DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
, ´ — 117 — višak šumskoga dohodka iz. takovih šumskih dielova, dobiveni novčani utrže! sačinjavaju zakladu nepotrošivih glavnica imovne obćine. Ra5;uniije se samo po sebi, da se samo suvišci, preostavši iza pokrića cielokupnih upravnih i gospodarskih troškova i inih sveobćih investicija imovne obćine, obraćaju predspomenutoj zakladi. Svakako će zanimati naše cienjene čitaoce, ako navedemo svote upitne zaklade, koje su medjutim narasle kod pojedinih imovnih obćina pocam od osnutka od god. 1882. dO konca srpnja 1891., a te su sliedeće: Gjurgjevačka imovna obćina ima u vriednostnih efektih, a manje iznose pako u štedionici uložene — 96.618 for, 25 nč,; križevačka imovna obćina isto tako — 35.748 for. 7 ...; II. banska imovna obćina isto tako ~ 36.988 for. 64 nč.; gradiška imovna obćina — 83.650 for.; brodska imovna obćina u gotovom minus 128 1, a u vriednostnih efektih 2,588.037 for. 88´/2 nč. (ovaj minus dolazi odatle, što je iz zaklade predhođuo kod nabave vriednostnih papira predujmljeno, te se kod blagajničkog rukovodstva taj minus izravna) i, petrovaradinska imovna obćina u gotovom novcu 66 for. 39 novč-, a u vriednostnih efektih 1,119 612 for. 90 ... Zakladu nepotrošivih glavnica imovnih obćina rukovodi kr= hrv.-slavonska zemaljska blagajna pod kontrolom kr, računarskog ureda i pod vrhovnim nadzorom kr. zemaljske vlade. Ovi vriednostni efekti sastoje se iz državnih papira, imenito iz zajedničke papirne rente, zemljo-razteretnica hrvat.-slav- i ugarskih, ugarske zlatne i papirne rente i t. d., u obće iz takovih vriednota, koje od austro-ugarske države uživaju zajamčene kamate. Izakmiti nam je nadalje, da se ima prištednja na drvnoj gromađi u onih šumskih dirlovih, gdje su pravoužitnici glede pokrića svojih potrebština na drvu usamljeni, takođjer unovčiti; nu ne u zajedničku svrhu, već u korist onih pravoužitnika, koji su u dotičnih šumskih predieljih ušumljeni, ter koji su usljed dobroga gospodarenja sa svojimi šumskimi pripadnosti u istinu doprinjeli, da se je ova prištednja omogućila, Obzirom pako na okolnost, što se . načelu u šumah imovnih obćina mora umno i potraj no gospodariti, to imaju pravoužitnici samo pravo na uživanje potrajnoga prihoda, nipošto nije dozvoljeno sječom načeti šumske dielove, koji n. p. prema ustanovljenoj gospodarstvenoj osnovi nisu na redu da se uporabe. U slučajevih pako, ako preko vanredne drvne zalihe u šumah suviška neima, a ipak se ove zalihe u šumskih porastliuah, za sječu već pređozrjelih, nagomilane nalaze, to će se morati . gledišta racionalnoga gospodarenja osim sječe drvne gromade, opredieljene kao potrajni prihod, i vanredna sječa preduzeti i unovčiti s toga, da se tim predusretne padanju kvalitativne i kvantitativne vriednosti dotičnih dielova šume. Takova vanredna sječa smatra se prisilnim načetkom šumske glavnice, dotično potrebitim sredstvom, koje se u svakom umnom gospodarenju poprimiti mora. ´ |