DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
.-.. - mladić u nazočnosti ravnatelja 1 dvojice učitelja izpita i pa tom većinom gla~ sova odluči, da li se na zavod primiti može. Naukovanje trajalo je dvie godine i to tako, da je u prvoj godini naukovanja bio za šumare i gospodare jedao zajednički tečaj, u kojem su se predavali samo temeljni i pomoćni predmeti, dočim je druga godina namienjena strukovnim predmetom. Tko je želio izučiti obe struke, morao je polaziti zavod tri godine; Naukovna osnova sadržavala je sliedeće predmete: U prvom tečaju: računstvo i algebru, obću iiziku i lučbu, uvod u životosloje bilja, nauku o podnebju i tlu, risanje i vježbanje u pismenih sastavcih, mjerstvo, mehaniku i poznavanje strojeva, obće gospodarstvo i obće šumarstvo. U drugom tečaju predavala se je: šamarska botanika, sadjenje i gojenje šuma, uporaba šuma, čuvanje šuma, šumsko redarstvo i lovstvo, graditeljstvo, mjeračina šuma, uprava i procjena šuma i šumarsko računovodstvo. ~ Osim toga bilo je 10—12 sati svakog tjedna opredieijeno šumarskoj praksi. Do godine 1864. postojao je za nepodpuno izobražene mladiće pripravni tečaj, u kojem su se predavali temeljni predmeti, imenito: računstvo, mjerstvo fizika^ prirodosiovje, risanje i pismeni sastavci. Na koncu svakog poljeća bili su obdržavani izpiti u prisutnosti ravnatelja zavoda. Uspjeh ovih izpita označivao se je sa redom: prvi red s odlikom, prvi red malo ne odlično, prvi red i drugi red. Svaki učenik plaćao je 30 for. naukovine, a polaznici pripravnog tečaja plaćali su samo polovicu ove svote. Učiteljsko osoblje na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu sastojalo se je na početku od ravnatelja, učitelja za gospodarstvo, učitelja za šumarstvo. učitelja za prirodoznanstvo. učitelja za matematiku i đvajuh pomoćnih učitelja. Ova organizatorna osnova bijaše od vremena do vremena nadopunjivana sa normativnimi naredbami, imenito naputkom, sastavljenim po namjestnickom vieću, koji zadobi odobrenje kr. dvorske kancelarije 10. kolovoza 1865., te je ta osnova bila u krieposti sve do 21, siečnja 1877, kad je stupio u kriepost zakon 0 preustrojstvu križevačkoga zavoda. Obzirom na potrebita učila valja napomenuti, da je bio zavod potrebitimi učili slabo obskrbljen; bilo je nešto mjerničkih i graditeljskih strojeva i aparata za tumačenje kemije i prirodoslovnih .....^ nu gospodarska i šumarska zbirka bila je još u prvom desetgodištu vrlo manjkava sbog nestašice novčanih sredstava. Tako je vrieđnost svih zbirka koncem god. 1869. iznosila samo 3287 for. Nu od ove godine 1876. poskočila je ukupna vrieđnost svih zbirka na 161.. fr. Od toga pada na šumarsku zbirka 800 for. Za poduku u praksi imao je zavod već od god. 1860. zemljišta i šuma, uzev takva u zakup od gradske obćine križevačke. U ovoj dobi biio je za siromašnije učenike nekoliko stipendija po 200 fr. utemeljenih po obćini Čabar, grofu Juliju Jankoviću, obćini Vidovec, trgovištu Krapini i po gradovih Koprivnici i Varaždinu. |