DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 110 — puteiu odkapa suinskib služaosti, na licu mjestr. putem povjereristvemm u prisutnosti izasl8inkj;i dotične imovne obćine i Lijezimh šumarsko - upravaili i nadzormn organa kao primatelja, ter mjestooga povjerenstva za odkup prava šumskih služnostih na ime državnoga šum. erara kao predavateija, uz intervenciju izaslanika zemaljske krajiške upi-avne oblasti. 0 ovom uredovnoBO činu bje sastavljen pviino-predajni zapisnik i zajednički zaključen i podpisan po članovih povjerenstva. Danom predaje šuma i šumskih zemljišta u vlastničtvo područnih imovnih obdna započelo je dielovanje gospodarstvenih odbora i gospodarstvenih ureda. U ])rvom početku bilo je raznih zaprieka u točnom provođenju zakona od 15. lipnja 1878. o imovnih obćinab. Prva neprilika je nastala tim, što nebje pri ustrojenju gospodarstvenih ureda dovoljnih strukovnih sila u potrebitom broju na razpolaganje., ter se raoralo segnuti za tudjimi ljudini, koji nisu poznavali nijestne odnošaje, a ni poti´ebštine i običaje naroda u Krajini. Ta neprilika se tekom nekoliko godina jedva odstranila, jer je ipak kasnje moguće bilo domaće sinove za službu šumarsku kod imovnih obćina zadobiti, koji su patriotičkim marom sve svoje fizične i umne sile uložili u svrhu unapredjivanja šum,skoga gospodarenja. Ne manjih zaprieka bilo je i s naniještenjem lugaiskoga osoblja za nadzor područnih šumskih srezova. I.) prvi čas trebalo je mnogo toga osoblja, a sposobnih, vriednih i čestitih službenika nije bilo moguće odmah dobiti; usljed takovih nepovoljnih oduošaja dogadjale se većkrat nepravilnosti u službovanju, koje su se ..... vremenom odstraniti mogle. U ostalom se mora još jedna glavna okolnost iztaknuti. da nisu imale imovne obćine u prvi mah tiovčanih sredstava za ustrojstvo svoje, ter je valjalo kod novčanih zavoda uzeti zajmove u svrhu pokrića nastavših gospodarstvenih troškova, koji zajmovi su dakako u kratkom roku namireni, cim se naime shodno upriličilo, da se namakne novca iz tekućih dohodaka prodajom drva. Odmah bje odredjeno, da se zajedničkimi sumarni i šumskim! zemljišti po trajno gospodariti ima prema ustanovam šumskoga zakona i pravilnika za šumarsku službu od god. 1860., ter da treba sastaviti osnovu o racionalnom gospodarenju za šume, izlučene svakoj pojedinoj iniovnoj obćini. Na temelju takovih osnova sastavljali su gospodarstveni uredi imovnih obćina posebne osnove za sječnju drva i za šumski ogoj svake godine. Naročito dvosječnom osnovom imalo se u prvom redu obzir uzeti na pokriće potrebština na drvu za gradju i za ogriev pravoužitničkih zadruga. Ove osnove su se u jesenskih skupštinah po gospodarstvenom uredu predlagale na odobrenje zastupstvu imovne obćine, a zatim na konačno izpitanje i potvrdu zemaljskoj upravnoj oblasti. Novčani suvišci iz dohodaka šuma imovnih obćina, koji su preostali nakon namirenja gospodarstvenih i gojitbenih troškova, ter iza pokrića potrebštine pravoužitnika, imali su se obratiti prije svega na osnivanje, gradjenje i uzdržavanje cesta, na protoke i zaplave, na pošumijenje Krasa, na gradnju škoJa, na obće koristne zavode i na druge slične cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe. |