DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 1 <-- 1 --> PDF |
..!^^ Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1892. God, XVI, Trigonometrička kružna mjerača za visine´´ kao najpraktič niji stroj za mjerenje visina od stabala^ obreten po kot šumaru Mij! Knškoviću. Piše Mijo Krišković. Do sad su rabljene u šumarstvu razne mjerače za visine, konstruirane po zasadah o sličnosti trokuta, te su reć bi dosta točno pokazivale visinu stabala, ako nije bila prevelika; nu za ođčitanje ili mjerenje velikih visina nebi se moglo potrebito razdielenje za mjerenje na takovih strojevih staviti, osim ako bi se takovi strojevi napravili suviše veliki, uslied toga bili bi i nepraktični. Jedna nepraktičnost dosadanjih strojeva za mjerenje visina sastoji se i u tomu, što se visina stabla nikad direktno odčitati nije mogla, već indirektno, a takovim odčitanjem učinjene su uz najveću opreznost dosta krupne pogrieške, Ja sam sastavio stroj za mjerenje visina u obće i to ne na temelju zasada 0 sličnosti trokuta, nego na temelju funkcija trigonometričkih. — Da vidimo. Ako si pomislimo krug do samoga stabla, a stablo kao okomicu na kraju radiusa: to je stablo tangentna kuta, koga pravi radius ili vodoravna visura na stablo sa visurom od oka prama vrhu stabla ili secantom istoga kuta. Visina stabla vodoravne visure prama vrhu odnosno prama stablu jest + tangenta, a visure od oka prama vrhu i prama podanku jesu opet secante istoga kuta. Ako se visure produže natrag (vidi lik A.) i prosjeka sa središta krugom, a u prosječištu radiusa povuku okomice gore i dole, onda dobijemo četiri jedngike tangente. Ako si sad predstavimo od središta kruga 0 pravac vodoravni do stabla, koji je razdieljen u jednake dielove, a kroz svako ovakovo djelište još iz za * Mi smo po obretniku i piseu rabljeni naziv „v isinoia j er" (HShemesser) zamjenili sa nazivom „mjerača 2a vlBine**, jer je potonji naziv bolji prema duhu našega jezika i jer se kaže ^mjeracki stol, mjeražki lanac, mjeračina^ i t. d. Uredništvo. ´ " 8 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 2 <-- 2 --> PDF |
Lik A, Lik C. v^j 2. ^.^: .._...: KJm, ^.^,, ^.^^, -N^ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
..1--.mm . A ® . r . .\ ri´ Vi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 100 — LikD. jedničkoga središta 0 orisan krug, a jedan takav dio da predstavlja pravac 0 a\ to ćemo, ako se postavi u svakom takovom djelištu okomica t, j . tangenta, ođtođ viditi, da tangente postepeno rastu, a svaka imade onu vriednost, na kojem se djelištu nalazi. Ako na pr. visina iz središta kroz 45*^ toBno pada na vrh stabla, onda je visina stabla jednaka: udaljenosti stabla od središta kruga. Kod mjerenja visine mora se znati udaljenost od stabla, a ova mora biti višekratnik radiusa stroja. Buduć je a & = .^ 1)\ ac = a^ c´ zatim .. tang .=:.. tang a, a c tang [i = A 0 tang p, to je a´ b* tang a.^ = A . tang a . a/ G´ tB.Bg i^^ = . 0 tang (3, te je a´ .´ = .. i a´ c´ ^^ A 0, buđuć obe tangente jednaku brojevnu vriednost imadu. To će reći: visinu stabla mogu ođcitati na pravcu a* h^ c\ ako bi se skala na tih pravcih postavila; nu buduć da tangente do 90*^ postaju oo velike, to se velike visine nebi odčitati mogle ili bi stroj morao biti veoma velik, a tim bi bio i nepraktičan. Da tomu zlu doskočim, prenesao sam na mojemu stroju vriednost tan gente na periferiju kruga, a usljed toga moguće je svaku visinu i nizinu od čitati odnosno svaku visinu i nizinu izmjeriti, ako se kroz središte kruga po vuče pomičan diopter. ..... tomu bio bi prvobitan stroj podoban onako, kako ga lik .. predočuje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 101 —´ Prije mjerenja ima se postaviti onaj, koji mjeri, u´ onu udaljenost, koja odgovara radiusu kruga. Zatim se povuče horisontalna visura, a dioptet ima se postaviti u smjeru 0—0, a da se horizontalaa visura povuci može, mora krug ili stroj nepomično stajati i pomoću libele vodoravno- Prema tomu morao bi doći stroj na stativ ili štap. Cim se shvati vodoravna visura, onda se krene diopterom prama vrhu stabla i odčita se visina u četvrtoj četvrti kruga. Zatim se visira prama dnu stabla i odčita u prvoj četvrti kruga, te se oba odčitanja sbroje, a ovakav sbroj daje podpunu visinu stabla. Takav stroj može se sastaviti i za više udaljenosti na pr. z´d udaljenost od 50 mt-, 33 met. i 25 met., kako se to iz lika 0 vidi. Šiljci hlm pokazuju u odnosnih krugovih stroja onaj broj, koji naznačuje visinu stabla. Diopter *i, stoji oDda učvršćen na zajedničkom središtu uz ploštinu najmanjeg kruga. Stroj može biti iz drva, samo okov osi i diopter mora biti od kovi. Takav stroj ima pred dosadanjimi strojevi iste vrsti tu prednost, što se neposredno može visina odčitati na tablicah, koje okomito prama oku stoje, dočim se potežkoća tog stroja sastoji samo u tom, što stroj mora horisontalno stajati dotle, dok se visina odčita, a to je prostom rukom dosta tegotno polučiti, te se za točno mjerenje mora stroj postaviti na stativ ili štap i pomoću libele u vodoravan položaj staviti. Da i ovu potežkoću odklonim, usavršio sam stroj tako, đa se posve lako prostom rukom držati i visina stabla odčitati može. Poznato je, da voda odnosno tekućina svoj položaj ne mienja u čaši, ako se čaša i nagne. Ona stoji uviek horisontalno. Voda odnosno i tekućina pokazivati će dakle ne samo horisontalnost, nego i visinu stabla. Ako si pomislimo plosnatu posudu u promjeru od 2 dcm. jednako plosnatu, a 1 cm. široku, te na jednom kraju otvorenu i do središta vođom nalivenu, a osim toga, ako još na krajne točke điametra, gdje ne dosiže vođa, postavimo ništice i od ništica gore i dole skalu: to nam sama ta posuda predočuje najtočniji stroj za mjerenje visina, Ako kroz diopter zurimo do vrh stabla, onda će nam tekućina u prvoj četvrti kruga na stroju pokazati visinu stabla posve točno. ´ Pošto je r = 100 mm-, to će nam stroj u odaljenosti od 100 mt. na pr. u 26*^ 35´ pokazati visinu od 50 m., a to će nam dotična skala razjasniti. Od ništica gore i dole do 90*^ podielio sam svaku četvrt na razdjelke, koji predstavljaju metre, jer za vertikalno mjerenje ne treba više od 90**, buduć tangenta kod 90^ jest jednaka oo . Isto ću polučiti i onda, ako uzmem posudu, koja je slična kotaču i ako ju do diametra nalijem vodom, te postavim jednaku skalu. Za moj stroj za mjerenje visine uzeo sam ciev od stakla, koja je savinuta u okrug od povoljna diametra. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 102 — Ta ciev ..... .. bojadisanom tekućinom, koja je neodvisna o-l temperature, do diametra, aii se prije mora izsisati vazduh, a tad se pričvrsti oko kovnatog okruga, na kojem su priliepljeue ili urezane skale, kako je o tom gore rečeno. U cištlcali učvrsti se okular i objektiv dioptera ili se učvrsti sa krugom linealni diopter, koji se zajedno sa krugom kretati ima. (Vidi lik Đ.). Lik E. pokazuje .. gotov stroj, kakav sara ja obreo. Na tom stroju čita se visina uviek na onom dielu, do kojega tekućina stane. I ovaj stroj može biti sastavljen od više okruga, kako to lik C. pokazuje. Takav stroj može se upriličiti s najvećimi i s najmanjim! dimeazijami uz điopter d. t)bične đimensije stroja jesu od polumjera 100 mm., 50 mm., 33 mm. i 25 mm., a ti brojevi predstavljaju nara podjedno i udaljenost od stanovitog predmeta. Ovi brojevi pokazuju posve točno visine predmeta. Za običnu porabu od 100 mm. radiusa bio bi stroj prevelik, ali .. temelju toga sastavljeni su oni ostali strojevi. Stroj sa r -- 2. m. velik je kao obična žepna ura, te će se konstruirati tako, da bude u obliku ure i da bude ae samo posve točna mjerača za visine, nego podjedno i ura i busola sa diopterom, što će biti praktično za svakoga. Za šumarske urede izraditi će se strojevi u svih ostalih dimensijah. Ovakav stroj može se svom sigurnošću upotrebiti i za niveliranje. Sad ću još protumačiti i razdieljenje skale (ljestvice). Ako je r^l O mm.,, onda arcusu od I mm. pripada kut od 0*^ .35´, a 1 mm. predstavlja nam u tom slučaju 1 .,, kako je to gore rečeno. Ako dakle mk kruga, kojemu je r = 100 mm. na početku do 45^^ razdielimo po 1 m., onda će nam svaki milimetar predstavljati 1 m, visine u naravi. Kašnje nam 1 ... ne predstavlja jedan metar, nego više metara, dapače i više stotina metara. Da se to izviestnije znade i točnije razdieljenje vidi, to sam skalu razđieiio prema tornju, kako zahtievaju odnosne tangente na periferiji kruga od 10^* do 10^ odnosno od .^ do 5´^ Stroj će osim razdielenja u metre imati i obično razdielenje u stupnjeve do 90^. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 103 — . S k a I a, ..... radiusu stroja od milimetara stupnju 1_00 I .(}_ j .. I _ u jesu ubilježeni razđiell u metrih 5« 45´ 10 5 11« 20´ 20 10 — 5 16» 4.´ 30 15 JO — 21" 50´ 40 20 — 10 26« 35´ 50 25 — — 31" 60 80 20 15 35" 70´ 70 35 — — 38" 4:0´ 80 40 — 20 42« 90 45 30 — 45« 100 50 33.83 25 47" 45´ 110 55 — — 50« 15´ 120 60 40 30 52» 2.´ 130 65 — — 54" 25´ 140 70 — 35 56" 20´ 150 75 50 — 58" 160 80 — 40 59" 35´ 170 85 — — 61" 180 90 60 4. 62" 15´ 190 95 — 50 63" 30´ 200 100 — — 64« 35´ 70 67" 25´ — 80 60 68" 15´ 250 125 „... 69" 45´ — 90 — 70" 25´ — 70 71"35´ 300 1.. 100 — 72" 40´ 74" 05´ — 350 ,— 17. — — — 80 74" 30´ — — — 90 76» 400 200 — 100 77" 80´ 450 — 1.. — 78» 45´ 500 250 — — 80" 35´ 81" 55´ 600 700 300 — 2´)0 150 — 82" 55´ 800 400 _ 200 83" 40´ 900 — 300 — 84" 15´ 1000 500 — — 85" 15´ — — 400 300 86" 15´ 1500 — 500 — 86" 25´ — — — 400 87" 10´ 2000 1000 — ... 88" 05´ 3000 — 1000 — 88" 35´ 4000 2000 — 1000 88» 55´ 5000 — — — 89" 25´ luO.OOU 50.000 .´. .S.T) :f5.0G0 90" GO ... co o© |
| ŠUMARSKI LIST 3/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 104 — Tz ..... 0Y8 škaio vidi se, da broj udaljenosti´r pada u 4o*\ a to će reći: akJ se vrh .>tabla vidi kroz 45^ onda je visina stabla jednaka udaljenosti 0(1 stabla do sredine stroja, jer tang X 45^´= 1 t j . radiasu, ..... ovomu mogao bi se svaki okrug, koji je providjen stupnjevi, upotrebiti za mjeraču visine, a može se i skala postaviti barem do 45^ ako se od 0^*—45"^ razđieli u svakoj četvrti sa brojem miliiuetara, koje četvrti r kniga čine. Dalnji razdieiei mogu se učiniti ?amo proračunanjera, kako je u gornjem pregledu skale naznačeno. 17 ostalom može se dogoditi, da se sa strojem ne može stati uprav na onu udaljenost, koju r predstavlja, nego bliže ili dalje. U tom slučaju ima se od odčitanog broja metara uzeti manje onda, ako se prlbližujemo stablu. Ako ... se udaljili odnosno približili za \´s udaljenosti, onda se ima Vio od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Ako smo se udaljili odnosno približili za \U udaljenosti, onda se ima ^/lo od odčitanja odbiti odnosno pribroj´iti. Ako smo se udaljili odnosno približili za V2 udaljenosti, onda se ima ^/10 od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Ako smo se udaljili odnosno približili za 1 udaljenosti, onda se ima ^lo od odčitanja odbiti odnosno pribrojiti. Da se to obračunanje udaljenosti prištedi, upotrebi se stroj, koji imade krugova za tri udaljenosti, pak se onda udaljenost stabla prama stroju promieniti može. Ja sam za ovaj stroj zatražio patenat, te sam ga dao kod jedne od najboljih tvornica u Beču izraditi. Cieiiu ću mu posve umjerenu ustanoviti u svrhu, da ga može svaki pojedini šumski ured i svaki šumar nabaviti. 111.^´ Ustrojstvo imovnih obćina u bivšoj hrvat-slavon. vojnoj Krajini. Piše Mijo Vrbamć, kr. vlad. šumarski nadzornik. I. Jedna velevažna uredba uvedena je u bivšoj hrvat.-slavon= vojnoj Krajini ustrojem imovnih obćina u smislu zakona od 15. lipnja 1873. Tim se je naime stvorila zajednica za svaku bivšu krajišku pukovniju svih područnih političkih obćina kao cjelina, kao moralna korporacija, u svrhu zastupanja zajedničkih interesa žiteljstva odnosne pukovnije glede uprave i gospodarenja putem diobe dotičnoj krajiškoj pukovniji u vlastničtvo pripadših lugova, šuma i inoga šumskoga tla. Vidi opazku uredništva na strani 24, broja 1. |