DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 22     <-- 22 -->        PDF

,: —.118 —


Spomenuti prisilni oačetci šumskih glavnica mogu biti takovi, koji potiču:


a) iz onih šuma, koje spadaju k zajedničkoj imovnoj matici ili


b) iz onih šuma, u kojih su pravoužitnici sa svojim pripadnostima ušumljeni.


Kamati, dospjeli od zaklade nepotrošivih glavnica a dobljenih vanrednom
sječom, imaju se upotrebiti u prvom redu za namirenje poreza i inih upravnih
i gospodarstvenih troškova, ter u svrhe, koje cieloj imovnoj obćini u korist
služe, dočim se iz onih pod b) označenih šuma imaju dospjeli kamati od uloženih
glavnica ili porazdieliti medju pravoužitnike, koji su u dotičnih šumskih
pređielih ušumljeni, gdje se je vanredna sječnja drva preduzela, ili pako upotrebiti
na investicije, koje će biti u korist tamo usamljenim pravoužitnikom.


Dosada bje u tom pogledu tako prakticirano, da su novčani prišteđci i
dospjele kamate iz zaklade nepotrošivih glavnica, koje su glavnice dobljene
putem tanređne sječnje drva, upotrebljeni najprije u korist cielokupne imovne
obćine za nauiirenje poreza i inih upravnih i gospodarstvenih troškova, te i u
sveobće investicije imovne obćine, a iza toga preostavši višak u gotovini pribija
se u eventualnom slučaju nepotrošivoj glavnici. To biva u glavnom s toga
razloga, jer je sasvim opravdana, da na takovim dohodcima udioničtvuju bez
razlike svi pravoužitnici jednakim dielom. Za primjer uzmimo ovdje petrovaradinsku
imovnu obćinu, gdje imade mjestnih obćina i sela, koja su od šume
veoma odaljena, te kojih pravoužitnici u redkih slučajevih mogu malo šta ili
baš ništa uživati iz šuma, gdje su ušumljeni, dočim drugi n. p. žitelji iz Morovića,
Grka i t. d. te blagodati u podpunoj mjeri uživati mogu. Takovih odnošaja
ima prema grupiranju šuma i u ostalih imovnih obćinah.


Iztaknuti nam je ovdje nadalje, da u smislu ustanova naputka b) k zakonu
od IL srpnja 1881. treba u šumab imovnih obćina potrajno i umno
gospodariti, a u tu svrhu imaju se te šume, kao što to biva u svakom
uredjenom gospodarstvu, po strukovnih načelih i postojećih propisih sistemizovati.
U potankosti tih propisa nemožemo se upuštati, jer nam to na ovom
mjestu niti zadaća nije; u kratko nam je navesti, da valjaju glede toga iste
ustanove, koje postoje i za državne šume, jedino u tom pravcu prilagodjene na
cilj valjanog ustroja imovnih obćina i one zadaće, kojoj šume imovnih obćina
u prvom redu služiti imaju.


Smjer uredjenja umnoga šumarenja ide za tim, da se po strukovnih načelih
ustanovi potrajni godišnji prihod obzirom na pojedine potrebštine
pravoužitnika imovne obćine glede drva za gradju i ogriev, glede paše i žirenja,
zatim obzirom na upliv šuma u zdravstvenom pogledu, na plodovitost tla
i obitavanje n pojedinih okolicab. Nadalje da li se i u kojoj mjeri imaju u
užitnom katastru ustanovljene potrebštine drva stegnuti, naročito u onom slučaju,
ako za pokriće tih potrebština nedotječe godimice drvna gromada ustanovljenoga
potrajnoga prihoda. Prema tomu nuždno je točno ustanoviti da li i
za koje šumske proizvode, ter i u kojoj mjeri treba da pravoužitnici plaćaju
takse za dobivene užitke u svrhu, da se tim načinom namaknu novčana sredstva
za namirenje poreza i ostalih upravnih i gospodarstvenih troškova.