da više nemožemo na šumištu ni listnjace da podižemo, onda smo upravo prisiljeni, da uzgajamo 10 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ 130 — četinjače, ponajpace bor kao najskroiBinJu vrst. Ali i bora malo po malo nestane hrane, i . posljedkii šunnšte opustoši i podivlja posve. Neprestano sgrtaBJe (oduzimanje) šušnjava pokrova sa šum. tla dovodi nas do preobraćaja najvriednijega drveća u borove šume i .. posliedku do podpunog opustošenja šumišta. ´ c) Gubitak .. ..... prihodu sgvtmjem šnšmja. , Da li će se posljedice gubitka .. drvnom prirastu sgrtanjem šušnja opaziti u kraćem ili dužem vremenu, zavisi ponajviše o dobroti šumskog tla, pa onda od toga, dali sav sušanj sgrćemo ili ga samo površno grabimo. Ovo su dakle dvie činjenice, o kojih pod gornjimiuslovi zavisi količina gubitka na drvu. Posve je pojmljivo, da se posljedice prekomjernog sgrtanja šošnja u šumi neće odmah .. šumi opažati, nego posije više godina; ali se je znanstvenim! iztraživanji u tomu došlo ipak do vrlo žalostnih rezultata. Tako je jedan od naših zaslužnih šumara, šumar, savjetnik Pfeifer dokazao, da na njekoj površini, na kojoj se je sušanj sgrtao, ima na rali 148 punih metara drva, a godišnji popriećui prirast iznosio je .9 punih metara, dočim .. drugoj površini, na kojoj se nije sgrtao sušanj, bilo je na rali 300 punih metara drva, a poprieSni godišnji drvni prirast iznosio je 4 puna metra. Za vrieme oskudice našlo se je na onoj. prvoj površini jedva 10 centi šušnja, docim ga je na ovoj posljednjoj bilo preko 60 centi. Fjeki drugi zelenjaković dokazao je, da su iznašali dohodci u šumi sa dobrim šumištem u 120 godina po rali 670 for., doćim u šumi, u kojoj je sušanj odnesen, iznašli su dohodci u istom vremenu po rali samo 450 for. U lošom položaju šume iznašao je dohodak u sačuvanoj šumi 360 for., a u nesacuvanoj t. j . u kojoj se je sušanj sgrtao, samo 230 for,, akoprem je u taj račun priračunan i cieli dohodak na šušnju.´ Šumarnik Heiss preračunao je, da iznosi gubitak godišlijeg prirasta u bavarskih državnih šumah sgrtanjem i odnašanjem šušnja iz šume preko jedan milijun forinti. Trajnim sgrtanjem šušnja u šumi neumanjuje se samo dohodak na drvu, nego i šušnja sve to manje biva tako, da u oskudnih godinah nemože šuma dati ni najnuždniju količinu šušnja poljodjelcu za porabu. S toga dozivamo napamet našemu poljodjelcu: „Čuvaj biele novce za crne dane." |